MISTERIJA OKO ANTITELA! Da li i oni koji su preležali koronu mogu ponovo da obole?!
Podeli vest
Još nema naučnih dokaza, iako se ceo svet u borbi protiv korone uzda u još nam dalek "imunitet stada", da se razvija otpornost posle preležanog kovida, koliki je stepen zaštite, niti koliko traje
Poslednje objavljene studije u Americi pokazuju da antitela, čak i ako se razviju posle preležanog kovida, možda i nisu zaštita od virusa.
Doktor medicinskih nauka i profesor patofiziologije na Prvom moskovskom državnom medicinskom univerzitetu "Sečenov", Anton Jeršov, objasnio je za "Rosijsku gazetu" pod kojim uslovima se formira stabilan imunitet na virus korona
04.05.2020
09:33
Precizan mehanizam delovanja virusa koji se pojavio krajem prošle godine, prvo u Kini, još nije otkriven, pa se ne zna ni zašto se kod nekih stvaraju antitela, a kod drugih ne.
I Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da još nema potvrde da oni koji su preležali kovid 19 ne mogu ponovo da se razbole:
- Nema dokaza da su osobe koje su se oporavile od kovida 19 i imaju antitela zaštićene od ponovne infekcije virusom korona.
Naš priznati imunolog dr Srđa Janković iz Univerzitetske klinike u "Tiršovoj" navodi da se otpornost na virus ne meri samo prisustvom antitela.
- Antitela nisu jedini mehanizam odbrane od infekcije, postoje i drugi, samo se oni teže dokazuju analizama koje su u rutinskoj primeni - kaže dr Janković.
SZO se, ipak, drži dosad ustanovljenih činjenica o virusu korona i bolesti koju izaziva i zato je protiv izdavanja "sanitarnih pasoša" ili sertifikata kojima bi se potvrđivalo da osoba koja je preležala kovid 19 nije pod rizikom, jer se ne može garantovati za tačnost takvih tvrdnji.
Kroz prizmu takvog stava, možda je uzdanje u "imunitet stada", kada je novi virus korona u pitanju, velikim delom "hvatanje za slamku". Zasad se o koroni, kaže prof. dr Darija Kisić Tepavčević, epidemiolog, pouzdano zna samo kako se prenosi i kako može da se spreči.
Iako mera otpornosti posle preležane korone nije ni precizirana, ni definitivno utvrđena, sve dosadašnje studije ukazuju na to da se na novi virus, kao ni na "njegovog rođaka" - SARS, ne razvija trajni imunitet. Najnovije studije, naime, ukazuju da je svet još daleko od "imuniteta stada" na virus korona. Tačan prag "imuniteta stada" za novi virus još nije jasan, ali stručnjaci veruju da bi trebalo da bude od 60 do 80 procenata. To, praktično, znači da ćemo solidnu kolektivnu zaštitu imati kada bolest koju izaziva ovaj virus preleži bar 60 odsto populacije. Od toga smo, izvesno je, još daleko. Analize iz Londona, recimo, pokazuju da antitela ima 17,5 odsto obolelih, u Madridu - 11,3, a u Bostonu - 7,1. Švedsko istraživanje pokazalo je da je samo 7,3 odsto stanovnika Stokholma razvilo antitela na virus korona.
Niži nivo imuniteta u populaciji, kažu naučnici, može donekle da uspori širenje bolesti, ali "imunitet stada" je prelomna tačka iznad koje je malo verovatno da infekcije prelaze u velike epidemije.
KINESKA ISKUSTVA SUPROTNA ZAPADNIM
Samo 10 odsto ljudi koji su preležali kovid 19 ne razvije antitela na novi virus korona, izjavio je za "Novosti" doktor Peng Džićijang, vođa kineskog medicinskog tima u Srbiji, na osnovu iskustava Kine u borbi protiv epidemije. To što nemaju antitela, ipak, kaže doktor Peng, ne znači da će iznova da se inficiraju ovim virusom, dok su oni koji su razvili antitela posle preležane nove zarazne bolesti, tvrdi doktor Peng, sada otporni na koronu.
- Pretpostavljamo da je to do imuniteta svakog pojedinačno - kaže doktor Peng.
On je ocenio i da je situacija sa virusom korona u Srbiji pod kontrolom, da uskoro više neće biti zaraženih, te da će Srbija moći dobro i brzo da reaguje ako bude drugog talasa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Doktor medicinskih nauka i profesor patofiziologije na Prvom moskovskom državnom medicinskom univerzitetu "Sečenov", Anton Jeršov, objasnio je za "Rosijsku gazetu" pod kojim uslovima se formira stabilan imunitet na virus korona
Na Kosovu i Metohiji danas se održavaju vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave, pošto nakon izbora održanih 9. februara vlada nije formirana.
Ni hemijski olovaka, ni jasne organizacije, ni ljudi. Tako izgleda današnja propala akcija prikupljanja potpisa za vanredne parlamentarne izbore koju su studenti blokaderi "organizovali". I tako su se "dobro" organizovali da ni hemijske za građane nisu obezbedili, ni obične niti brendirane, i taj sitni detalj simbol je potpune improvizacije i odsustva ozbiljnosti.
Rektor Univerziteta u Beogradu, Vladan Đokić, Dejan Bodiroga, košarkaš i sada predsednik Evrolige kao i profesor Vladimir Dugalić, specijalista abdominalne hirurgije, podržali blokadere, koji sakupljaju potpise.
U mračnoj ulici Sančez u argentinskom gradiću Lomas del Palomar, nadomak Buenos Ajresa 10. aprila 1957. sreli su se Ante Pavelić i Blagoje Jovović. Dva metka završiće u telu Pavelića, a od posledica tog ranjavanja dve godine kasnije će umreti u Frankovoj Španiji. Kako je Blagoje Jovović, sa svojom grupom iz Argentine, uspeo da uradi nešto što nisu mogle ili htele ozbiljne bezbednosne službe i zašto je danas važan mit o Jovoviću?
Blokaderi koji se predstavljaju kao aktivisti takozvanog studentskog pokreta danas prikupljaju potpise, odnosno spisak sigurnih glasova za izbore koji nisu ni raspisani.
Jedan od najjednostavnijih, ali i najpraktičnijih polovnih automobila jeste "nisan mikra" starijih generacija, čija se cena u oglasima kreće oko 450 evra.
Mnogi od vas se sećaju čuvene Milke Babović, koja je decenijama TV gledaocima velike Jugoslavije, tumačila takmičenja u umetničkom klizanju. Milka bi imala mnogo toga da kaže o Korneliji iz Subotice.
Velika Novogodišnja žurka sa dodelom paketića najmlađim Voždovčanima održana je danas na platou ispred Opštine Voždovac, a predsednica Opštine Bojana Jakšić izjavila da je organizovan bogat praznični program, poput mađioničarskih predstava, vožnja kočijom i druženje sa Deda Mrazom.
Posle godina teške borbe i medijskih spekulacija, ćerka glumca Aljoše Vučkovića uspela je da se izvuče iz pakla zavisnosti i započne potpuno novi život. Danas je majka i profesor.
Neke ljubavi traju koliko i kadar, a neke ostanu zauvek urezane u kolektivno sećanje. Domaće serije i filmovi doneli su parove čija je hemija bila jača od scenarija i veze koje su publiku naterale da navija, pati, veruje i pamti. Ovo su parovi koji su obeležili naše ekrane i postali više od fikcije.
U "Eliti 9" je došlo do svađe između Bore Santane i Luke Vujovića zbog Anite Stanojlović, a situacija je eskalirala do te mere da je reagovalo i obezbeđenje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar