Molekularni biolog na Univerzitetu u Torontu Igor Štagljar je govoreći o pandemiiji virusa korona, ocenio da nema povratka na staro sve dok ne bude pronađena vakcina ili lek za pošast koja je u svetu odnela više desetina hiljada života
Štagljar je rekao da su naučnici ovaj virus potcenili na početku i da sve ono što su mislili da će se dogoditi, da se nije dogodilo.
- Do kraja ove godine zbog pandemije u Kanadi moglo biti nešto više od 5.000 umrlih,a čak se prognozira da bi do kraja godine moglo biti 10.000, što je 0,1,odnosno 0,2 odsto populacije. Situacija u Americi polako izmiče kontroli, kako smo videli iz medija do pre sedam dana je američki predsednik odbijao da se radi o bilo kakvom ozbiljnom virusu, ali stvari se su se sada promenile. Njujorkje postao zarište, bolnice ne mogu da primaju pacijente jer nemaju dovoljnorespiratora – rekao je Štagljar, komentarišući situaciju u Kanadi i Americi.
- Taj virus je jako infektivan i mi naučnici smo ga potcenili na početku. Sve ono što smo mislili da će se dogoditi sa tim virusom nije se dogodilo. Sada znamo da se radi o izuzetno infektivnom virusu koji se vrlo lako prenosi od osobe do osobe. Dobro je to što će većina zaraženih ljudi, njih 80 odsto imati vrlo blage simptome, dok će 20 odsto morati da bude hospitalizovano, a oko pet odsto će imati potrebu za respiratorom. To što oko 80 odsto ima blage simptome je razlog zašto je taj virus toliko opasan. Danas imamo slučajeve gde su ljudi dobili virus, a da nisu imali baš nikakve simptome, odnosno izuzetno blage, poput kijavice i bola u grlu. Ti ljudi koji su asimptomatični mogu jednako zaraziti ljude kao i neko što leži u bolnici. Moramo biti u mogućnosti da učestalim testiranjem pronađemo ljude koji imaju vrlo blag simptome i da ih izolujemo, jer se samo tako možemo boriti protiv ovog virusa – rekao je Štagljar.
Foto: AP Photo/Brian Inganga
O toku pandemije biolog je rekao sledeće:
- Mere socijalne distance su jedine koje možemo primenjivati i očekujemo da će broj inficiranih sa dve do tri sedmice da se smanji i nakon toga moramo očekivati da pet do šest sedmica budemo na dnu te krivulje. Pitanje je šta će se tada dogoditi – da li će izolovani slučajevi zaraziti druge ljude ili će jednostavno iščeznuti kao što je to bilo sa Sarsom pre 17 godina. Teško je davati bilo kakve procene. Ovo je virus koji smo podcenili i puno toga što znamo o njemu znamo na osnovu podataka koji su se dogodili u zadnjih mesec dana.
O radu na vakcini Štagljar je rekao:
- Sada je pola naučnog sveta uključeno u to. Sve labaratorije su se ujedinile, pokušavaju sa njihovim metodama da nađu vakcinu, odnosno neki lek koji bi se mogao prenameniti. To je jedno što možemo da napravimo u ovom trenutku. To se najraniije može dogoditi za godinu dana. Sa vakcinama je stvar takva da se ona mora prvo testirati na zdravim ljudima, da vidimo kolika je toksičnost, koliko se maksimalno može dati, nakon šest do devet meseci se može davati inficiranim pacijentima. Mislim da vakcinu možemo imati za najranije godinu dana. Najbolji slučaj bi bio da imamo vakcinu ili pronađemo neki lek. Stvari bi se onda mnogo brže vratile u normalu. U ovom slučaju mi moramo živeti ovako kako živim, izolovati se i skrivati od virusa. Nadam se da će za nekih tri meseca moći situacija da se delimično stabilizuje.Dok ne budemo imali lek ili vakcinu nema povratka na staro- zaključio je Štagljar.
Profesor Biološkog fakulteta Univerziteta u Sankt Peterburgu Aleksej Potehin napisao je u svom blogu zašto je važno da čitava planeta preboli virus korona
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Profesor Biološkog fakulteta Univerziteta u Sankt Peterburgu Aleksej Potehin napisao je u svom blogu zašto je važno da čitava planeta preboli virus korona
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.