Rusija je počela da koristi novu krstareću raketu „Filin“, koja može da dostigne brzinu od 800 kilometara na čas, pogodi ciljeve udaljene do 1.200 kilometara i nosi bojevu glavu tešku do 100 kilograma.
Kako prenosi Klaš report, ukrajinski vojni stručnjaci upozoravaju da bi masovna upotreba ovog relativno jeftinog naoružanja mogla da predstavlja znatno ozbiljniji problem za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu (PVO) od dosadašnjih ruskih napada bespilotnim letelicama „Geran“.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba objavila je 22. oktobra detaljne informacije o novom ruskom oružju, uključujući njegove tehničke karakteristike, konstrukciju i elektronske komponente.
Raketa je razvijena u ruskom preduzeću NPO „Molnija“, koje posluje u okviru korporacije „Taktičko raketno naoružanje“.
Kijev posebno zabrinjava mogućnost da Moskva započne proizvodnju velikog broja ovakvih raketa, jer bi njihova cena trebalo da bude znatno niža od klasičnih krstarećih projektila, dok bi brzina i razorna moć predstavljale ozbiljan izazov za postojeću ukrajinsku PVO.
Brzina 800 kilometara na čas, domet 1.200 kilometara i bojeva glava od 100 kilograma
Prema karakteristikama koje je objavila ukrajinska vojna obaveštajna služba, „Filin“ ima trup dužine 3,5 metara i raspon krila od tri metra.
Maksimalna poletna masa iznosi približno 210 kilograma, dok postoje dve verzije bojeve glave, težine 50 i 100 kilograma.
Raketa je konstruisana za let na izuzetno malim visinama, ali prema dostupnim podacima može da dostigne i visinu od šest kilometara.
Ruska strana navodi da „Filin“ razvija brzinu do 800 kilometara na čas i ima maksimalni domet od 1.200 kilometara. Te performanse još nisu nezavisno potvrđene.
Upravo mogućnost brzog leta na maloj visini predstavlja jedan od najvećih problema za protivvazdušnu odbranu, jer se takvi ciljevi teže otkrivaju radarima i ostavljaju manje vremena za reakciju.
Poređenja radi, ruski mlazni dron „Geran-5“ razvija brzinu do približno 600 kilometara na čas, što znači da bi „Filin“, prema objavljenim karakteristikama, bio znatno brži.
Uz to, krstareća raketa raspolaže snažnijom bojevom glavom i većim mogućnostima manevrisanja od brojnih bespilotnih letelica koje ruska vojska trenutno koristi.
Ukrajinski stručnjak upozorava: Ovo što dolazi biće mnogo ozbiljnije od „Gerana“
Bivši savetnik ukrajinskog Ministarstva odbrane za bespilotne sisteme Sergej Beskrestnov, poznat pod nadimkom Fleš, smatra da Moskva sve više usmerava vojnu industriju ka proizvodnji relativno jeftinih krstarećih raketa.
Prema njegovoj oceni, takvo naoružanje ima prednosti u odnosu na mlazne bespilotne letelice, posebno kada je reč o brzini, manevarskim mogućnostima i snazi bojeve glave.
Beskrestnov je ukazao i na činjenicu da za lansiranje pojedinih raketa iz ove kategorije nisu potrebne velike i složene lansirne instalacije.
Kako je naveo, neke od njih mogu da se lansiraju i sa helikoptera ili bespilotnih letelica, a njihovom proizvodnjom ruska industrija pokušava da smanji zavisnost od uvoznih pogonskih sistema.
Međutim, prema konkretnim podacima ukrajinske obaveštajne službe, „Filin“ se lansira sa kopnene lansirne platforme, uz pomoć raketnog ubrzivača na čvrsto gorivo.
Još oštrije upozorenje izneo je Sergej Sternenko, takođe bivši savetnik ukrajinskog Ministarstva odbrane.
- Masovna upotreba ovog tipa sredstava za vazdušne napade jeste ono što nas vrlo brzo očekuje -napisao je Sternenko na Telegramu.
On smatra da bi dalji razvoj i šira upotreba ovakvih raketa mogli potpuno da promene razmere vazdušnih napada na Ukrajinu.
- Tada ćemo se mlaznih 'šaheda' sećati samo kao malog problema u poređenju sa ovim - upozorio je Sternenko.
Istovremeno je postavio pitanje da li se komanda ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva dovoljno brzo priprema za suprotstavljanje novoj vrsti pretnje.
Rusi prave rakete koje su višestruko jeftinije od H-101
Jedna od najvećih prednosti nove generacije ruskog naoružanja jeste mogućnost proizvodnje velikog broja projektila uz znatno manje troškove.
Prema analizi Klaš reporta, dobar primer takvog pristupa predstavlja ruska krstareća raketa „Banderol“, koja je prvi put primećena u borbenoj upotrebi tokom proleća 2025. godine.
Njena procenjena cena iznosi približno 150.000 dolara po komadu, odnosno oko 16 puta manje od cene klasične ruske krstareće rakete H-101.
„Banderol“ je sporija i ima manji domet od „Filina“, ali može da razvije brzinu od približno 700 kilometara na čas, što već predstavlja ozbiljan problem za presretanje pomoću sporijih protivvazdušnih dronova.
Tačna cena rakete „Filin“ još nije objavljena, pa se procena da je 16 puta jeftinija od H-101 odnosi na „Banderol“, a ne na novi projektil.
Ipak, ukrajinski stručnjaci smatraju da oba sistema pokazuju pravac u kojem se razvija ruska vojna industrija: proizvodnja velikog broja jeftinijih krstarećih raketa koje bi mogle da se koriste uz postojeće „kalibre“, „iskandere“ i rakete H-101.
Takav pristup mogao bi da stvori dodatni pritisak na ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, naročito ukoliko broj istovremenih napada premaši raspoložive kapacitete za presretanje.
Raketni motor ruski, ali pronađeni američki i kineski delovi
Ukrajinska obaveštajna služba objavila je i detalje o konstrukciji „Filina“.
Trup rakete izrađen je od kompozitnih materijala, uključujući ugljenična i staklena vlakna, dok se pojedini elementi proizvode tehnologijom trodimenzionalne štampe.
Pogonski sistem predstavlja ruski turbomlazni motor R500, koji proizvodi kompanija „Rejnolds“.
Isti motor ranije je pronađen u ruskim krstarećim raketama S-71K „Kover“ i S-71M „Monohrom“.
Elektronsku opremu proizvodi ruska kompanija „PLAZ“, koja učestvuje i u proizvodnji bespilotnih letelica „Garpija“, jedne od modifikacija sistema „Geran-2“.
Za navođenje „Filina“ koriste se inercijalni navigacioni sistem kineske proizvodnje i šesnaestokanalni satelitski navigacioni prijemnik „Kometa“, namenjen povećanju otpornosti na elektronsko ometanje.
Posebno je zanimljivo da su ukrajinski istražitelji u elektronskim sistemima rakete identifikovali 35 komponenti američkog i 22 komponente kineskog porekla.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Snažne eksplozije odjeknule su danas u ruskom gradu Jelecu, u Lipeckoj oblasti, gde je, prema ukrajinskim izvorima, izveden raketni napad na fabriku „Energija“, koja proizvodi baterije i druge komponente za ruske raketne sisteme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
NATO će od 13. do 23. oktobra održati velike nuklearne vojne vežbe u Italiji, uz učešće 17 država članica, ali je istovremeno poručio Rusiji da manevri ne predstavljaju pretnju.
Litvanija je jutros podigla NATO borbene avione, izdala upozorenje na vazdušnu opasnost i privremeno zatvorila kontrolisani vazdušni prostor iznad Vilnjusa nakon što je radar otkrio neidentifikovani objekat koji se kretao iz pravca Belorusije.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Milan Antonijević, poverenik za zaštitu ravnopravnosti, osudio je napad na porodicu političara, ističući da je napad na majku Aleksandra Vučića nedopustiv i da predstavlja granicu koja se nikada ne sme preći.
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji protiču mirno, izjavio je posmatrač iz Državne dume Rusije Konstantin Zatulin, koji je tokom dana obišao desetak biračkih mesta u centru Beograda.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pažljivo prati situaciju u glavnom gradu tokom održavanja parlamentarnih izbora i koordinira rad osnovnih javnih tužilaštava na teritoriji svoje nadležnosti i policijskih službenika kako bi izborni dan protekao mirno u demokratskoj atmosferi i kako bi se sve izborne procedure odvijale u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije.
Ono za šta su mesecima optuživali vlast, predstavljajući se kao navodni zaštitnici izborne volje građana, sada se, prema sopstvenim javnim priznanjima, pojavljuje među blokaderima.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ruskinja koja na društvenim mrežama svakodnevno deli sadržaj o Srbiji, njenim običajima, tradiciji i sličnostima između srpskog i ruskog naroda, privukla je pažnju emotivnom pričom o tome zašto je odlučila da svoj život nastavi upravo u našoj zemlji.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Kim Kardašijan privukla je svu pažnju svetskih medija na Filmskom festivalu u Rimu, pojavivši se u upečatljivoj kombinaciji sa leopard printom od glave do pete.
Ambasador torta klasik je jugoslovenske poslastičarske tradicije. Njena tajna leži u savršenom spoju bogatih tekstura - hrskavih kora i kremastog fila, kao i vrhunskih aroma oraha, pečenih lešnika i čokolade.
Pravilna zimska nega ruža ključna je ako želite da vaše biljke ostanu zdrave i da lepo cvetaju u proleće. Stručnjaci upozoravaju da se određeni koraci nikako ne smeju da se preskaču.
Metin novi lični AI agent Muse za samo nekoliko nedelja privukao je više od 10 miliona korisnika, a kompanija ga već pozicionira kao ključni generator profita koji bi po korisniku mogao da nadmaši čak i Fejsbuk i Instagram.
TikTokerka koja se predstavlja kao Atlantis šokirala je pratioce pričom o, kako kaže, "najgorem prvom sastanku u istoriji". Iako je sve delovalo obećavajuće kada joj je udvarač unapred ponudio da preuzme troškove, susret se pretvorio u niz krajnje bizarnih situacija.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Pevačice koje su žarile i palile estradom devedesetih i danas privlače pažnju svojom lepotom, a kada vidite kako izgledaju, biće vam jasno zašto su važile za najveće zavodnice tog vremena.
Komentari