RUSIJA ZAPRETILA TURSKOJ, NE BLOKIRAJTE NAŠE VOJNE BRODOVE NA BOSFORU! Moskva to nije dozvolila ni 1999. kada su ruski komandosi zauzeli prištinski aerodrom, NEĆE NI SADA!
Ulozi u trenutnom rusko-turskom sukobu u sirijskom Idlibu su izuzetno visoki - i niko ne želi da izgubi bitku za Bliski Istok. Ni Moskva ni Ankara nisu zainteresovane za otvoreni vojni sukob, ali Turska u rukavu ima „adut" - moreuz Crnog mora koji kontroliše, a koji je Rusija potreban kao vazduh, sve dok su njene trupe prisutne u Siriji
Šta će se dogoditi ako Turska za Rusiju zaista zatvori Bosfor i Dardanele, koji spajaju Crno i Sredozemno more?
Za sada se samo govori o "mogućnostima blokiranja moreuza za prolazak ratnih brodova kao odgovor na pogoršanje situacije u Idlibu".
Barem o tome pišu turski mediji. Takvo pravo Turska može da primeni na temelju članova 20. i 21. konvencije iz Montrea, potpisane 1936. godine o regulisanju moreuza, koji Ankari pružaju takvu priliku ukoliko Turska smatra da je „ugrožena neposrednom vojnom opasnošću".
Naravno, danas nema vojne opasnosti za Tursku. Turska vojska je u Siriji i napada sirijsku vojsku, ali turskoj teritoriji, nezavisnosti i bezbednosti niko i ništa ne preti.
Ipak, predsednik Erdogan možda može da primeni sličan argument iz arsenala političke demagogije. Na kraju krajeva, upravo prisustvo Rusije i akcije ruskih vazduhoplovnih snaga sprečavaju Tursku da sprovede svoju najvažniju vojnu operaciju u Siriji.
Erdogan je prilično sposoban da izda naredbu da se blokiraju moreuzi za brodove ruske mornarice, a tehnički to nije teško - Bosforski moreuz se vidi sa istambulske obale.
Šta bi se dogodilo u tom slučaju? Kratki odgovor je da za Rusiju to ne predstavlja ništa dobro, a još manje za sirijsku vladu. Rusija nema dovoljno „slobodne granice" da nastavi da podržava Bašara el-Asada u Siriji.
- Zatvaranje crnomorskih prolaza je veoma ozbiljna stvar, u suštini je to ratno stanje između Turske i Rusije, što ćemo, naravno, pokušati da izbegnemo - kaže Admiral Vladimir Komoedov, bivši komandant Crnomorske flote (1998-2002).
Ali, prisetimo se da je Istok izuzetno lukav. Možete očekivati bilo koji trik, uključujući zatvaranje Bosfora. U ovoj situaciji, Rusija se može spotaći na turske prepreke."
Rusija u Siriji nema samo dve poznate baze - mornaricu u Tartusu i avijaciju u Hmejmimu, već i velika skladišta i zalihe oružja i municije.
Podrška sirijskoj vojsci iz vazduha i sa kopna zahteva svakodnevnu konzumaciju hrane (osoblje treba da jede tri puta dnevno), kao i stotine hiljada granata, raketa, municiju.
A kad je predsednik Vladimir Putin u martu 2016. godine objavio da je u prvih šest meseci operacije u Siriji iz ruskog budžeta potrošeno 33 milijarde rubalja (u proseku 156 miliona rubalja dnevno), bilo je jasno da su većinu tih sredstava „pojeli" troškovi municije, goriva, rezervnih delova kao i njihova isporuka.
Danas ima nekoliko glavnih ruta za snabdevanje ruskog oružja i potrebne vojne opreme u Siriju.
Glavni su pomorski tranzit kroz Crno more - Bosfor i Dardaneli - dalje kroz Sredozemno more do luke Tartus.
Duža ruta je severna, od Barencovog mora (Murmansk, Severomorsk), zaobilazeći Norvešku, Veliku Britaniju, Atlantski okean, Gibraltarski moreuz i zatim ponovo Sredozemno more.
Osim toga, „vazdušni koridor" - preko Crnog mora i teritorije Turske, još uvek se može leteti nebom kroz vazdušni prostor ove zemlje. Duga staza je kroz Iran i Irak.
Najekonomičniji i najefikasniji u pogledu masovne isporuke oružja i municije je, naravno, upravo pomorski put kroz moreuz Crnog mora.
Zapravo, upravo ovim rutama se, do Sirije, obavljaju sve glavne isporuke, takozvani Sirijski ekspres.
Ako se ovaj "Sirijski ekspres" prekine, ruske baze u Siriji će odmah biti izložene "gladovanju".
A ako Bašar el-Asad ne bude mogao da ih snabdeva gorivom i hranom, onda mogu nastati veliki problemi sa municijom i vojnim osobljem.
Dve ili tri nedelje takve blokade i to je kraj - Rusija može da smanji sve vojne aktivnosti u Siriji i da se, preko Gibraltara, evakuiše u svoju domovinu.
Lako je zamisliti koji će se politički problemi za Rusiju, a posebno za sirijsku vladu, pojaviti u takvom slučaju.
Problem je i u tome što ruska vojska nije imala za cilj stvaranje velikih vojnih rezervi u Siriji, što bi moglo da omogući dugotrajne vojne operacije u uslovima skoro potpune izolacije, a ako Turska zaista blokira moreuze, a istovremeno i svoj vazdušni prostor, tada će se u ruskim bazama u Tartusu i Hmejmimu police skladišta brzo isprazniti.
- Pomorska isporuka municije u savremenim uslovima je najperspektivnija - nastavlja admiral Vladimir Komoedov.
- Kad sam komandovao Crnomorskom flotom, pitanje mornaričke baze u Tartusu bila je hitna tema i ja sam zatražio da se zatvori - insistirao je glavni komandant mornarice, admiral Vladimir Kuroedov, ali se usaglasio sa razlozima za njeno očuvanje, shvativši da je Sredozemno more takav "svetski kazan uticaja".
I kada su u junu 1999. godine naši padobranci izvršili legendarni marš na Prištinu i tamo zatvorili vazdušni prostor, brodovi Crnomorske flote su osigurali njihovo postojanje - sav teret prošao je kroz grčki Solun, a zatim kopnenim prevozom.
Podsetimo se Kube, gde su rakete i osoblje prebačeni preko okeana. Slična je situacija i sa našim prisustvom u Siriji, gde naša vojska ne može bez transportne podrške preko mora. Možemo reći da onaj koji kontroliše moreuz ima pristup moru."
Više puta su Rusi pokušali da ospore status moreuza i da dokažu njihovo pravo na nesmetan prolazak kroz Bosfor i Dardaneli.
Svojevremeno je ministar spoljnih poslova SSSR-a Andrej Gromiko prilično agresivno izjavljivao da bi Crnomorska flota mogla da reši problem moreuza sa nekoliko raketnih napada i „da izgrade" svoj novi moreuz.
Tada je pretnja delovala - Turska nije postavila prepreke. Sada se kolegi sovjetskog ministra spoljnih poslova Sergeju Lavrov ne žuri sa takvim „argumentima".
Sada se odred brodova Crnomorske flote koji se sastoji od dve fregate Admirala Makarova i Admirala Grigoroviča i pomoćnih plovila kreće kroz Bosfor i Dardanele do Sredozemnog mora.
Na brodu su rakete Kalibar-NB koje su uspešno branile Siriju od džihadista.
Jasno je da će i sada njihovi ciljevi biti položaji džihadista u Idlibu.
Da li će Turska pustiti ovu napadačku grupu, pod čijom bi vatrom mogla da se nađe i njena vojska? Najverovatnije da!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Nile
pre 6 godina
I ovi idioti terali propagandu protiv Amerike i NATO pakta o kupovini nekakvog Esa400 koji je možda dobar ovoliko koliko i PancerEs kojeg uništavaju i avioni stari 30g i dronovi....a Srbi ga kupuju?
ajde ne pisite gluposti, turska nema nikakvo pravo da blokira bosfor jer joj je sporazumom dozvoljeno da zadrzi deo turske koji je na evropskom kontinentu bas zabranom blokiranja prolaska bosforom.
E moj Erdogane gde si ti naso crkvu da se molis???? malo ti sto ti je spasio jednom zivot a ti ko svaki rurcin odma da mu se zahvalis pa pocnes rat protiv njega . Neide to tako budalo nego komanduj vojsci nazad u svoju domovinu sta trazis u SIRIJU????.
Nemačku je potresla slična tragedija koja se desila u Srbiji, kad se obrušila nadstrešnica. Uprkos tome, dok blokaderi u Srbiji zloupotrebljavaju žrtve u političke svrhe, u Nemačkoj nema nikakvih blokada i protesta.
Nakon što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp na društvenoj mreži Iks podelio intervju predsednika Srbije Aleksandra Vučića, vest je odjeknula u brojnim domaćim, svetskim i regionalnim medijima.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut prisustvovao je otvaranju Kancelarije za komunikaciju građana sa Vladom Republike Srbije u Nišu, koja će predstavljati direktnu vezu između građana, lokalne samouprave i republičkih institucija.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministra unutrašnjih poslova Ivica Dačić obišao je jedinice policije koji na molbu Srpske pravoslavne crkve brinu o bezbednosti građana koji čekaju na poklonjenje i celivanje pojasa presvete Bogorodice u Hramu Svetog Save.
Sve više roditelja zbog nedovoljne fizičke aktivnosti dece, ali i viška kilograma, deci uplaćuje personalne treninge koji koštaju 100 evra mesečno i održavaju se u stanovima ili kućama.
Hibridni modeli dominirali su evropskim putevima od 2021. do 2023. godine, a među najštedljivijim automobilima posebno su se istakli "tojota" modeli, dok je vrh liste zauzela "mazda 2", tehnički blizak rođak "tojote jaris".
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu. Ovaj dan mnoge porodice u Srbiji obeležavaju kao krsnu slavu, čuvajući običaje koji se prenose generacijama.
U nemačkom gradu Dortmundu večeras se odigrava dramatična policijska akcija nakon što je muškarac, za koga nemački mediji navode da je državljanin Srbije, navodno pucao na policajca i potom se zabarikadirao u kući sa dvoje dece.
U nemačkom gradu Dortmundu večeras se odigrava dramatična policijska akcija nakon što je muškarac, za koga nemački mediji navode da je državljanin Srbije, navodno pucao na policajca i potom se zabarikadirao u kući sa dvoje dece.
U nemačkom gradu Dortmund, Srbin čiji identite za sada nije poznat se zabarikadirao u stanu i uzeo dvoje dece za taoce. Pre toga je pucao na policajca.
Pred Višim sudom u Sremskoj Mitrovici u toku je postupak protiv četvorice muškaraca optuženih za ubistvo Zorana Gole (44), koje se dogodilo 6. januara prošle godine u Inđiji.
Marša Lukas, slavna filmska montažerka i dobitnica Oskara za kultni film "Ratovi zvezda", preminula je u sredu u Rančo Miražu u Kaliforniji u 80. godini života.
Priča Bet Rili (35) iz Teksasu je podsetnik zašto nikada ne smemo da ignorišemo signale koje nam telo šalje. Ona je morala da prođe kroz teške operacije i lavovsku borbu za oporavak nakon što su lekari potpuno promašili dijagnozu.
Kardiolozi otkrivaju da zdravlje srca počinje uravnoteženim obrocima pripremljenim kod kuće, ali ne treba paziti samo na namirnice, već i na posuđe koje koristimo.
Pevačica Vanja Mijatović prokomentarisala je hospitalizaciju koleginice Mine Kostić, ističući da je važno voditi računa o mentalnom i fizičkom zdravlju, posebno u trenucima velikog stresa.
Nevena Stamenković, nekadašnja članica grupe "Models" i poslanica u Skupštini Srbije, oglasila se za Informer nakon što se njeno ime ponovo našlo u centru pažnje u vezi sa psihičkim poteškoćama kroz koje je prolazila.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar