Obaranje ruskih raketa američkim protivvazdušnim sistemima postaje sve skuplje, a Rusija pokušava da stekne prednost masovnom proizvodnjom jeftinijeg naoružanja, upozorio je penzionisani pukovnik američke vojske Robert Hamilton.
Prema njegovim rečima, presretačke rakete sistema „patriot“ koštaju znatno više od mnogih ruskih projektila koje treba da unište, zbog čega se zapadna protivvazdušna odbrana suočava sa ozbiljnim ekonomskim problemom.
Hamilton, nekadašnji vojni ataše Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu i stručnjak za crnomorski region pri američkom Institutu za spoljnopolitička istraživanja, govorio je o ovom problemu tokom diskusije koju je organizovao analitički centar „Nju stratedži senter“, prenosi PolitNavigator.
On je upozorio da ruska vojna industrija pokušava da smanji cenu proizvodnje raketa i istovremeno poveća njihov broj, dok zapadne zemlje za njihovo presretanje moraju da koriste znatno skuplje sisteme.
- Razlika između dronova i raketa počinje postepeno da nestaje. Problem je u tome što odbrana postaje skuplja od napada - izjavio je Hamilton.
Američki pukovnik posebno je izdvojio protivvazdušni sistem „patriot“, čije rakete predstavljaju jedno od najvažnijih sredstava ukrajinske odbrane od ruskih vazdušnih napada.
- Presretačka raketa sistema 'patriot' košta mnogo više od rakete koju proizvodi Rusija - naglasio je Hamilton.
Jedna raketa „patriot“ košta nekoliko miliona dolara
Visoka cena presretačkih raketa već godinama predstavlja problem za države koje koriste američke protivvazdušne sisteme.
Prema podacima američkog Kongresa i vojne industrije, pojedine verzije presretačkih raketa „patriot“, poput PAC-3 MSE, koštaju približno četiri do pet miliona dolara po komadu, u zavisnosti od ugovora i troškova nabavke.
Za razliku od njih, pojedine ruske krstareće rakete i bespilotne letelice znatno su jeftinije, što znači da njihovo obaranje može da košta višestruko više nego njihova proizvodnja.
Ipak, odnos cena nije isti za sve ruske rakete, a upotreba skupog presretača može biti opravdana ukoliko se njime sprečava uništenje važnog vojnog ili industrijskog objekta.
Problem postaje naročito izražen kada se istovremeno lansira veliki broj projektila različite cene i namene.
Tada protivvazdušna odbrana mora da odlučuje koje će ciljeve presresti, a koje će prepustiti drugim, jeftinijim sredstvima odbrane.
Rusi pokušavaju da proizvode sve jeftinije rakete, ali u većim količinama
Hamilton smatra da Moskva upravo na tom polju nastoji da ostvari prednost.
Prema njegovoj oceni, ruska vojna industrija pokušava da uspostavi proizvodnju u kojoj će cena pojedinačne rakete biti što niža, dok će broj proizvedenih projektila nastaviti da raste.
- Rusi pokušavaju da smanje troškove proizvodnje raketa, da ih proizvode jeftinije i u većim količinama. Tako da je, na kraju, odbrana korak unazad - rekao je Hamilton.
On je upozorio da razvoj savremenih bespilotnih letelica dodatno komplikuje situaciju, jer se razlike između pojedinih dronova i raketnog naoružanja sve više smanjuju.
Savremene udarne bespilotne letelice dobijaju veći domet, snažnije bojeve glave i složenije sisteme navođenja, dok se istovremeno razvijaju jeftinije rakete namenjene masovnoj upotrebi.
Zbog toga sistemi protivvazdušne odbrane moraju da se prilagođavaju različitim vrstama pretnji, od sporijih i relativno jeftinih dronova do brzih krstarećih i balističkih raketa.
Hamilton je ukazao i na ograničenja koja postoje prilikom izbora odgovarajućeg naoružanja za određenu vojnu situaciju.
- Na kraju krajeva, ne postoji jasna razlika između napadačkog i odbrambenog oružja. Ali odbrana je skuplja. Na primer, ne možete uvek da koristite 'džavelin' - izjavio je američki pukovnik.
„Džavelin“ je američki protivtenkovski raketni sistem, namenjen prvenstveno uništavanju oklopnih vozila, a ne presretanju krstarećih ili balističkih raketa.
Njegovim pominjanjem Hamilton je ukazao na širi problem izbora odgovarajućeg oružja i troškova njegove upotrebe.
Veliki izazov za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu
Hamiltonovo upozorenje posebno je značajno za Ukrajinu, koja se oslanja na zapadne sisteme protivvazdušne odbrane radi zaštite gradova, energetskih postrojenja i vojnih objekata.
Ruska vojska u napadima koristi kombinacije bespilotnih letelica, krstarećih i balističkih raketa, čime ukrajinsku odbranu primorava da istovremeno reaguje na različite vrste pretnji.
Američki sistem „patriot“ posebno je važan za presretanje balističkih raketa, ali su njegove presretačke rakete skupe i njihova proizvodnja zahteva vreme.
Zbog toga zapadne države pokušavaju da povećaju proizvodnju presretača, dok Ukrajina razvija jeftinije bespilotne letelice namenjene uništavanju ruskih dronova.
Američka vojska je još u septembru 2025. godine zaključila ugovor vredan 9,8 milijardi dolara sa kompanijom „Lokid Martin“ za proizvodnju 1.970 presretačkih raketa PAC-3 MSE i prateće opreme.
Međutim, Hamilton smatra da samo povećavanje broja skupih presretača neće rešiti osnovni problem ukoliko protivnička strana bude mogla da proizvodi i lansira napadačko naoružanje po znatno nižoj ceni.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Snažne eksplozije odjeknule su danas u ruskom gradu Jelecu, u Lipeckoj oblasti, gde je, prema ukrajinskim izvorima, izveden raketni napad na fabriku „Energija“, koja proizvodi baterije i druge komponente za ruske raketne sisteme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Rusija privodi kraju pripreme za masovni raketni napad na energetsku infrastrukturu Ukrajine, koji bi mogao da bude izveden u roku od 48 sati, upozoravaju ukrajinski kanali za praćenje vojnih aktivnosti.
Nemački Bundestag usvojio je 13. novembra reformu obaveštajnih službi kojom se otvara mogućnost izvođenja sajber-napada, onesposobljavanja računarskih sistema i tajnih sabotaža u inostranstvu.
Rusija pokušava da za pregovaračkim stolom dobije četiri ukrajinske oblasti i tako stvori uslove za novo vojno napredovanje prema Odesi, ušću Dunava i Pridnjestrovlju, upozorio je penzionisani rumunski general Virdžil Balačeanu.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski praktično priznao da ruska vojska kontroliše Konstantinovku u Donjeckoj oblasti.
Na društvenim mrežama pojavio se novi snimak na kojem su, prema navodima koji prate objavu, prikazani ruski vojnici na konjima tokom borbenih dejstava u Ukrajini.
Bivši generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen pozvao je Veliku Britaniju i Francusku da odmah pošalju vojsku u Ukrajinu, ne čekajući mirovni sporazum sa Rusijom.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Dali ste sve od sebe. Tužbe, kao pokušaj da nas iscrpite i ućutkate. Zabrane emitovanja. Pritisci i privođenja. Uvrede i targetiranje. Na kraju, i pomeranje naše televizije na manje atraktivne pozicije kablovskih operatera. Pomerali ste granice onoga što moramo da izdržimo.
Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" ozbiljne tvrdnje o mogućoj manipulaciji vidljivošću političkog sadržaja na Instagramu, navodeći da su objave liste „Ujedinjena Srbija“ i Aleksandar Vučić, bile potpuno nevidljive tokom kampanje 7. oktobra.
Lider opozicije Aleksandar Vučić izjavio je da će RTS biti jedan od razloga za prve velike proteste u zemlji i dodao da "Studentska lista" od prvog dana posle izbora ima punu vlast u rukama, a da svaka njihova izjava da nemaju još uvek poluge vlasti služi kako bi zavarala ljude.
Nenad Stefanović, glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, krenuo je u otvorenu konfrontaciju sa Zagorkom Dolovac i vrhom tužilačke organizacije.
Da se protivnici Aleksandra Vučića sada plaše njegovog delovanja iz opozicije, kao i da im smeta mogućnost da sa pozicije opozicionog lidera nastavi da učestvuje u političkom životu, kritikuje novu vlast, obraća se građanima, učestvuje u skupštinskim raspravama, pokazao nam je autorski tekst objavljen u listu "Danas", u kojem se, u kontekstu sprečavanja Vučićevog političkog povratka, pominju optužnice.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas pridružio se "Studentskoj listi" i plenumima u pokušajima da se zabrani Informer TV, jedini slobodni medij u Srbiji.
Bivša učesnica "Exatlona 2" Ivana Ivanović gostovala je nakon ispadanja u emisiji "Srbija zove Dominikanu", te okrila da navija da pobedi Boris Stanojević.
U emisiji "Srbija zove Dominikanu" gostovao je Nenad Radomirović, ujak takmičarke Exatlona Nevene Nedeljković, koji je govorio o njenom učešću u popularnom sportskom takmičenju, ali i otkrio koliko je porodica ponosna na njen dosadašnji uspeh.
U proizvodu "Domaći sudžuk" kompanije „Buquku“ iz Peći utvrđeno je prisustvo pileće DNK, iako su na deklaraciji navedeni isključivo goveđe meso i mast zbog čega su inspektori blokirali ukupno 178 kilograma ovog proizvoda.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević na početku trećeg Kolegijuma otkrio je da građani Srbije već plaćaju danak pobede "Studentske liste", jer su gotovo svi građevinski projekti stali, a stanove niko više ne kupuje.
Ne samo da odlaze firme iz Srbije, nego ni potencijalni investitori više nisu zainteresovani za našu zemlju, istakao je lider opozicije Aleksandar Vučić.
Univerzitetski klinički centar Kragujevac organizovaće 17. i 19. novembra besplatne specijalističke preglede za stanovnike seoskog područja u mobilnoj ambulanti, koji će se obavljati bez zdravstvene knjižice.
Vest o tragičnoj smrti devetnaestogodišnjeg A. A. koji je večeras poginuo u saobraćajnoj nesreći na putu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, potresla je Tutin i okolna naselja. Prijatelji i poznanici već se opraštaju od nastradalog mladića putem društvenih mreža, objavljujući njegove fotografije i oproštajne poruke.
Građani okupljeni na mestu teške saobraćajne nesreće, koja se večeras dogodila na putu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, kažu da je automobil marke "audi A3" udario u konje koji su se nalazili pored puta.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se večeras dogodila na putnom pravcu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, život je izgubio mladić A. A. (19), dok je vozač automobila povređen.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Dok se u većem delu Evrope smenjuju hladni i kišoviti dani, na jednom španskom ostrvu i u novembru možete uživati u suncu, peščanim plažama i prijatnim temperaturama. Fuerteventura je idealna destinacija za sve koji žele da produže leto i pobegnu od jesenjih gužvi.
Jutarnje vežbanje nije nužno bolje za kvalitet sna od večernjeg, pokazala je analiza više studija. Razlika je primećena uglavnom u učestalosti noćnih buđenja, i to nakon intenzivnijih treninga.
Rijaliti programi često donose turbulentne ljubavne odnose i neočekivane preokrete, a među pričama koje su posebno privukle pažnju javnosti našle su se i trudnoće koje su se dogodile pred kamerama.
Bivši rijaliti učesnik Zvezdan Slavnić oglasio se na svom Instagram profilu i pokazao kako u svom domu proslavlja krsnu slavu Svete vrače Kozmu i Damjana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.