Rivalstvo Kine i Amerike nije trenutno, to je rivalstvo ovog veka, a problemi izazvani pandemijom samo su ga pojačali. Kina je toga svesna i spremila je dugoročnu strategiju odgovora na američke pritiske na više frontova, od političkog do "rata čipovima". To, međutim, može skupo da košta obe strane.
Ekonomije dve zemlje su već godinama toliko tesno isprepletane da bi svako zaoštravanje teško pogodilo i američke i kineske kompanije. Samo je pitanje koja će od strana lošije da prođe, kaže dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Pekinga Zoran Đorđević.
Posebno se to tiče IT sektora, gde je, primera radi, američki "Epl" u prvom kvartalu ove godine 14,1 odsto zarade ostvario u Kini, dok je s druge strane kineski "Huavej" 2018. kupio u SAD komponente za 11 milijardi dolara.
Kinezi zato radije nisu za to da se ide "tuk na utuk" i ponašaju se pomirljivije od Amerikanaca. Što ne znači da nemaju odgovor na besmislene optužbe pojedinih američkih zvaničnika da je Peking kriv za epidemiju i da bi trebalo da plati štetu. Na to, kako kaže Đorđević, uzvraćaju pitanjem znači li to da će Amerikanci da plate za gubitke prouzrokovane pucanjem američkog finansijskog mehura 2008/2009.godine.
- Američko insistiranje na navodnoj krivici Kine je namenjeno američkoj publici i mobilisanju američkog javnog mnjenja pred izbore, jer mora se naći krivac za to što neko nešto nije uradio dobro ili na vreme - kaže Đorđević.
Ekonomista Goran Nikolić ističe da su ekonomski odnosi dve zemlje izuzetno složeni i da su zato obe strane vrlo oprezne i da neće vući ishitrene poteze.
Najava razdvajanja dve privrede bi, smatra on, teško pogodila obe ekonomije, s tim da bi Kina bila teže pogođena.
- Kina je više izvozno orijentisana ekonomija i zato bi pretrpela dramatičan pad. To bi dalje ugrozilo kineski nastup na drugim tržištima, a eventualno kinesko odvajanje od dolara ne samo da bi imalo posledice za obe ekonomije već bi i povećalo finansijsku nestabilnost. Amerika bi dotle izgubila jeftinu robu koju Amerikanci rado kupuju i koja je držala američku inflaciju na niskom nivou i pored velikog štampanja novca. Kina je treći po značaju uvoznik za Ameriku i njen udeo raste. Teške posledice za obe zemlje imalo bi i smanjenje kineske tražnje za američkim državnim obveznicama - objašnjava Nikolić, dodajući da je tu i pitanje cene izolacije koju bi Amerika mogla lakše da nametne Kini.
Kad je reč o ekonomskim posledicama pandemije, prema rečima Nikolića, MMF prognozira da će rast kineskog BDP u ovoj godini biti od 1,2 odsto do tri odsto, dok će američki zabeležiti pad o šest odsto, što znači da će Kina u odnosu na SAD biti u plusu bar sedam odsto. To znači da će Kina dve godine ranije od prognoziranog, odnosno već 2027. prestići Ameriku i postati najjača svetska ekonomija. Što se tiče kupovne moći, to se već dogodilo pre šest godina, a o njenom rastu dovoljno govori i podatak da čak 28 odsto celokupne industrije u svetu kontroliše Kina, duplo više nego SAD.
Novinar Milorad Denda, koji je dugo izveštavao iz Pekinga, slaže se da je pandemija samo zaoštrila kinesko- američke sukobe na nekoliko tačaka na kojima se inače sukobljavaju proteklih decenija.
- Pre svega je reč o vojnom aspektu i mogućnosti da dođe do sukoba u Tajvanskom moreuzu i Južnokineskom moru. Tu je i ekonomska komponenta u kojoj su veliki ulozi. Treće polje su tehnološka sporenja, a slede pitanja budućnosti svetskog poretka i međunarodnih institucija, što pokazuje spor oko Svetske zdravstvene organizacije. Još jedna oblast je informaciona, gde se bukvalno vodi rat. Čuje se i teza da se na tom zapadnom frontu koji Vašington nastoji da okupi protiv Kine napada i Novi put svile kao alternativa opasna po američke interese. Cilj je svake strane da ona druga ostane usamljena i izolovana - obrazlaže Denda.
Na pitanje kojim finansijskim instrumentima Kina može da se odbrani u tom novom ekonomskom hladnom ratu s Amerikom, Goran Nikolić navodi da Peking još nije ostvario dugoročni cilj a to je da juan učini jednom od dve-tri vodeće svetske valute. Razlog je što valuta koja bi bila potpuno konvertibilna podrazumeva i smanjenje uticaja države na ekonomiju, a procena Pekinga je da uticaj ipak važniji. Još jedan instrument je uvođenje digitalne valute koja bi bila neka vrsta "antibitkoina", ali Kina zbog strukture svog sistema koji ima snažno državno upravljanje, ne može ni tu valutu da prepusti u prevelikoj meri tržištu.
- Finansijski sistem je možda Ahilova peta kineskog uspona ka tronu, i to je i najteži deo posla za Kinu pored tehnološke bitke. Jer Kina je već postala radionica sveta i tu je osvojila bitku, ali onu finansijsku još nije - konstatuje Nikolić.
Međutim, Kinezi se ne predaju, pa čak ne odustaju od privlačenja američkog kapitala. Tako je ovih dana, kako podseća Zoran Đorđević, premijer Li Kećang čestitao američkoj kompaniji "Hanivel" otvaranje novog centra ni manje, ni više, nego u Vuhanu, pored onog koji već ima u Šangaju.
Analizirajući uticaj ekonomske konfrontacije dva svetska ekonomska džina na privredu Srbije, Đorđević ističe da naša zemlja ima važno mesto u projektu "Pojas i put", u kom, za razliku od Zapada, Kina ne postavlja nikakve političke uslove za ekonomsku saradnju niti zemlje partnere stavlja u podređeni položaj.
- Prema kineskoj projekciji, 'Pojas i put' podrazumeva osnaživanje infrastrukture i na taj način pomaže zemljama da ojačaju poluge ekonomske nezavisnosti - objašnjava Denda.
- Kao kineski odgovor na zapadnu globalizaciju, 'Pojas i put' podrazumeva stvaranje sveta koji neće biti potčinjen jednom centru i jednoj volji. Iako tek treba da se vidi da li je i koliko epidemija uticala na taj projekat i njegovo finansiranje, ali nesumnjivo je da će to ostati strateški pravac Kine - veruje Denda.
Foto: printscreen
Srbija će se ipak sada naći pod još jačim pritiskom EU i SAD, koje će želeti da što manje sarađujemo i što manje se vezujemo i za Kinu, i za Rusiju, slažu se sagovornici Sputnjika, napominjući da dok i ako Srbija ne uđe u EU treba da ostane na snazi politika izbora.
- Bilo bi kratkovido ne sarađivati sa drugom ekonomskom nacijom na svetu. Svakako treba da izbegavamo svrstavanje u tabore i prepucavanja. Iako ni nama ne odgovara dalje zaoštravanje kinesko-američkih odnosa, niko ne može da traži od nas da ne sarađujemo tamo gde imamo svoje i ekonomske i nacionalne interese - poručuje Denda.
Američka vojna superiornost u odnosu na konkurente se smanjuje, upozorili su analitičari centra "RAND" u Vašingtonu Ratno vazduhoplovstvo SAD. Za njih su "protivnici prvog reda" Rusija i Kina.
Pred Ukrajinom je „crna, mračna, hladna i katastrofalna“ zima, a nastavak ruskih udara mogao bi da uništi čak 60 odsto ukrajinske ekonomije, tvrdi penzionisani obaveštajni oficir američkog Korpusa marinaca Skot Riter.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenio je da sve teža ekonomska situacija u Turskoj povećava rizik od novog rata na Bliskom istoku, u trenutku kada se, prema njegovom tumačenju, čitav dosadašnji globalni sistem ubrzano raspada na regionalne centre moći.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka vojna superiornost u odnosu na konkurente se smanjuje, upozorili su analitičari centra "RAND" u Vašingtonu Ratno vazduhoplovstvo SAD. Za njih su "protivnici prvog reda" Rusija i Kina.
Moldavija bi mogla da bude sledeća zemlja na meti ruskog predsednika Vladimira Putina, dok evropske države još nisu izvršile promene neophodne za novu eru ratovanja, upozorio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus.
Osvedočeni nasilnik, prvi na blokaderskoj listi, novosadski kardiolog Ilija Srdanovića, prošao je put od protivnika režima Demokratske stranke do ultra blokadera, saznaje Informer.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Alternativa za Nemačku sve snažnije oblikuje političku scenu svoje zemlje i postaje važan deo šireg suverenističkog pokreta koji zahteva drugačiju Evropu - Evropu ravnopravnih i samostalnih država.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Banka Poštanska štedionica nastavila je da uspešno realizuje isplate državne jednokratne finansijske podrške za više od milion građana, u ukupnom iznosu od 29,3 milijarde dinara, kojom su obuhvaćeni penzioneri, korisnici dečjeg dodatka i socijalne pomoći, kao i borci i korisnici prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite.
Telo muškarca pronađeno je danas u rupi koja je iskopana za potrebe radova na kanalizaciji u selu Karlovčić kod Beograda, a prema nezvaničnim informacijama, on je upao u rupu, koja se nalazi ispred njegove porodične kuće.
Beogradska policija jutros je uhapsila Z. J. (52) iz Kostolca i A. R. (21) iz okoline Beograda, za koje se sumnja da su pripadnici tzv. "vračarskog" klana , u trenutku dok su pokušavali da zapale poznati lokal na Vračaru.
Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću koji su osumnjičeni da su ubili Danku Ilić, suđenje počinje u oktobru, a ceo proces biće u negotinskom Višem sudu.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović je za drugi dan snimanja muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" odabrala kombinaciju koja je istakla njen struk, kao i obline.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.