Obaranje ruskih raketa američkim protivvazdušnim sistemima postaje sve skuplje, a Rusija pokušava da stekne prednost masovnom proizvodnjom jeftinijeg naoružanja, upozorio je penzionisani pukovnik američke vojske Robert Hamilton.
Prema njegovim rečima, presretačke rakete sistema „patriot“ koštaju znatno više od mnogih ruskih projektila koje treba da unište, zbog čega se zapadna protivvazdušna odbrana suočava sa ozbiljnim ekonomskim problemom.
Hamilton, nekadašnji vojni ataše Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu i stručnjak za crnomorski region pri američkom Institutu za spoljnopolitička istraživanja, govorio je o ovom problemu tokom diskusije koju je organizovao analitički centar „Nju stratedži senter“, prenosi PolitNavigator.
On je upozorio da ruska vojna industrija pokušava da smanji cenu proizvodnje raketa i istovremeno poveća njihov broj, dok zapadne zemlje za njihovo presretanje moraju da koriste znatno skuplje sisteme.
- Razlika između dronova i raketa počinje postepeno da nestaje. Problem je u tome što odbrana postaje skuplja od napada - izjavio je Hamilton.
Američki pukovnik posebno je izdvojio protivvazdušni sistem „patriot“, čije rakete predstavljaju jedno od najvažnijih sredstava ukrajinske odbrane od ruskih vazdušnih napada.
- Presretačka raketa sistema 'patriot' košta mnogo više od rakete koju proizvodi Rusija - naglasio je Hamilton.
Jedna raketa „patriot“ košta nekoliko miliona dolara
Visoka cena presretačkih raketa već godinama predstavlja problem za države koje koriste američke protivvazdušne sisteme.
Prema podacima američkog Kongresa i vojne industrije, pojedine verzije presretačkih raketa „patriot“, poput PAC-3 MSE, koštaju približno četiri do pet miliona dolara po komadu, u zavisnosti od ugovora i troškova nabavke.
Za razliku od njih, pojedine ruske krstareće rakete i bespilotne letelice znatno su jeftinije, što znači da njihovo obaranje može da košta višestruko više nego njihova proizvodnja.
Ipak, odnos cena nije isti za sve ruske rakete, a upotreba skupog presretača može biti opravdana ukoliko se njime sprečava uništenje važnog vojnog ili industrijskog objekta.
Problem postaje naročito izražen kada se istovremeno lansira veliki broj projektila različite cene i namene.
Tada protivvazdušna odbrana mora da odlučuje koje će ciljeve presresti, a koje će prepustiti drugim, jeftinijim sredstvima odbrane.
Rusi pokušavaju da proizvode sve jeftinije rakete, ali u većim količinama
Hamilton smatra da Moskva upravo na tom polju nastoji da ostvari prednost.
Prema njegovoj oceni, ruska vojna industrija pokušava da uspostavi proizvodnju u kojoj će cena pojedinačne rakete biti što niža, dok će broj proizvedenih projektila nastaviti da raste.
- Rusi pokušavaju da smanje troškove proizvodnje raketa, da ih proizvode jeftinije i u većim količinama. Tako da je, na kraju, odbrana korak unazad - rekao je Hamilton.
On je upozorio da razvoj savremenih bespilotnih letelica dodatno komplikuje situaciju, jer se razlike između pojedinih dronova i raketnog naoružanja sve više smanjuju.
Savremene udarne bespilotne letelice dobijaju veći domet, snažnije bojeve glave i složenije sisteme navođenja, dok se istovremeno razvijaju jeftinije rakete namenjene masovnoj upotrebi.
Zbog toga sistemi protivvazdušne odbrane moraju da se prilagođavaju različitim vrstama pretnji, od sporijih i relativno jeftinih dronova do brzih krstarećih i balističkih raketa.
Hamilton je ukazao i na ograničenja koja postoje prilikom izbora odgovarajućeg naoružanja za određenu vojnu situaciju.
- Na kraju krajeva, ne postoji jasna razlika između napadačkog i odbrambenog oružja. Ali odbrana je skuplja. Na primer, ne možete uvek da koristite 'džavelin' - izjavio je američki pukovnik.
„Džavelin“ je američki protivtenkovski raketni sistem, namenjen prvenstveno uništavanju oklopnih vozila, a ne presretanju krstarećih ili balističkih raketa.
Njegovim pominjanjem Hamilton je ukazao na širi problem izbora odgovarajućeg oružja i troškova njegove upotrebe.
Veliki izazov za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu
Hamiltonovo upozorenje posebno je značajno za Ukrajinu, koja se oslanja na zapadne sisteme protivvazdušne odbrane radi zaštite gradova, energetskih postrojenja i vojnih objekata.
Ruska vojska u napadima koristi kombinacije bespilotnih letelica, krstarećih i balističkih raketa, čime ukrajinsku odbranu primorava da istovremeno reaguje na različite vrste pretnji.
Američki sistem „patriot“ posebno je važan za presretanje balističkih raketa, ali su njegove presretačke rakete skupe i njihova proizvodnja zahteva vreme.
Zbog toga zapadne države pokušavaju da povećaju proizvodnju presretača, dok Ukrajina razvija jeftinije bespilotne letelice namenjene uništavanju ruskih dronova.
Američka vojska je još u septembru 2025. godine zaključila ugovor vredan 9,8 milijardi dolara sa kompanijom „Lokid Martin“ za proizvodnju 1.970 presretačkih raketa PAC-3 MSE i prateće opreme.
Međutim, Hamilton smatra da samo povećavanje broja skupih presretača neće rešiti osnovni problem ukoliko protivnička strana bude mogla da proizvodi i lansira napadačko naoružanje po znatno nižoj ceni.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Snažne eksplozije odjeknule su danas u ruskom gradu Jelecu, u Lipeckoj oblasti, gde je, prema ukrajinskim izvorima, izveden raketni napad na fabriku „Energija“, koja proizvodi baterije i druge komponente za ruske raketne sisteme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Ruska jurišna grupa uspela je da tokom noći, koristeći gustu maglu kao zaklon, pređe Dnjepar i prodre na područje Hersona, grada koji se nalazi pod kontrolom ukrajinske vojske.
Zamrzavanje sukoba u Ukrajini duž postojeće linije fronta predstavljalo bi izdaju Rusije i oduzimanje rezultata koje je ruska vojska ostvarila tokom višegodišnjih borbi, upozorio je penzionisani pukovnik ruske vojske i vojni ekspert Viktor Baranec.
Ukrajina još nije doživela vojni slom, ali će njena odbrana neizbežno popustiti ukoliko Rusija nastavi napade sadašnjim intenzitetom, smatra ruski ratni reporter Aleksandar Sladkov.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Američki milijarder Ilon Mask optužio je ukrajinske političke i ekonomske elite da su se enormno obogatile zahvaljujući stotinama milijardi dolara međunarodne pomoći, dok se deca običnih građana mobilišu i šalju da ginu na frontu
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozdravio je sporazum Rusije i Ukrajine o lokalnom prekidu vatre u Aljoškama, u Hersonskoj oblasti, postignut uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i prve dame Melanije Tramp.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Ugledni novinar Ivan Radovanović oglasio se povodom novonastale političke situacije i užasne, po Srbiju, pobede blokaderske liste, ističući da je Aleksandar Vučić sada oslobođen velikog državnog tereta i da se vraća u borbu oštrije nego ikada do sada.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
U Srbiji će danas na severu i zapadu biti pretežno sunčano, dok se u ostalim krajevima očekuju oblaci, slaba kiša i pljuskovi. Temperatura će se kretati od 5 do 17 stepeni.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari