Ometanje i lažiranje GPS signala postali su svakodnevna pojava u ovom delu sveta, ali i u drugim regionima. Prema podacima koje prenosi portal TechRadar, širom sveta je u prva tri meseca 2026. godine zabeleženo skoro milion slučajeva ometanja signala, najviše na Bliskom istoku, u Rusiji i Ukrajini.
I sam Izrael je ometao signale iznad sopstvenih gradova kako bi zbunio nadolazeće rakete i dronove. Zemlje u regionu naučile su istu lekciju: satelit iznad njih predstavlja jednu od ključnih tačaka ranjivosti.
Upravo to saznanje usmerava vojne planere ka kvantnoj tehnologiji, oblasti koja je donedavno bila uglavnom predmet istraživanja fizičara i naučnika.
Za većinu ljudi navigacija će verovatno biti prvo mesto na kojem će primetiti primenu kvantne tehnologije u svakodnevnom životu. Međutim, to je samo jedan od primera. Brojni sistemi od ključnog značaja za nacionalnu bezbednost i kritičnu infrastrukturu danas zavise od GPS-a, a takva strategija postaje sve manje održiva.
Kada kvantna tehnologija počne da se primenjuje u velikom obimu, mogla bi da promeni odnose u vojnoj industriji: ko će razvijati tehnologiju, ko će je kupovati i kakva će znanja i kapacitete morati da poseduju kompanije koje žele da opstanu na tržištu.
Navigacija pomoću same Zemlje
Prvi talas kvantne revolucije verovatno neće doneti čuveni kvantni računar, već senzori.
Kvantni senzor može se zamisliti kao izuzetno precizan kompas i vaga u jednom uređaju. On registruje veoma sitne razlike u Zemljinom magnetnom polju i gravitacionoj sili, koje se menjaju od mesta do mesta i mogu da posluže kao svojevrsni otisak prsta planete.
Čak i vreme protiče neznatno različitom brzinom na različitim lokacijama. Te razlike su toliko male da ih mogu registrovati samo atomski satovi. Kada se takva očitavanja uporede sa odgovarajućom mapom, avion ili brod mogu da odrede svoj položaj bez prijema signala iz svemira. Takvu navigaciju nije moguće ometati na uobičajen način, jer senzor ne zavisi od satelita, već od prirodnih svojstava same planete.
Foto: Shutterstock
Britanska fondacija za inovacije Nesta navela je da kvalitetan konvencionalni rezervni navigacioni sistem može da odstupi od stvarnog položaja za više od kilometra u roku od jednog sata, dok bi kvantni sistem mogao da pređe 700 kilometara i pritom zadrži preciznost od četiri metra.
Australijska kompanija Q-CTRL počela je u februaru da prodaje ono što je predstavila kao prvi komercijalni kvantni navigacioni sistem namenjen odbrambenoj industriji i vazduhoplovstvu.
Za Izrael, ali i za druge vojske, navigacija je tek početak. Slični senzori mogli bi da otkrivaju metalne trupove podmornica ili dronove koji lete na malim visinama i pritom ne emituju radio-signale. To bi moglo značajno da promeni sliku pretnji na bojnom polju: ono što je nekada moglo da ostane neprimećeno u budućnosti bi moglo da bude otkriveno.
Ipak, još postoji veliki jaz između funkcionalnog sistema i njegove praktične primene na bojnom polju. Kvantna navigacija već se testira i koristi u vazduhoplovstvu, ali većina kvantnih senzora i dalje je prevelika, osetljiva i skupa da bi mogla da se ugradi u opremu vojnika ili male dronove.
Upravo je razvoj manjih i izdržljivijih uređaja trenutno jedan od najvećih izazova. U junu je Jedinica za odbrambene inovacije američkog Pentagona objavila da će izdvojiti do 200 miliona dolara za razvoj robusnih kvantnih senzora.
Tajne sa rokom trajanja
Druga promena je mnogo manje vidljiva, ali bi mogla da ima još ozbiljnije posledice.
Veliki deo enkripcije koja danas štiti vojne komunikacije i bankarske transfere zasniva se na matematičkim problemima koje bi dovoljno snažan kvantni računar jednog dana mogao da reši.
Takav računar danas još ne postoji, ali se cilj približava. Svaki napredak u kvantnom hardveru, softveru i ispravljanju grešaka smanjuje veličinu računara potrebnog za takav zadatak, dok planovi vodećih kompanija ukazuju na mogućnost razvoja mašina takvih kapaciteta u narednim godinama.
Međutim, opasnost je već prisutna. Smatra se da protivničke države i drugi akteri prikupljaju šifrovane podatke i čuvaju ih do trenutka kada budu mogli da ih dešifruju. Stručnjaci za bezbednost ovaj pristup nazivaju "prikupi sada, dešifruj kasnije".
Ovaj problem pogađa svaku vojsku i svaku kritičnu infrastrukturu i više se ne može posmatrati kao puka teorijska mogućnost. Plan kretanja vojnih jedinica iz 2026. godine možda će izgubiti značaj do 2036, ali identitet obaveštajnog agenta, konstrukcija nekog oružja ili slabe tačke nacionalne elektroenergetske mreže mogu ostati osetljivi i decenijama.
Foto: EPA
Kratkoročno rešenje predstavlja prelazak na nove algoritme otporne na kvantne napade, poznate kao postkvantna kriptografija. Prvi korak je zadatak koji mnoge organizacije još nisu završile: utvrđivanje koji podaci su najosetljiviji i koliko dugo moraju ostati tajni.
Nakon toga, potrebno je unaprediti svaki radio-uređaj, satelitsku vezu i komandni sistem. To nije jednostavan posao, ali je neophodan. Vojna oprema često ostaje u upotrebi decenijama, a veliki deo nje nije ni projektovan tako da može lako da se nadograđuje. Uz to, novi algoritmi zahtevaju veću računarsku snagu. Za odbrambenu industriju to znači godine zahtevnog razvoja i prilagođavanja.
Dugoročno rešenje mogla bi da bude i kvantna distribucija ključeva, poznata kao QKD. Postkvantni algoritmi i dalje se zasnivaju na matematičkim problemima koje današnji računari ne mogu brzo da reše, ali bi neko buduće naučno otkriće moglo da promeni tu situaciju.
Kvantna distribucija ključeva, s druge strane, zasniva se na zakonima fizike: ključevi se prenose pomoću pojedinačnih čestica svetlosti, a svaki pokušaj njihovog prisluškivanja menja stanje sistema i može da otkrije neovlašćeni pristup. U praksi bi se ove dve tehnologije najverovatnije koristile zajedno.
Obećanja kvantnog računara
Kvantni računar predstavlja možda i najveći potencijal ove tehnološke revolucije. On je namenjen rešavanju problema koji mogu da nadmaše mogućnosti klasičnih računara, posebno kada je potrebno pronaći najbolje rešenje među ogromnim brojem mogućnosti. U vojnoj industriji takvih problema ima mnogo.
Zamislimo situaciju u kojoj stotine raketa i dronova istovremeno dolaze iz različitih pravaca. Potrebno je u roku od nekoliko sekundi proceniti koja pretnja zahteva odgovor, kako rasporediti raspoložive odbrambene kapacitete i kako izbeći nepotrebno trošenje resursa. Upravo takve složene proračune kvantni računari bi jednog dana mogli značajno da unaprede.
Oni bi mogli da simuliraju materijale na nivou pojedinačnih atoma, što klasični računari mogu samo približno da izračunaju. To otvara mogućnost razvoja novih materijala, uključujući lakši i čvršći oklop za tenkove i druga oklopna vozila, kao i efikasnije baterije i goriva koja bi avionima i dronovima omogućila veći domet.
Izraelska prednost u kvantnoj trci
Izrael u ovu trku ulazi sa tehnološkom infrastrukturom kakvu ima mali broj država. U izveštaju koji je prošle nedelje objavila Izraelska uprava za inovacije navodi se da su izraelske kvantne kompanije tokom 2025. prikupile gotovo 500 miliona dolara investicija, čime je ta zemlja zauzela četvrto mesto u svetu, iza Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Kanade.
Više od 20 kompanija već pokriva gotovo sve oblasti ove tehnologije, od kontrolnih sistema, kojima se bavi kompanija Quantum Machines, do tehnologije za smanjenje grešaka, koju razvija Qedma, i kvantnog računarstva, kojim se bavi Quantum Art.
Jedan od najjasnijih pokazatelja razvoja ove industrije stigao je prošle nedelje, kada je Intel objavio da će preuzeti izraelsku softversku kompaniju Classiq, navodno za oko 2,2 milijarde dolara. Ukoliko se realizuje, to bi bila najveća akvizicija neke kompanije iz oblasti kvantnog računarstva do sada.
Foto: Shutterstock
I izraelska država ulaže u ovu oblast. U julu je Uprava za inovacije raspisala tender vredan 100 miliona šekela za izgradnju nacionalne infrastrukture za kvantno računarstvo, koja bi objedinila najmanje tri vrste kvantnih procesora i bila dostupna izraelskim kompanijama i univerzitetima.
Današnji kvantni računari mogu da ostvare impresivne rezultate u laboratorijskim uslovima, ali su i dalje premali da bi rešavali složene probleme iz stvarnog sveta. Izgradnja većih i snažnijih mašina predstavlja jedan od najvećih izazova ove industrije, a izraelski startapi pokušavaju da ga prevaziđu različitim pristupima.
Kompanije Quantum Art, Quamcore i Q-Factor posebno su pod lupom stručnjaka jer razvijaju nove arhitekture koje bi trebalo da omoguće širenje kapaciteta kvantnih računara daleko iznad današnjih mogućnosti.
Za malu državu, Izrael pokriva izuzetno širok spektar ove oblasti: zastupljeni su gotovo svi vodeći pristupi razvoju kvantnih računara. Saradnja koju finansira država ubrzava razvoj, dok privatni investitori prate napredak. Prema izveštaju Uprave za inovacije, svaki šekel javnog novca uložen u izraelski kvantni sektor privlači neuobičajeno visok iznos privatnog kapitala.
Nova generacija kompanija u odbrambenoj industriji
Za kompanije iz odbrambene industrije više nije opcija da posmatraju ovu tehnološku trku sa strane. Kvantna tehnologija neće se pojaviti samo kao zaseban proizvod, već će postepeno postati deo navigacionih uređaja, radara, komunikacionih sistema, sajber-bezbednosti i softvera za vojno planiranje.
Odbrambene kompanije zato moraju već sada da formiraju sopstvene kvantne timove koji će pratiti naučna dostignuća, testirati hardver i sarađivati sa startapima i univerzitetima. Sticanje takvog znanja tek kasnije moglo bi da bude znatno skuplje.
Ipak, razvoj ove tehnologije ne zavisi samo od novca i opreme. Stručnjaci za kvantne tehnologije retki su širom sveta, zbog čega vlade ne mogu sve da prepuste tržištu. Potrebni su nacionalni planovi za obrazovanje i razvoj kadrova: univerzitetski programi i stipendije, dodatna obuka inženjera i fizičara iz srodnih oblasti, kao i podsticaji koji će stručnjake zadržati u zemlji.
Stručnjaci koji budu obrazovani u narednih pet godina mogli bi da odluče ko će predvoditi ovu tehnološku trku u naredne dve decenije.
Sve veći jaz između vojnih sila
Između svetskih armija već počinje da se formira svojevrsni kvantni jaz. Nekoliko država moglo bi u narednoj deceniji da uvede kvantnu navigaciju, senzore i bezbedne komunikacione sisteme, dok će većina zaostajati.
Ta prednost ne zasniva se samo na novcu, već i na godinama istraživanja, obrazovanju stručnjaka i razvoju industrije. Zbog toga zemlje koje zaostanu neće moći lako da nadoknade razliku, već će zavisiti od tehnologije drugih država, dok će vodeće sile najosetljivije sisteme verovatno zadržati za sebe.
Foto: Reuters
Razlika na bojnom polju mogla bi da bude ogromna: jedna vojska mogla bi da se kreće i funkcioniše bez oslanjanja na GPS, otkriva ono što je do tada bilo skriveno i čuva svoje komunikacije, dok bi druga ostala bez takvih mogućnosti.
Čak i manje države koje na vreme ulože u ovu oblast mogle bi da zauzmu značajno mesto u budućem bezbednosnom poretku.
Skrivanje i ometanje postaju sve teži
Konačno, kvantna tehnologija mogla bi da promeni i način na koji se ratovi planiraju. Veliki deo savremene vojne prednosti počiva na dve stvari: sposobnosti da se ostane neprimećen i mogućnosti da se protivniku onemogući pristup informacijama.
Podmornice, podzemni tuneli i stelt avioni oslanjaju se na to da ostanu neotkriveni, dok se elektronsko ratovanje zasniva na ometanju protivničkih sistema, uključujući satelitsku navigaciju. Ukoliko navigacija postane otporna na ometanje, jedan od ključnih aduta elektronskog ratovanja mogao bi da izgubi deo svoje efikasnosti.
Ništa od ovoga neće se dogoditi preko noći. Ipak, pravac razvoja je već određen. Sledeći put kada vaš telefon pokaže da se nalazite na aerodromu u Bejrutu, setite se da se rešenje za taj problem već razvija - atom po atom, a deo tog razvoja odvija se upravo u Izraelu, podseća Jerusalim post.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči upozorio je da Izrael pojačava propagandu protiv Irana, po uzoru na onu koja je prethodila invaziji na Irak 2003. godine.
Iran je uspeo da sačuva i delimično obnovi svoj raketni arsenal uprkos višemesečnim američkim i izraelskim vazdušnim udarima, a prema najnovijim procenama američkih obaveštajnih službi, Teheran danas raspolaže sa između 1.500 i 2.500 raketa.
Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc pozvao je libanski Hezbolah, koji podržava Iran, da dobrovoljno preda oružje libanskoj državi, ističući da nijedna zemlja ne može da ima dve vojske.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Izraelski predsednik Isak Hercog odlučio je da mandat za formiranje nove vlade poveri Gadiju Ajzenkotu, lideru stranke Jašar i glavnom političkom protivniku premijera Benjamina Netanjahua, koji je nakon parlamentarnih izbora ostao bez potrebne podrške.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči upozorio je da Izrael pojačava propagandu protiv Irana, po uzoru na onu koja je prethodila invaziji na Irak 2003. godine.
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' danas je u Skupštini Srbije doslovno razobličio Jovu Bakića, šefa poslaničke grupe ''Studenti pobeđuju'', a zatim mu očitao lekciju.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oštro je reagovao na izjavu šefa poslaničke grupe "Studenti pobeđuju" Jove Bakića u Skupštini Srbije, ocenjujući da je reč o otvorenim pretnjama novinarima i medijima koji nisu po njegovoj političkoj volji.
Asocijacija novinara Srbije zahteva hitnu i nedvosmislenu reakciju svih nadležnih institucija Republike Srbije, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Saveta Evrope, OEBS-a i međunarodnih organizacija za zaštitu novinara povodom javnih istupa narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe Studentske liste, Jova Bakića, koji je iz Narodne skupštine poručio da televiziji Informer nema mesta u Srbiji, a zatim najavio da će vlasnici tabloida ''svi odreda'' završiti pred istražnim organima.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
U bajinobaštanskom selu Solotuša u utorak veče došlo je do teže saobraćajne nezgode kada je vozilo u kom su se nalazila dva tinejdžera sletelo sa puta.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Srbin D.C. (43) koji je juče poginuo u saobraćajnoj nesreći u mestu Aluga, na putu Žabljak - Tara, bio je šef kuhinje jednog prestižnog beogradskog restorana.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Običan dan pretvorio se u potpuni šok za Hejli, majku troje dece, kada je sasvim neplanirano bacila pogled na suprugov Apple Watch. Nije imala nikakav povod za sumnju niti je tragala za dokazima, ali ju je iznenadni unutrašnji impuls naveo da proveri sat i u porukama pronašla dokaz da muž vodi dvostruki život.
Vlasnici mačaka često primećuju da njihovi ljubimci vole da grickaju travu. Ipak, ona koja se posebno uzgaja za mačke smatra se bezbednijim izborom od obične trave iz dvorišta ili parka.
Glumica Erika Eleniak, publici širom sveta poznata po ulozi u seriji "Čuvari plaže" priznala je da punih 15 godina nije imala partnera niti intimne odnose.
Bokser Veljko Ražnatović oduševio je pratioce snimkom sa imanja u Titelu, na kojem je sa pomoćnim radnikom uhvatio kobca, ali je odmah odlučio da veličanstvenu pticu ne zadržava, već da je pusti na slobodu.
CHEGI bend, je održao konferenciju za medije u MTS dvorani, povodom prvog solističkog koncerta u Beogradu, a forment i pevač benda Stefan nije krio da posebno voli da svira za košarkaše.
Pevačica i bivša rijaliti učesnica Zerina Hećo u emotivnoj je vezi sa partnerom Amelom, a na društvenoj mreži TikTok pojavio se snimak na kojem je u kolima pokazala ćerku koju je dobila s njim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.