Molekularni biolog na Univerzitetu u Torontu Igor Štagljar je govoreći o pandemiiji virusa korona, ocenio da nema povratka na staro sve dok ne bude pronađena vakcina ili lek za pošast koja je u svetu odnela više desetina hiljada života
Štagljar je rekao da su naučnici ovaj virus potcenili na početku i da sve ono što su mislili da će se dogoditi, da se nije dogodilo.
- Do kraja ove godine zbog pandemije u Kanadi moglo biti nešto više od 5.000 umrlih,a čak se prognozira da bi do kraja godine moglo biti 10.000, što je 0,1,odnosno 0,2 odsto populacije. Situacija u Americi polako izmiče kontroli, kako smo videli iz medija do pre sedam dana je američki predsednik odbijao da se radi o bilo kakvom ozbiljnom virusu, ali stvari se su se sada promenile. Njujorkje postao zarište, bolnice ne mogu da primaju pacijente jer nemaju dovoljnorespiratora – rekao je Štagljar, komentarišući situaciju u Kanadi i Americi.
- Taj virus je jako infektivan i mi naučnici smo ga potcenili na početku. Sve ono što smo mislili da će se dogoditi sa tim virusom nije se dogodilo. Sada znamo da se radi o izuzetno infektivnom virusu koji se vrlo lako prenosi od osobe do osobe. Dobro je to što će većina zaraženih ljudi, njih 80 odsto imati vrlo blage simptome, dok će 20 odsto morati da bude hospitalizovano, a oko pet odsto će imati potrebu za respiratorom. To što oko 80 odsto ima blage simptome je razlog zašto je taj virus toliko opasan. Danas imamo slučajeve gde su ljudi dobili virus, a da nisu imali baš nikakve simptome, odnosno izuzetno blage, poput kijavice i bola u grlu. Ti ljudi koji su asimptomatični mogu jednako zaraziti ljude kao i neko što leži u bolnici. Moramo biti u mogućnosti da učestalim testiranjem pronađemo ljude koji imaju vrlo blag simptome i da ih izolujemo, jer se samo tako možemo boriti protiv ovog virusa – rekao je Štagljar.
Foto: AP Photo/Brian Inganga
O toku pandemije biolog je rekao sledeće:
- Mere socijalne distance su jedine koje možemo primenjivati i očekujemo da će broj inficiranih sa dve do tri sedmice da se smanji i nakon toga moramo očekivati da pet do šest sedmica budemo na dnu te krivulje. Pitanje je šta će se tada dogoditi – da li će izolovani slučajevi zaraziti druge ljude ili će jednostavno iščeznuti kao što je to bilo sa Sarsom pre 17 godina. Teško je davati bilo kakve procene. Ovo je virus koji smo podcenili i puno toga što znamo o njemu znamo na osnovu podataka koji su se dogodili u zadnjih mesec dana.
O radu na vakcini Štagljar je rekao:
- Sada je pola naučnog sveta uključeno u to. Sve labaratorije su se ujedinile, pokušavaju sa njihovim metodama da nađu vakcinu, odnosno neki lek koji bi se mogao prenameniti. To je jedno što možemo da napravimo u ovom trenutku. To se najraniije može dogoditi za godinu dana. Sa vakcinama je stvar takva da se ona mora prvo testirati na zdravim ljudima, da vidimo kolika je toksičnost, koliko se maksimalno može dati, nakon šest do devet meseci se može davati inficiranim pacijentima. Mislim da vakcinu možemo imati za najranije godinu dana. Najbolji slučaj bi bio da imamo vakcinu ili pronađemo neki lek. Stvari bi se onda mnogo brže vratile u normalu. U ovom slučaju mi moramo živeti ovako kako živim, izolovati se i skrivati od virusa. Nadam se da će za nekih tri meseca moći situacija da se delimično stabilizuje.Dok ne budemo imali lek ili vakcinu nema povratka na staro- zaključio je Štagljar.
Profesor Biološkog fakulteta Univerziteta u Sankt Peterburgu Aleksej Potehin napisao je u svom blogu zašto je važno da čitava planeta preboli virus korona
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Profesor Biološkog fakulteta Univerziteta u Sankt Peterburgu Aleksej Potehin napisao je u svom blogu zašto je važno da čitava planeta preboli virus korona
Ime arhitekte Ksenije Đorđević, kandidatkinje na "studentskoj listi" za predstojeće parlamentarne izbore, otvorilo je i pitanje njenog poslovnog bilansa, pošto dokumentacija i javno dostupni poslovni podaci pokazuju da je jedna od firmi u njenom vlasništvu u dugotrajnoj blokadi, dok su i kod drugog poslovnog subjekta zabeležene blokade računa.
SAD, Danska i Grenland postigli su sporazum kojim Vašington dobija trajno vojno prisustvo na ostrvu, dok Rusiji i Kini neće biti dozvoljene vojne baze ni osetljive strateške investicije, objavio je dopisnik lista PBS NewsHour Nik Šifrin.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", prilikom posete etno selu "Moravski konaci" u Velikoj Plani, govorio je za medije o svim aktuelnim temama, pa prokomentarisao komičan pokušaj blokadera koji su hteli da izazovu incident na pijaci u Smederevu.
Tokom posete Smederevu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je napravio potez koji je oduševio i iznenadio sve prisutne - nenajavljeno je obišao smederevsku pijacu, gde je srdano porazgovarao sa prodavcima, kupcima i meštanima o njihovim svakodnevnim brigama, cenama i problemima.
Da je blokaderska lista sklepana po principu „daj šta daš“, od starih političkih kadrova opozicije svedoči i Miloš Janošević, kandidat pod rednim brojem 228 na blokaderskoj listi.
Nema ko ne zna za sportsku legendu Čačka, Srbije, ali i bivše Jugoslavije Radmila Mišovića. Danas uživa u penziji, a nedavno ga je posetio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U Sjenici je jutros izmereno 7 stepeni, pa je ovo ujedno bio i najhladniji grad ovog jutra, saopštio je Republički hidirometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu određeno je zadržavanje C. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva zbog sumnje da su u Sokobanji izveli razbojništvo i od starice T. B. (86) oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Ljiljana B. (57) ubijena je noćas oko 4 sata ujutru u stanu u kojem je živela sa sinom A.B. (21). Njoj je, kako se sumnja, sin naneo višestruke ubodne rane nožem.
Masovnoj tuči u obrenovačkom naselju Urovci prethodila je porodična drama, u kojoj je žena pobegla od bivšeg partnera u kuću svojih roditelja. Nakon što je njen bivši partner organizovao grupu od više od 30 naoružanih muškaraca koji su napali ukućane, Beriša A. je udaren sekirom u glavu, a potom pregažen automobilom "audi a6".
Policija u Novom Sadu uhapsila je A. R. (30) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Legendarna filmska diva Sofija Loren sutra proslavlja 92. rođendan, a širom sveta s pravom nosi titulu neuništivog simbola vanvremenske i svetske lepote.
Nedelju dana nakon što je u javnost dospela vest da je svetska pop zvezda Lejdi Gaga postala mama, otkriveni su pol i ime bebe, koje u sebi nosi snažnu i duboku simboliku.
Život sa malom decom podrazumeva mnogo trčanja, igre, glasnih zvukova i iznenadnih situacija. Iako se mnogi psi odlično uklapaju u porodični život, postoje rase kojima takvo okruženje može biti naporno.
Dok u mnogim evropskim gradovima nekoliko stotina evra jedva pokriva deo troškova stanovanja, jedna Britanka tvrdi da joj sličan iznos u Vijetnamu omogućava veoma udoban život.
Guglov AI model Gemini pristupio je internetu i hakovao tri kompanije tokom testa svojih sposobnosti u oblasti sajber bezbednosti, što je prvi poznati slučaj da je sistem veštačke inteligencije ove kompanije samostalno izveo takvu radnju.
Bore ne mogu tek tako da nestanu uz pomoć maske iz kućne radinosti, ali pojedini sastojci koje već imamo u kuhinji mogu učiniti da koža privremeno izgleda hidriranije, mekše i svežije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.