STIGLO PRIZNANJE IZ KIJEVA: Možemo tražiti da se pošalju evropske trupe u Ukrajinu
104. 05. 2024. u 21:36
204. 05. 2024. u 21:36
Vesti
Kada su se tokom Drugog svetskog rata nosači aviona pokazali kao oružje možda od najvećeg strateškog značaja, sve pomorske snage koje su ih posedovale su bile vrlo oprezne kako ih razmestiti i zaštititi. Ovi su se brodovi strateški koristili u operacijama koje su se odvijale u spornim morima, gde su ispostave za dostavu ili razmeštanje bombardera mogle odlučiti sudbinu rata.
Ta spoznaja potakla je svetske sile da se opreme ovim oružjem, iako su stari nosači aviona u Sueckoj krizi, borbama za u Foklande i u nedavnim operacijama na Bliskom istoku dokazali da su u stanju uspostaviti stratešku nadmoć i nesporno su uverljiva sila.
To je možda razlog zašto Kina, sila u usponu, godinama radi u svojim brodogradilištima kako bi se naoružala novom flotom nosača aviona koja bi, prema programima, trebala dostići isti broj ovih brodova koliko imaju SAD u sledećih dvadeset godina, to znači da će ih imati dvanaest.
Međutim, poredeći ove "ploveće tvrđave" s novim projektima, sve se to već može činiti zastarelim. Eskadrile borbenih stelt aviona F-35 lansiranih s palube supernosača aviona „USS Džerald G. Ford" ili s „Kvin Elizabeth" i njegovog blizanca „ Princ od Velsa" bi se već mogli smatrati završnim činom u kojem "nosači plove u zalazak sunca".
Prema rečima američkog profesora Roberta Farleya, stručnjaka za pomorsku strategiju, koji optužuje zemlje poput Velike Britanije, Japana, pa čak i Italiju koja će uskoro pustiti u službu tešku krstaricu 'Trieste", da nastavljaju vezati kapital za izgradnju ovih klasa bojnih brodova koji spadaju u "antikvitete".
Kad je japanska carska mornarica, nakon iznenadnog napada na Pearl Harbor i nakon bitke u Koralnom moru, mogla j uništiti američku flotu u bitci za Midvej, izgubila je četiri ključna nosača aviona i morala se odreći svih svojih ambicija u Tihom okeanu.
Ako danas jedan skuplji i sofisticirani nosač aviona, tipa klase „Ford", bude potopljen, SAD bi se morale nositi s dvostrukim gubitcima, samog broda i onih u ljudskim životima, kao pri napadu na Perl Harbor. Na primjer, zahvaljujući oružjima koja Kina i Rusija, ali sa zakašnjenjem i SAD, razvijaju već godinama.
Govorimo o torpedima nove generacije koji mogu postizati velike brzine, novim generacijama protivbrodskih balističkih projektila, poput kineskog „Dong Fenga 21D", te često citiranog hipersoničnog oružja poput ruske rakete „Cirkon".
Da biste imali predodžbu što bi jedna hipersonična raketa koja pogodi nosač aviona ove vrste mogla poslati na dno oceana, razmislite o novom američkom nosaču aviona "USS Džerald G. Ford", koji je koštao 13 milijardi i koji je dizajniran da nosi 74 aviona, od F/A-18 Super Hornet, do F-35C i helikoptera Sihouk MH-60 ukupne vrednosti od još pet milijardi dolara. Gubici u ljudskim životima mogli bi biti ogromni, zbog posade koja broji 4.600 ljudi.
Pa kako promeniti sudbinu budućeg sukoba koji bi u pomorskoj strategiji još jednom koristio "zastarjelo" i temeljno oružje kao nosač aviona?
Prema nekim stručnjacima, odgovor bi bio tražiti razvoj nove klase podmornica koje bi mogle lansirati ne samo balističke rakete, već i „jednokratne" borbene bespilotne letelice koje bi delovale kao napadačke eskadrile ukrcane u sisteme koje bi sa sobom nosili nosači aviona. Međutim, to bi zapravo bili "autonomni" nosači takvih letelica, a bili bi porinuti s konvencionalnog nosača aviona u slučaju predstojeće bitke.
Ako se do sada svaka hipoteza o nosačima aviona kao o oružju koje treba koristiti u budućnosti ograničavala na "konvencionalna" plovila za nošenje aviona, novi bi lansirali nove letelice s daljinskim upravljanjem u konceptu "rojeva" sa ili bez vođe eskadrila.
To više ne bi bili avioni pete ili šeste generacije, jer se razmatraju alternativni planovi koji uključuju podmorničke platforme koje mogu lansirati borbene bespilotne letelice, koje su puno sposobnije i mogu garantovati ljudske gubitke u redovima neprijatelja. Ovu ideju o malim nosačima koji prevoze i lansiraju "niskobudžetne" avione već je izneo pokojni senator John MeKejn, bivši pilot mornarice koji je dugo služio na američkom nosaču aviona.
Prema najnaprednijim programima mornarice, uskoro bi novi UCAV već trebali zamijeniti letelice.
Treba omogućiti vojsci da kupi što više bespilotnih letelica i da može snositi više gubitaka. Trenutno je mornarica Sjedinjenih Država već uspešno završila ispitivanja koja su videla lansiranje s palube konvencionalnog nosača zrakoplova dron cisternu MQ-25A "Stingray", koji će biti u službi od 2024. Testiran je i borbeni bespilotni avion XQ-58A "Valkyrie", naoružan s dve bombe "Stormbreaker" GBU-39 za unutarnji transport kako bi se na minimum svela njegova vidljivost za radare.
Nosač aviona koji je sposoban lansirati i prihvatati bespilotne letelice sigurno bi bio ogroman korak napred, ali to još uvek ne bi bilo dovoljno. Ti će avioni i dalje biti transportirani i lansirani s nosača aviona vrednih milijarde dolara, koji bi bili u dometu novih balističkih projektila. Čak i ako ih štiti njihova sveprisutna bojna mornarička grupa.
Međutim, ako se dronovi pokažu pouzdanim kao što pokazuju testovi, hipoteza bi mogla biti da se drastično smanji broj "ljudske" posade i veličina mornaričkih platformi s kojih bi se ti dronovi u budućnosti lansirali.
Prema stručnjaku za podmorničko ratovanje, H.I. Suttonu, osnivaču internet stranice Covert Shores, upotreba bojnih bespilotnih letelica mogla bi ratno mornaricu prisiliti na razvoj i korišćenje borbenih nosača aviona s minimalnom posadom, opremljenih robotima i svom opremom potrebnom za lansiranje i kasniji prihvat bespilotnih letjelica nove generacije, koje bi mogle biti praćene bespilotnim letjelicama zasnovanim na konceptu "Si Robin".
Daljnji korak bi bio garancija maksimalne nevidljivosti nosača. Dakle, osim što bi minimizujemo radarski trag, ideja je sakriti ga pod talasima.
Zbog toga Sutton predlaže polupodmornicu koja "koristi balast spremnike za uspon ili potapanje u odnosu na razinu mora", nešto poput starih podmornica u Prvom svetskom ratu.
Nosač-polupodmornica bi mogao zaroniti nekoliko desetaka metara, što bi bilo dovoljno da ga učini manje vidljivim i zaštiti od niza pretnji kojima su izloženi površinski brodovi. Konačno, optimalna opcija za tihu plovidbu do cilja i lansiranje bespilotnih letjelica za izvršavanje njihove misije bila bi izgradnja velike podmornice na nuklearni pogon.
Profesor Farley, barem na papiru, slaže se sa zaključcima stručnjaka iz Covert Shoresa, navodeći da „nosač zrakoplova može iskoristiti svoju brzinu i pokretljivost kako bi izbjegao raketne napade, ali se nikako ne može sakriti kao podmornica".
Visokotehnička podmornica koja bi u tihom režimu stigla do "odmetničke države" i lansirala "roj bespilotnih letelica", koje bi potpomognute umjetnom inteligencijom i satelitskim podacima uspešno pogodile neprijateljsku metu, čini se kao scena filma naučne fantastike iz Holivuda.
Ali istina je da "nešto" što se približilo tim projektima već postoji. U stvari, postoje četiri podmornice američke klase „Ohajo" koje su poslate u brodogradilišta kako bi se nadogradile da mogu transpotovati balističke projektile. Međutim, posao je obustavljen zbog sporazuma Pentagona o kontroli naoružanja s Rusijom. Te su podmornice, umesto da su povučene, modifikovane za nošenje krstarećih projektila "Tomahavk" i bespilotnih letelica „Si Robin", to jest daljinski pilotiranih aviona.
Osim toga, mnogi ne znaju da je Pentagon za vreme hladnog rata podržao projekt stvaranja "podmornica nosača aviona", sposobnih isploviti iz okeanskih dubina u bilo kojem uglu sveta kako bi lansirali borbene avione koji su držani u posebnim hangarima.
To su bile nuklearne podmornice označene kao "AN-1". Plovila su trebala biti duga 150 metara, uz brzinu krstarenja pod vodom od 16 čvorova i bila bi sposobne lansirati eskadrilu od osam borbenih zrakoplova s okomitim polijetanjem. Letjelice je već bio dizajnirao Boeing, iako nikada nisu prošli fazu projektiranja, a trebale su dostići brzinu od tri maha.
Njihov povratak, ili barem povratak pilota, uz pretpostavku da će se vratiti iz svoje misije, bio bi sličan onome predviđenom za posade "Harikena" koji su u Drugom svetskom ratu u misije bez povratka lansiranih s trgovačkih brodova, takozvanih "Cam-Ship". Oni su tokom Drugog svetskog rata služili kao pratnja savezničkim konvojima na Atlantiku.
Stoga, iako se čini da su ovi projekti produkt najbujnije mašte, još od 1958. godine, pa sve do danas, neko u Pentagonu razmišlja o tome kako započeti vazdušni napad s podmornica kako se ne bi rizikovao gubitak nosača aviona.
Pogledajte i 10 najmoćnijih naosača aviona u svetu!!!
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
04.05.2024
22:07
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
04.05.2024
09:11
Opozicija se danima raspada u paramparčad, a sada je, kako je potvrdio novinar Zoran Panović, "izvršila samoubistvo iz zasede".
03.05.2024
08:04
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
03.05.2024
07:27
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
02.05.2024
17:04
Novinar Srđan Škoro reagovao je na autorski tekst Dragana Đilasa.
04.05.2024
23:11
Novinar Zoran Preradović potvrdio je laži i obmane opozicije i dokazao kako ona udara na Sava Manojlovića.
04.05.2024
21:39
Ministri u Vladi Srbije, predsednica parlamenta, predstavnici grada Beograda i Novog Sada, Srpske napredne stranke i druge istaknute ličnosti iz javnog života uputili su danas čestitke patrijarhu srpskom Porfiriju, episkopima, monaštvu i sveštenstvu, kao i svim verinicima koji Uskrs slave po Julijanskom kalendaru.
04.05.2024
20:33
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić čestitao je svim pravoslavnim vernicima koji sutra proslavljaju Vaskrs.
04.05.2024
19:51
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić reagovala je na istup danas glavnog predstavnika bivše vlasti u Srbiji i lidera Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa.
04.05.2024
19:38
Gost emisije "Info veče" na Informer TV bila je Milica Đurđević Stamenkovski, ministar za brigu o porodici i demografiju. Ona je pričala o značaju porodice i važnosti porodičnih vrednosti za zdravo i stabilno društvo.
04.05.2024
22:10
Gost "Glavnog dnevnika" televizije Informer bio je gradski menadžer Beograda Miroslav Čučković. On je govorio o teroru Aljbina Kurtija nad našim narodom na Kosmetu, budućim projektima u prestonici Srbije, kao i o važnosti EXPO 2027.
04.05.2024
21:02
Mihajlo Olujić, politički analitičar i Aleksa Tojčić iz Centra za društvenu stabilnost komentarisali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici i njene sponzore tokom gostovanja u "Info danu" Informer TV.
04.05.2024
18:00
Blažo Marković, iz pokreta "Novi ljudi, nova snaga Srbije" i Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer televiziji. Tema njihovog gostovanja bila je sigurnost dece na društvenim mrežama i u sajber svetu generalno.
04.05.2024
17:04
Uroš Blažić (21), optužen da je na današnji dan prošle godine streljao devetoro i ranio 12 mladih u Malom Orašju i u Duboni, i Vasilije Gačević (23), odbegli ubica MMA borca Stefana Savića (23), išli su svojevremeno u istu školu u Beogradu i sasvim je moguće da su se poznavali!
04.05.2024
20:39
Više tužilaštvo u Pančevu donelo je danas naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. S. (19) iz Grocke zbog sumnje da je izvršio krivična dela obljuba sa detetom i zlostavljanje i mučenje.
04.05.2024
16:57
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
04.05.2024
12:28
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
04.05.2024
12:33
Jedna osoba je povređena u udesu koji se dogodio danas u Novom Sadu, na uglu Bulevara Evrope i Futoškog puta, kod hotela Šeraton.
04.05.2024
12:30
Košarkaši Denver Nagetsa, predvođeni našim reprezentativcem Nikolom Jokićem, dočekuju Minesotu Timbervulvs u prvom meču polufinalna plej-ofa Zapadne konferencije NBA lige.
05.05.2024
00:44
Legendarni kapiten Partizana zvanično je seo na klupu ruskog tima, a nakon promocije upoznao je igrače i vodio prvi trening.
04.05.2024
23:11
Španski teniser sa zaštitnom čarapom za proširene vene po dolasku u Rim.
04.05.2024
22:45
Srpski teniser bi u slučaju plasmana u četvrtfinale odbranio bodove od prošle sezone i uvećao svoju prednost nad Sinerom. Titula u Rimu donela bi mu miran san sve do Rolan Garosa i ulogu prvog nosioca u Parizu.
04.05.2024
19:40
Iz Amerike stiže strašna vest da je umro Darijus Moris, koji je tokom karijere nastupao za nekoliko timova u najjačoj ligi sveta.
04.05.2024
20:19
Ostvario je i 80 uloga u pozorištu, u više od 8.000 izvođenja.
04.05.2024
09:15
"Tesna koža" je legendarni film čije replike i danas citiramo, a posebnu draž ovoj kultnoj komediji dala je legendarna glumica Rahela Ferari.
04.05.2024
08:03
Eva Ras je popularnost stekla ulogom Smiljke u hit seriji "Srećni ljudi".
03.05.2024
15:53
Osim polufinala, menjaju se i pravila kod glasanja u finalu, koje će biti duže nego inače.
03.05.2024
14:28
Istraživanje je pokazalo da parovi koji su u dugim i srećnim vezama imaju nešto zajedničko.
04.05.2024
23:20
Broj duše pokazuje vaše prave želje, koje možda ne vidite zaslepljeni svakodnevnim obavezama.
04.05.2024
22:00
Broj aktivnih korisnika Windows 11 operativnog sistema je u padu. Windows 10, s druge strane, beleži porast.
04.05.2024
21:30
Nakon što se vratila kući sa produženog odmora u Kvinslendu, žena iz Novog Južnog Velsa je imala razne simptome zbog kojih je završila u bolnici.
04.05.2024
21:00
Vlasnik jednog ši cua objavio je video predstavivši svog ljubimca pre i posle šišanja.
04.05.2024
20:30
Lepa Brena je spakovala kofere i otputovala daleko od Srbije.
04.05.2024
23:11
Pevač Marko Stojković, mnogima poznatiji kao MC Stojan, uplovio je u romansu sa mlađom koleginicom.
04.05.2024
22:12
Dok se pevačicama koje u svakoj prilici ističu da su ponosne Srpkinje upućuju poruke mržnje i otkazuju nastupi u Crnoj Gori, najveće srbomrziteljke na estradi glavne su zvezde najavljene proslave Dana nezavisnosti 21. maja na Cetinju.
04.05.2024
20:55
Miljana Kulić je sinoć imala žestoku svađu sa bivšim dečkom Nenadom Macanovićem Bebicom, nakon čega je najavila krivičnu prijavu i tužbu.
04.05.2024
20:31
Najintrigantniji učesnici rijalitija "Elita" gostovali su u emisiji "Magazin in" , a najveću pažnju izazvali su odgovori bivših partnera Mione i Stanislava.
04.05.2024
20:01
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
04.05.2024
17:11
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
04.05.2024
09:15
Vesna Kozak iz Padine pre tri godine je počela da gaji kokoške i to više vrsta, ali u njenom kokošarniku najinteresantnije su "arlaukane" koje nose plava jaja!
04.05.2024
08:15
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
03.05.2024
15:26
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
03.05.2024
14:06
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.