ČLAN TIMA KOJI JE NA PRAGU OTKRIVANJA LEKA PROTIV KORONE: Ima ga dovoljno i jeftin je! (VIDEO)
Podeli vest
Janis Rusel iz Marselja među stručnjacima koji su se primakli rešenju zagonetke KOVID-19. Posle zajedničke primene hidroksihlorokina i antibiotika, zaraza nestala
Direktor Mediteranske infektološke klinike iz Marselja Didije Rault na dobrom putu je da spase čovečanstvo od opasnosti virusa korona. Njegov tim je izvršio istraživanja čiji su rezultati upravo objavljeni, i koji pokazuju da u kombinaciji dva leka virus praktično nestaje! Ekskluzivno, za "Novosti", iz profesorove ekipe pojašnjavaju domete ovog spektakularnog istraživanja.
Pandemija koronairusa širom sveta izaziva i globalnu nesigurnost i strah, i sasvim je prirodno da osećate brigu, neizvenost, pa i stres. Sve to može biti put u paniku, a panika nikako nije dobra u ovakvim trenucima. Iako većina ljudi nije imala iskustva sa napadima panike, samo ljudi koji ih često doživljavaju znaju kakvo to strašno iskustvo može biti.
17.03.2020
15:33
- Suština je da se uradi što više testiranja, i to što pre, da bi, što je pre moguće, obolele osobe dobile tretman - ističe za "Novosti" profesorov saradnik Janis Rusel.
PRETNJE ČUVENOM PROFESORU
Profesor Rault iznosi pozitivne primere Kine, i navodi da pre svega treba testirati što više ljudi, jer je po njemu to put za izlečenje. Skrenuo je i pažnju, oslanjajući se na kineska istraživanja, da su nosioci zaraze potencijalno opasni 20 dana. Rekao je i da umiru samo oni koji u sebi i dalje imaju virus. On naglašava da su njegova istraživanja verodostojna. Rekao je i da u poslednje vreme noću dobija pretnje telefonom, uz zahtev da opovrgne svoju teoriju, pa je zbog toga podneo tužbu.
Podaci objavljeni u "Internacionalnoj reviji za antimikrobiološke agense" pokazuju da je broj zaraženih posle šest dana tretmana antimalarijskim lekom hidroksihlorokin značajno opao, a da je u kombinaciji sa antibiotikom azitromicinom, prema prikazanoj grafici, nestao!
Tabela pokazuje da je već petog dana, broj izlečenih kombinovanom metodom stoprocentan. Istraživanje je započeto sa 36 pacijenta i trajalo je do 16. marta. Jedan deo su bili kontrolisani pacijenti, drugi su dobijali samo lek "plakenil" koji sadrži hidroksihlorokin, a u trećoj kombinaciji šest pacijenata je dobijalo oba tretmana.
Za one koji nisu dobijali lek protiv malarije, obolelo je posle šest dana i dalje bilo 90 odsto pacijenata, za one sa tretmanom "plakenilom" procenat je spao na svega 25 odosto, dok je izlečeno svih šest pacijenata koji su dobili oba leka.
Ovi rezultati su toliko ohrabrili francuske vlasti da su odlučile da testiranje prošire na ostale bolnice u zemlji. Nezavisna ekipa se tako priprema da isti tretman primeni i u Lilu. Cilj je da se sve ispita na daleko većem uzorku.
Verovatno interventan uvoz
Za lek protiv malarije - "hlorokin", za koji postoje indicije da u kombinaciji sa antibioticima može da bude efikasan u lečenju kovid-19, najverovatnije će, kako saznaju "Novosti", biti zatražen interventni uvoz. Ovaj lek nije registrovan u Srbiji, ali jeste u EU i ima odobrenje za promet i američke FDA, Agencije za bezbednost hrane i lekova.
Rusel za "Novosti" potvrđuje efikasnost ovih istraživanja izvršenih na Mediteranskoj infektološkoj klinici u Marselju. A na pitanje zašto onda u tom slučjau ima toliko mrtvih u svetu i zbog čega se taj tretman odmah ne da ljudima koji trenutno umiru u Italiji, Francuskoj, Španiji i širom planete, naš sagovornik odgovara:
- Sve je više zemalja koje preporučuju da se koristi taj tretman. I predsednik SAD Donald Tramp je u sredu najavio da će predložiti davanje hidroksihlorokina pacijentima koji boluju od virusa korona u SAD. Prethodno su se u to uverili i u Kini i Koreji.
Janis Rusel naglašava da se taj tretman u ove dve zemlje koristi već nekoliko nedelja i da svet polako počinje da shvata interes njegovog korišćenja.
Istovremeno, opovrgava glasine da ovog leka, navodno, nema dovoljno u svetu.
- Lek postoji odavno, izdato je izuzetno mnogo recepata, svi ljudi koji žive u zonama gde vlada malarija su ga koristili. Uopšte nije redak. Uz to, postoje i generičke verzije. Nijedna firma ne drži prava na njega. Svaka farmaceutska laboratorija ima kompetencije da ga proizvodi. Postoje velike kompanije koje su već predložile da ga daju različitim vladama u svetu. Distribucija treba da se organizuje, ali to nije izazov. Uz to je i dosta jeftin - ističe saradnik ekipe profesora Raulta.
A na pitanje da li to znači da sada ne bi trebalo imati preveliki strah od virusa, jer lek postoji, odgovara:
- Treba imati inteligentnu strategiju borbe protiv ove bolesti i tako ćemo uspeti da je pobedimo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Samosvesna građanka
pre 4 godine
Još jedan pronađen lek protiv bolesti izazvane korona virusom.
Pandemija koronairusa širom sveta izaziva i globalnu nesigurnost i strah, i sasvim je prirodno da osećate brigu, neizvenost, pa i stres. Sve to može biti put u paniku, a panika nikako nije dobra u ovakvim trenucima. Iako većina ljudi nije imala iskustva sa napadima panike, samo ljudi koji ih često doživljavaju znaju kakvo to strašno iskustvo može biti.
Poljska je zvanično podnela prijavu za učešće u programu Nuclear Sharing i nije je povukla, potvrdio je zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske Pavel Zalevski.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Ambasador Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama Marko Đurić poručio je ministru spoljnih poslova BiH Elmedinu Konakoviću da će Srbija nastaviti da javno iznosi istinu ne vređajući nikoga.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević predstavio je juče, na sednici Predsedništva stranke sastav nove vlade. O tome, ali i mnogim drugim temama u Kolegijumu Informera govorio je medijski stručnjak Nebojša Krstić.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Policajci u Nišu uhapsili su I. V. (37) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je zajedno sa I. L. (39) pretukao muškarca (40). Potom je kako se sumnja I.V nožem izbo I.L. te mu se na teret stavlja i krivično delo pokušaj ubistva.
Na današnji dan pre tačno godinu dana Kosta Kecamović je uzeo dva očeva pištolja i municiju i stavio ih u svoj školski ranac, a onda je kobnog 3. maja tim oružjem ubio devet učenika i radnika obezbeđanja OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zaječaru, po nalogu tužioca, uhapsili su D.D. (52) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je ceremoniji početka radova na izgradnji Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu i otkrio da će na njemu biti odigrano finale Lige Evrope 2028. godine.
Utakmica Olimpijakosa i Barselone u Atini donela je pregršt uzbuđenja, produžetak, dramu u poslednjoj sekundi, bes domaćih navijača i igrača zbog sudijskih odluka, ali i blokadu sezone!
Centar Olimpijakosa i srpski košarkaški reprezentativac Filip Petrušev u tren oka prešao je put od heroja do tragičara u porazu od Barselone, pošto je pri rezultatu 80:80 doslovce u poslednjoj sekundi faulirao Džabarija Parkera pri šutu za tri poena, a ovaj je od tri bacanja iskoristio dva za pobedu 82:80.
Bliži nam se najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs kada na veliki petak porodice simbolično farbaju jaja. A da li vodite računa koliko jaja farbate i znate li da li je paran ili neparan broj?
Slobodan Katanić Barbika svojevremeno se pojavio na audiciji za popularno takmičenje "Zvezde Granda" i svojom pojavom je privukao veliku pažnju javnosti.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.