"MNOGO TOGA SE MOŽE REŠITI PRE NOVE GODINE..." Oglasio se Zelenski: Konačno obezbeđivanje mira zavisiće od partnera Kijeva
128. 12. 2025. u 14:28
228. 12. 2025. u 14:28
Vesti
Kada su se tokom Drugog svetskog rata nosači aviona pokazali kao oružje možda od najvećeg strateškog značaja, sve pomorske snage koje su ih posedovale su bile vrlo oprezne kako ih razmestiti i zaštititi. Ovi su se brodovi strateški koristili u operacijama koje su se odvijale u spornim morima, gde su ispostave za dostavu ili razmeštanje bombardera mogle odlučiti sudbinu rata.
Ta spoznaja potakla je svetske sile da se opreme ovim oružjem, iako su stari nosači aviona u Sueckoj krizi, borbama za u Foklande i u nedavnim operacijama na Bliskom istoku dokazali da su u stanju uspostaviti stratešku nadmoć i nesporno su uverljiva sila.
To je možda razlog zašto Kina, sila u usponu, godinama radi u svojim brodogradilištima kako bi se naoružala novom flotom nosača aviona koja bi, prema programima, trebala dostići isti broj ovih brodova koliko imaju SAD u sledećih dvadeset godina, to znači da će ih imati dvanaest.
Međutim, poredeći ove "ploveće tvrđave" s novim projektima, sve se to već može činiti zastarelim. Eskadrile borbenih stelt aviona F-35 lansiranih s palube supernosača aviona „USS Džerald G. Ford" ili s „Kvin Elizabeth" i njegovog blizanca „ Princ od Velsa" bi se već mogli smatrati završnim činom u kojem "nosači plove u zalazak sunca".
Prema rečima američkog profesora Roberta Farleya, stručnjaka za pomorsku strategiju, koji optužuje zemlje poput Velike Britanije, Japana, pa čak i Italiju koja će uskoro pustiti u službu tešku krstaricu 'Trieste", da nastavljaju vezati kapital za izgradnju ovih klasa bojnih brodova koji spadaju u "antikvitete".
Kad je japanska carska mornarica, nakon iznenadnog napada na Pearl Harbor i nakon bitke u Koralnom moru, mogla j uništiti američku flotu u bitci za Midvej, izgubila je četiri ključna nosača aviona i morala se odreći svih svojih ambicija u Tihom okeanu.
Ako danas jedan skuplji i sofisticirani nosač aviona, tipa klase „Ford", bude potopljen, SAD bi se morale nositi s dvostrukim gubitcima, samog broda i onih u ljudskim životima, kao pri napadu na Perl Harbor. Na primjer, zahvaljujući oružjima koja Kina i Rusija, ali sa zakašnjenjem i SAD, razvijaju već godinama.
Govorimo o torpedima nove generacije koji mogu postizati velike brzine, novim generacijama protivbrodskih balističkih projektila, poput kineskog „Dong Fenga 21D", te često citiranog hipersoničnog oružja poput ruske rakete „Cirkon".
Da biste imali predodžbu što bi jedna hipersonična raketa koja pogodi nosač aviona ove vrste mogla poslati na dno oceana, razmislite o novom američkom nosaču aviona "USS Džerald G. Ford", koji je koštao 13 milijardi i koji je dizajniran da nosi 74 aviona, od F/A-18 Super Hornet, do F-35C i helikoptera Sihouk MH-60 ukupne vrednosti od još pet milijardi dolara. Gubici u ljudskim životima mogli bi biti ogromni, zbog posade koja broji 4.600 ljudi.
Pa kako promeniti sudbinu budućeg sukoba koji bi u pomorskoj strategiji još jednom koristio "zastarjelo" i temeljno oružje kao nosač aviona?
Prema nekim stručnjacima, odgovor bi bio tražiti razvoj nove klase podmornica koje bi mogle lansirati ne samo balističke rakete, već i „jednokratne" borbene bespilotne letelice koje bi delovale kao napadačke eskadrile ukrcane u sisteme koje bi sa sobom nosili nosači aviona. Međutim, to bi zapravo bili "autonomni" nosači takvih letelica, a bili bi porinuti s konvencionalnog nosača aviona u slučaju predstojeće bitke.
Ako se do sada svaka hipoteza o nosačima aviona kao o oružju koje treba koristiti u budućnosti ograničavala na "konvencionalna" plovila za nošenje aviona, novi bi lansirali nove letelice s daljinskim upravljanjem u konceptu "rojeva" sa ili bez vođe eskadrila.
To više ne bi bili avioni pete ili šeste generacije, jer se razmatraju alternativni planovi koji uključuju podmorničke platforme koje mogu lansirati borbene bespilotne letelice, koje su puno sposobnije i mogu garantovati ljudske gubitke u redovima neprijatelja. Ovu ideju o malim nosačima koji prevoze i lansiraju "niskobudžetne" avione već je izneo pokojni senator John MeKejn, bivši pilot mornarice koji je dugo služio na američkom nosaču aviona.
Prema najnaprednijim programima mornarice, uskoro bi novi UCAV već trebali zamijeniti letelice.
Treba omogućiti vojsci da kupi što više bespilotnih letelica i da može snositi više gubitaka. Trenutno je mornarica Sjedinjenih Država već uspešno završila ispitivanja koja su videla lansiranje s palube konvencionalnog nosača zrakoplova dron cisternu MQ-25A "Stingray", koji će biti u službi od 2024. Testiran je i borbeni bespilotni avion XQ-58A "Valkyrie", naoružan s dve bombe "Stormbreaker" GBU-39 za unutarnji transport kako bi se na minimum svela njegova vidljivost za radare.
Nosač aviona koji je sposoban lansirati i prihvatati bespilotne letelice sigurno bi bio ogroman korak napred, ali to još uvek ne bi bilo dovoljno. Ti će avioni i dalje biti transportirani i lansirani s nosača aviona vrednih milijarde dolara, koji bi bili u dometu novih balističkih projektila. Čak i ako ih štiti njihova sveprisutna bojna mornarička grupa.
Međutim, ako se dronovi pokažu pouzdanim kao što pokazuju testovi, hipoteza bi mogla biti da se drastično smanji broj "ljudske" posade i veličina mornaričkih platformi s kojih bi se ti dronovi u budućnosti lansirali.
Prema stručnjaku za podmorničko ratovanje, H.I. Suttonu, osnivaču internet stranice Covert Shores, upotreba bojnih bespilotnih letelica mogla bi ratno mornaricu prisiliti na razvoj i korišćenje borbenih nosača aviona s minimalnom posadom, opremljenih robotima i svom opremom potrebnom za lansiranje i kasniji prihvat bespilotnih letjelica nove generacije, koje bi mogle biti praćene bespilotnim letjelicama zasnovanim na konceptu "Si Robin".
Daljnji korak bi bio garancija maksimalne nevidljivosti nosača. Dakle, osim što bi minimizujemo radarski trag, ideja je sakriti ga pod talasima.
Zbog toga Sutton predlaže polupodmornicu koja "koristi balast spremnike za uspon ili potapanje u odnosu na razinu mora", nešto poput starih podmornica u Prvom svetskom ratu.
Nosač-polupodmornica bi mogao zaroniti nekoliko desetaka metara, što bi bilo dovoljno da ga učini manje vidljivim i zaštiti od niza pretnji kojima su izloženi površinski brodovi. Konačno, optimalna opcija za tihu plovidbu do cilja i lansiranje bespilotnih letjelica za izvršavanje njihove misije bila bi izgradnja velike podmornice na nuklearni pogon.
Profesor Farley, barem na papiru, slaže se sa zaključcima stručnjaka iz Covert Shoresa, navodeći da „nosač zrakoplova može iskoristiti svoju brzinu i pokretljivost kako bi izbjegao raketne napade, ali se nikako ne može sakriti kao podmornica".
Visokotehnička podmornica koja bi u tihom režimu stigla do "odmetničke države" i lansirala "roj bespilotnih letelica", koje bi potpomognute umjetnom inteligencijom i satelitskim podacima uspešno pogodile neprijateljsku metu, čini se kao scena filma naučne fantastike iz Holivuda.
Ali istina je da "nešto" što se približilo tim projektima već postoji. U stvari, postoje četiri podmornice američke klase „Ohajo" koje su poslate u brodogradilišta kako bi se nadogradile da mogu transpotovati balističke projektile. Međutim, posao je obustavljen zbog sporazuma Pentagona o kontroli naoružanja s Rusijom. Te su podmornice, umesto da su povučene, modifikovane za nošenje krstarećih projektila "Tomahavk" i bespilotnih letelica „Si Robin", to jest daljinski pilotiranih aviona.
Osim toga, mnogi ne znaju da je Pentagon za vreme hladnog rata podržao projekt stvaranja "podmornica nosača aviona", sposobnih isploviti iz okeanskih dubina u bilo kojem uglu sveta kako bi lansirali borbene avione koji su držani u posebnim hangarima.
To su bile nuklearne podmornice označene kao "AN-1". Plovila su trebala biti duga 150 metara, uz brzinu krstarenja pod vodom od 16 čvorova i bila bi sposobne lansirati eskadrilu od osam borbenih zrakoplova s okomitim polijetanjem. Letjelice je već bio dizajnirao Boeing, iako nikada nisu prošli fazu projektiranja, a trebale su dostići brzinu od tri maha.
Njihov povratak, ili barem povratak pilota, uz pretpostavku da će se vratiti iz svoje misije, bio bi sličan onome predviđenom za posade "Harikena" koji su u Drugom svetskom ratu u misije bez povratka lansiranih s trgovačkih brodova, takozvanih "Cam-Ship". Oni su tokom Drugog svetskog rata služili kao pratnja savezničkim konvojima na Atlantiku.
Stoga, iako se čini da su ovi projekti produkt najbujnije mašte, još od 1958. godine, pa sve do danas, neko u Pentagonu razmišlja o tome kako započeti vazdušni napad s podmornica kako se ne bi rizikovao gubitak nosača aviona.
Pogledajte i 10 najmoćnijih naosača aviona u svetu!!!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ni hemijski olovaka, ni jasne organizacije, ni ljudi. Tako izgleda današnja propala akcija prikupljanja potpisa za vanredne parlamentarne izbore koju su studenti blokaderi "organizovali". I tako su se "dobro" organizovali da ni hemijske za građane nisu obezbedili, ni obične niti brendirane, i taj sitni detalj simbol je potpune improvizacije i odsustva ozbiljnosti.
28.12.2025
14:15
Rektor Univerziteta u Beogradu, Vladan Đokić, Dejan Bodiroga, košarkaš i sada predsednik Evrolige kao i profesor Vladimir Dugalić, specijalista abdominalne hirurgije, podržali blokadere, koji sakupljaju potpise.
28.12.2025
13:20
U mračnoj ulici Sančez u argentinskom gradiću Lomas del Palomar, nadomak Buenos Ajresa 10. aprila 1957. sreli su se Ante Pavelić i Blagoje Jovović. Dva metka završiće u telu Pavelića, a od posledica tog ranjavanja dve godine kasnije će umreti u Frankovoj Španiji. Kako je Blagoje Jovović, sa svojom grupom iz Argentine, uspeo da uradi nešto što nisu mogle ili htele ozbiljne bezbednosne službe i zašto je danas važan mit o Jovoviću?
28.12.2025
14:11 >> 14:16
Na štandovima takozvane "studentske inicijative" danas širom Beograda i Srbije, studenata jedva da ima.
28.12.2025
14:34
Blokaderi koji se predstavljaju kao aktivisti takozvanog studentskog pokreta danas prikupljaju potpise, odnosno spisak sigurnih glasova za izbore koji nisu ni raspisani.
28.12.2025
13:39
Jedan od najjednostavnijih, ali i najpraktičnijih polovnih automobila jeste "nisan mikra" starijih generacija, čija se cena u oglasima kreće oko 450 evra.
28.12.2025
13:25
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će za dve do tri godine Beograd zvanično dobiti metro.
28.12.2025
11:00
Mnogi od vas se sećaju čuvene Milke Babović, koja je decenijama TV gledaocima velike Jugoslavije, tumačila takmičenja u umetničkom klizanju. Milka bi imala mnogo toga da kaže o Korneliji iz Subotice.
28.12.2025
15:00
Velika Novogodišnja žurka sa dodelom paketića najmlađim Voždovčanima održana je danas na platou ispred Opštine Voždovac, a predsednica Opštine Bojana Jakšić izjavila da je organizovan bogat praznični program, poput mađioničarskih predstava, vožnja kočijom i druženje sa Deda Mrazom.
28.12.2025
13:13
Jedna osoba je stradala u požaru u blizini Sjenice.
28.12.2025
14:16
Kako Informer saznaje, nož kojim je nekoliko puta manijak ubadao baku na Novom Beogradu pronađen je u toj opštini.
28.12.2025
11:10
Jedno lice je poginulo, a četiri su povređena u sudaru dva vozila na području Modriče.
28.12.2025
12:45
Kako bi se manijak koji je brutalno ubadao staricu na Novom Beogradu priveo pravdi, MUP je objavio broj na koji možete pozvati ako ste ga videli.
28.12.2025
13:42
Potraga za razbojnikom koji je juče brutalno izbo baku (67) pred njenim unukom na Novom Beogradu dobila je novi tok.
28.12.2025
08:26
Naša glumica Dobrila Ćirković imala je intimnu scenu koja je šokirala publiku ali i repliku zbog koje je ostala upamćena i danas.
28.12.2025
15:03
Predsednik Francuske Emanuel Makron oglasio se povodom vesti da je preminula Brižit Bardo, legenda francuskog i svetskog glumišta.
28.12.2025
14:13
Posle godina teške borbe i medijskih spekulacija, ćerka glumca Aljoše Vučkovića uspela je da se izvuče iz pakla zavisnosti i započne potpuno novi život. Danas je majka i profesor.
28.12.2025
13:32
Neke ljubavi traju koliko i kadar, a neke ostanu zauvek urezane u kolektivno sećanje. Domaće serije i filmovi doneli su parove čija je hemija bila jača od scenarija i veze koje su publiku naterale da navija, pati, veruje i pamti. Ovo su parovi koji su obeležili naše ekrane i postali više od fikcije.
28.12.2025
13:13
Poznati frizer Peđa Božić otkriva trend koji dominira ovom novogodišnjom noći i garantuje da niko neće skidati pogled sa vas.
28.12.2025
12:20
Najveći "krivci" nisu piloti ili filmske zvezde, kako se često misli, već zanatlije, dok su IT stručnjaci vrlo blizu.
28.12.2025
14:20
Sarma je jedno od omiljenih jela, ali često se postavlja pitanje da li treba dinstati meso pre nego što se uvije u kupus?
28.12.2025
10:20
Šezdesetih godina, francuska glumica Brižit Bardo osvojila je svet svojom harizmom, ali i prepoznatljivim stilom kose.
28.12.2025
13:42
Mimoza salata je klasik koji nikada ne izlazi iz mode, a njen bogat, kremasti ukus čini je idealnim predjelom za svaku priliku.
28.12.2025
15:00
Pevač Nemanja Nikolić otkrio je da je svojevremeno dobio bakšiš od čak 60.000 evra.
28.12.2025
14:32
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović otkrila je da je prvi stan zaradila nastupajući na svadbama u požarevačkom kraju.
28.12.2025
13:18
Političar Čedomir Jovanović živi u luksuznom stanu na Novom Beogradu.
28.12.2025
12:41
Pevačica Sandra Afrika je privukla pažnju javnosti na jednom od nastupa zahvaljujući izuzetno provokativnom izdanju.
28.12.2025
12:17
U "Eliti 9" je došlo do svađe između Bore Santane i Luke Vujovića zbog Anite Stanojlović, a situacija je eskalirala do te mere da je reagovalo i obezbeđenje.
28.12.2025
11:44
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar