ONO ŠTO SU AMERIKA I NEMAČKA RADILE SVOJIM VOJNICIMA JE BOLESNO! Hteli su da na naprave svemoćne ratnike, a dobili su TEŠKE NARKOMANE!
Podeli vest
Osim što trgovina narkoticima omogućava naoružavanje, droge su aktivno učestvovale u ratovanju i na drugi način, pomažući vojnicima da budu izdržljiviji i nemilosrdniji
Pre Prvog svetskog rata, udruženi napori nemačkog univerzitetskog sistema i korporacija omogućili su svetski monopol nad lekovima čija proizvodnja zahteva hemijsku stručnost i industrijske kapacitete. Prihodi su dobrim delom pristigli od prodaje morfijuma, aklaloida iz opijuma, koji je prvi identifikovao nemački hemičar Fridrih Šertirner 1804, a ubrzo ga je patentirao "Merk". Morfijum i njegovi derivati prodavani su kao analgetici i lekovi protiv kašlja, da bi "Bayer" prepoznao potencijal heroina, koji je bio legalan u Nemačkoj.
Ogroman broj žrtava Prvog svetskog rata doveo je o svesti o potrebi lečenja hroničnog bola, pa su mnogi narkomani 1920-ih i 1930-ih u Nemačkoj bili veterani Prvog svetskog rata. Zavisnost je smatrana izlečivom, a nacisti su upotrebu narkotika u vojsci ohrabrivali.
Foto: wikipedia.org
"Autor" čuvenog "blickriga" u Poljskoj bio je komandant Hajnc Guderijan, a da bi vojnici ostali budni i orni za ratovanje najmanje 48 sati, lekari su pronašli način.
A za Hitlera - kokain!
Foto: wikipedia
Hitler nije uživao u "pervitinu", ali je konzumirao druge opijate. Čuveni doktor Teodor Morel prepisao je fireru kokainski prah za olakšavanje problema sa grlom i sinusima.
Još 1937. godine nemačka laboratorija u Temleru razvila je novi lek: "pervitin" - derivat metamfetamina, koji je delovao da osoba bude puna snage, energije i euforije. U početku je "pervitin" bio dostuan za civilno stanovništvo, a kasnije su ga dodavali i u konditorske proizvode. Godine 1939. počelo je korišćenje "pervitina" i u vojne svrhe, a kontrola upotrebe leka poverena je direktoru Instituta za opštu i vojnu fiziologiju, psihoterapeutu Otu Rankeu.
Međutim, vojnici pod uticajem ove droge nisu bili u stanju da izvršavaju komplikovanije zadatke, ali je Ranke opisivao "pervitin" - "kao odličan lek za trenutnu inspiraciju umornih trupa". Ubrzo je Ranke shvatio daje "lek" zapravo narkotik, ali već je biloproizvedeno više od 35 miliona tableta za nemačke trupe, a među prvima je snabdeven Luftfave.
Amerikanci i Englezi više su voleli LSD. Vojska SAD je od 1948. do 1975. sprovela nekoliko eksperimenata u objektu Edžvud Arsenal u Merilendu sa LSD-ijem, kao i drugim drogama, u nadi da će ih koristiti kao oružje u ratu. Smatralo se da ova supstanca može biti isporučena neprijateljima u obliku aerosola, a grupa vojnika počela je nekontrolisano da se smeje kada im je oficir izdao naređenje, i trupe nisu bile u stanju da izvršavaju zapovesti. Oko 7.000 vojnika je učestvovalo je u eksperimentima koji su uključivali izloženost više od 250 različitih hemikalija, a prekinuti su krajem 1975. godine, u atmosferi skandala.
Testiranje u Edžvud Arsenalu nisu toliko poznati kao neki od sličnih LSD testova koje je sprovela CIA, kao što je MK-ULTRA - a koji su uključivali "ispiranje mozga" i davanje lekova pojedincima.
Nikad nije prestalo
Danas je više nego česta upotreba "ritalina" i "aderala" u američkoj vojsci.
Poznata je i operacija "Papercipl", u kojoj su SAD regrutovale nacističke naučnike koji su savetovali upotrebu LSD-ija kao naprednog sredstva za ispitivanje i saslušavanje. Članak objavljen februara ove godine u stručnom žurnalu "Marine Corps Gazette" sugeriše da mikrodoziranje "tripom" može pomoći u analiziranju obaveštajnih podataka. Tekst pod nazivom "Mikrodoziranje: unapređenje poboljšanja performansi u obaveštajnim analizama", napisao je Emre Albajrak - aktivni oficir koji je služio u obaveštajnim jedinicama marinskih trupa.
Foto: Pixabay
Autor naglašava da američka vojska i razne vojne snage širom sveta imaju dugu istoriju primene droga, kako bi pomogli vojnicima da budu u pripravnosti i pružili im psihološku prednost nad protivnicima. Pominje i različite narkotike na bazi amfetamina koji su davani vojnicima i pilotima obe strane tokom Drugog svetskog rata.
Takođe, tokom rata u Vijetnamu, istraživanje koje je sprovelo Ministarstvo odbrane SAD pokazalo je da je 31 odsto pripadnika vojske rekreativno koristilo psihodelike, a 28 procenata - teške droge. A danas je više nego česta upotreba "ritalina" i "aderala" u američkoj vojsci. Prošle godine je 14 vazduhoplovaca koji su čuvali postrojenje za nuklearno oružje optuženo za "upotrebu i distribuciju LSD-ija na dužnosti". Nekoliko njih je takođe proglašeno krivim za upotrebu ekstazija i kokaina.
Komentarišući predlog o mikrodiziranju LSD-ija, Šon Kavana, vojni analitičar koji je proučavao vojnu primenu droga, kaže da bi "sveobuhvatno etičko testiranje" moglo da donese zapažene rezultate:
- Vojnik kojem su lekari davali droge za poboljšanje performansi sigurno je na boljem mestu nego osoba koja je bila na ‚rejvu'.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Srpski rvač, Mihail Kadžaja (35) postao je danas 113. član olimpijskog tima Srbije, pošto je dobio poziv za učešće na najvećoj sportskoj smotri u Parizu.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.