Rusija je počela da koristi novu krstareću raketu „Filin“, koja može da dostigne brzinu od 800 kilometara na čas, pogodi ciljeve udaljene do 1.200 kilometara i nosi bojevu glavu tešku do 100 kilograma.
Kako prenosi Klaš report, ukrajinski vojni stručnjaci upozoravaju da bi masovna upotreba ovog relativno jeftinog naoružanja mogla da predstavlja znatno ozbiljniji problem za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu (PVO) od dosadašnjih ruskih napada bespilotnim letelicama „Geran“.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba objavila je 22. oktobra detaljne informacije o novom ruskom oružju, uključujući njegove tehničke karakteristike, konstrukciju i elektronske komponente.
Raketa je razvijena u ruskom preduzeću NPO „Molnija“, koje posluje u okviru korporacije „Taktičko raketno naoružanje“.
Kijev posebno zabrinjava mogućnost da Moskva započne proizvodnju velikog broja ovakvih raketa, jer bi njihova cena trebalo da bude znatno niža od klasičnih krstarećih projektila, dok bi brzina i razorna moć predstavljale ozbiljan izazov za postojeću ukrajinsku PVO.
Brzina 800 kilometara na čas, domet 1.200 kilometara i bojeva glava od 100 kilograma
Prema karakteristikama koje je objavila ukrajinska vojna obaveštajna služba, „Filin“ ima trup dužine 3,5 metara i raspon krila od tri metra.
Maksimalna poletna masa iznosi približno 210 kilograma, dok postoje dve verzije bojeve glave, težine 50 i 100 kilograma.
Raketa je konstruisana za let na izuzetno malim visinama, ali prema dostupnim podacima može da dostigne i visinu od šest kilometara.
Ruska strana navodi da „Filin“ razvija brzinu do 800 kilometara na čas i ima maksimalni domet od 1.200 kilometara. Te performanse još nisu nezavisno potvrđene.
Upravo mogućnost brzog leta na maloj visini predstavlja jedan od najvećih problema za protivvazdušnu odbranu, jer se takvi ciljevi teže otkrivaju radarima i ostavljaju manje vremena za reakciju.
Poređenja radi, ruski mlazni dron „Geran-5“ razvija brzinu do približno 600 kilometara na čas, što znači da bi „Filin“, prema objavljenim karakteristikama, bio znatno brži.
Uz to, krstareća raketa raspolaže snažnijom bojevom glavom i većim mogućnostima manevrisanja od brojnih bespilotnih letelica koje ruska vojska trenutno koristi.
Ukrajinski stručnjak upozorava: Ovo što dolazi biće mnogo ozbiljnije od „Gerana“
Bivši savetnik ukrajinskog Ministarstva odbrane za bespilotne sisteme Sergej Beskrestnov, poznat pod nadimkom Fleš, smatra da Moskva sve više usmerava vojnu industriju ka proizvodnji relativno jeftinih krstarećih raketa.
Prema njegovoj oceni, takvo naoružanje ima prednosti u odnosu na mlazne bespilotne letelice, posebno kada je reč o brzini, manevarskim mogućnostima i snazi bojeve glave.
Beskrestnov je ukazao i na činjenicu da za lansiranje pojedinih raketa iz ove kategorije nisu potrebne velike i složene lansirne instalacije.
Kako je naveo, neke od njih mogu da se lansiraju i sa helikoptera ili bespilotnih letelica, a njihovom proizvodnjom ruska industrija pokušava da smanji zavisnost od uvoznih pogonskih sistema.
Međutim, prema konkretnim podacima ukrajinske obaveštajne službe, „Filin“ se lansira sa kopnene lansirne platforme, uz pomoć raketnog ubrzivača na čvrsto gorivo.
Još oštrije upozorenje izneo je Sergej Sternenko, takođe bivši savetnik ukrajinskog Ministarstva odbrane.
- Masovna upotreba ovog tipa sredstava za vazdušne napade jeste ono što nas vrlo brzo očekuje -napisao je Sternenko na Telegramu.
On smatra da bi dalji razvoj i šira upotreba ovakvih raketa mogli potpuno da promene razmere vazdušnih napada na Ukrajinu.
- Tada ćemo se mlaznih 'šaheda' sećati samo kao malog problema u poređenju sa ovim - upozorio je Sternenko.
Istovremeno je postavio pitanje da li se komanda ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva dovoljno brzo priprema za suprotstavljanje novoj vrsti pretnje.
Rusi prave rakete koje su višestruko jeftinije od H-101
Jedna od najvećih prednosti nove generacije ruskog naoružanja jeste mogućnost proizvodnje velikog broja projektila uz znatno manje troškove.
Prema analizi Klaš reporta, dobar primer takvog pristupa predstavlja ruska krstareća raketa „Banderol“, koja je prvi put primećena u borbenoj upotrebi tokom proleća 2025. godine.
Njena procenjena cena iznosi približno 150.000 dolara po komadu, odnosno oko 16 puta manje od cene klasične ruske krstareće rakete H-101.
„Banderol“ je sporija i ima manji domet od „Filina“, ali može da razvije brzinu od približno 700 kilometara na čas, što već predstavlja ozbiljan problem za presretanje pomoću sporijih protivvazdušnih dronova.
Tačna cena rakete „Filin“ još nije objavljena, pa se procena da je 16 puta jeftinija od H-101 odnosi na „Banderol“, a ne na novi projektil.
Ipak, ukrajinski stručnjaci smatraju da oba sistema pokazuju pravac u kojem se razvija ruska vojna industrija: proizvodnja velikog broja jeftinijih krstarećih raketa koje bi mogle da se koriste uz postojeće „kalibre“, „iskandere“ i rakete H-101.
Takav pristup mogao bi da stvori dodatni pritisak na ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, naročito ukoliko broj istovremenih napada premaši raspoložive kapacitete za presretanje.
Raketni motor ruski, ali pronađeni američki i kineski delovi
Ukrajinska obaveštajna služba objavila je i detalje o konstrukciji „Filina“.
Trup rakete izrađen je od kompozitnih materijala, uključujući ugljenična i staklena vlakna, dok se pojedini elementi proizvode tehnologijom trodimenzionalne štampe.
Pogonski sistem predstavlja ruski turbomlazni motor R500, koji proizvodi kompanija „Rejnolds“.
Isti motor ranije je pronađen u ruskim krstarećim raketama S-71K „Kover“ i S-71M „Monohrom“.
Elektronsku opremu proizvodi ruska kompanija „PLAZ“, koja učestvuje i u proizvodnji bespilotnih letelica „Garpija“, jedne od modifikacija sistema „Geran-2“.
Za navođenje „Filina“ koriste se inercijalni navigacioni sistem kineske proizvodnje i šesnaestokanalni satelitski navigacioni prijemnik „Kometa“, namenjen povećanju otpornosti na elektronsko ometanje.
Posebno je zanimljivo da su ukrajinski istražitelji u elektronskim sistemima rakete identifikovali 35 komponenti američkog i 22 komponente kineskog porekla.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Snažne eksplozije odjeknule su danas u ruskom gradu Jelecu, u Lipeckoj oblasti, gde je, prema ukrajinskim izvorima, izveden raketni napad na fabriku „Energija“, koja proizvodi baterije i druge komponente za ruske raketne sisteme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Poljska je pokrenula veliku bezbednosnu operaciju duž granice sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, nakon upozorenja obaveštajnih službi da bi u narednim danima moglo da dođe do diverzija i upada naoružanih grupa.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Dali ste sve od sebe. Tužbe, kao pokušaj da nas iscrpite i ućutkate. Zabrane emitovanja. Pritisci i privođenja. Uvrede i targetiranje. Na kraju, i pomeranje naše televizije na manje atraktivne pozicije kablovskih operatera. Pomerali ste granice onoga što moramo da izdržimo.
Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" ozbiljne tvrdnje o mogućoj manipulaciji vidljivošću političkog sadržaja na Instagramu, navodeći da su objave liste „Ujedinjena Srbija“ i Aleksandar Vučić, bile potpuno nevidljive tokom kampanje 7. oktobra.
Da se protivnici Aleksandra Vučića sada plaše njegovog delovanja iz opozicije, kao i da im smeta mogućnost da sa pozicije opozicionog lidera nastavi da učestvuje u političkom životu, kritikuje novu vlast, obraća se građanima, učestvuje u skupštinskim raspravama, pokazao nam je autorski tekst objavljen u listu "Danas", u kojem se, u kontekstu sprečavanja Vučićevog političkog povratka, pominju optužnice.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas pridružio se "Studentskoj listi" i plenumima u pokušajima da se zabrani Informer TV, jedini slobodni medij u Srbiji.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Univerzitetski klinički centar Kragujevac organizovaće 17. i 19. novembra besplatne specijalističke preglede za stanovnike seoskog područja u mobilnoj ambulanti, koji će se obavljati bez zdravstvene knjižice.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da Srbiju od 16. do 21. novembra očekuje otopljenje do 20 stepeni, a potom od 21. novembra novo zahlađenje sa najnižim temperaturama oko četiri stepena.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se večeras dogodila na putnom pravcu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, život je izgubio mladić A. A. (19), dok je vozač automobila povređen.
Policija intenzivno traga za dvojicom nepoznatih muškaraca koji su rano jutros, oko 5 časova, bacili dva Molotovljeva koktela na porodičnu kuću u Obrenovcu.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Dok se u većem delu Evrope smenjuju hladni i kišoviti dani, na jednom španskom ostrvu i u novembru možete uživati u suncu, peščanim plažama i prijatnim temperaturama. Fuerteventura je idealna destinacija za sve koji žele da produže leto i pobegnu od jesenjih gužvi.
Jutarnje vežbanje nije nužno bolje za kvalitet sna od večernjeg, pokazala je analiza više studija. Razlika je primećena uglavnom u učestalosti noćnih buđenja, i to nakon intenzivnijih treninga.
Princ Vilijam sve više uživa u prirodi, a čini se da je za to zaslužna i njegova supruga Kejt Midlton. Pored posmatranja ptica i šetnje sa porodičnim psima, prihvatio je i jedan od njenih omiljenih hobija na otvorenom, koji je ranije smatrao prilično neobičnim.
Rijaliti programi često donose turbulentne ljubavne odnose i neočekivane preokrete, a među pričama koje su posebno privukle pažnju javnosti našle su se i trudnoće koje su se dogodile pred kamerama.
Bivši rijaliti učesnik Zvezdan Slavnić oglasio se na svom Instagram profilu i pokazao kako u svom domu proslavlja krsnu slavu Svete vrače Kozmu i Damjana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.