Činilo se kako je NATO jači od Kovida - 19! Iako se u tom periodu „pandemija zahuktavala" u barem desetak evropskih država (severni deo Italije bio je već u potpunom haosu).
Komanda američkih vojnih snaga u Evropi je 25. februara pozivala stanovništvo pojedinih gradova Belgije i Nemačke da budu strpljivi „tokom narednih četiri do pet dana" dok se vrši transport opreme i sredstava iz luka Antverpen i Bremerhaven dalje ka istoku.
Međutim, već 16. marta iz istog štaba stiže obaveštenje o otkazivanju najvećeg dela planiranih aktivnosti i modifikovanom izvođenju manjeg broja zajedničkih operacija. U međuvremenu, analizira Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku, slike iskrcavanja američkih vojnika i opreme na evropsko tle šire se medijima i društvenim mrežama i „otvaraju vrata" za kreiranje raznih teorija.
Brane Evropu od Rusije
Vežba NATO „Defender Europe 20" planirana je mnogo ranije. Potreba za njenim organizovanjem obrazlagana je „uvežbavanjem sposobnosti vojnih snaga članica da koordiniraju pokrete velikih razmera", a u cilju zaštite spoljnih granica NATO - država. Ili - u cilju odbrane od Rusije.
To je najveća vežba NATO još od početka devedesetih, jedna od tri „najopsežnije" u poslednjih pola veka. Preko 12 koridora na teritorije 10 različitih država trebalo je rasporediti 20.000 plus još 9.000 američkih vojnika (koji su već stacionirani u Evropi), uz 17.000 iz ostalih članica (i trupe iz Gruzije i Finske). Prvi put nakon 1986. godine američka mornarica je ovako proveravala sprovođenje „preko - atlantske konvojske operacije" (prebacivanje vojnika i oko 20.000 jedinica različite vojne opreme, uključujući - artiljerijska sredstva, PVO i raketno naoružanje, oklopna vozila, vozila za posebne namene, robotizovanu vojnu tehniku i td.). General Kris Kavoli je govoreći o značaju i obimu vežbe kratko konstatovao: „Ovo je velika stvar!"
Upregnuti su i analitičari, ništa nije prepušteno slučaju, trebalo je objasniti čemu ova „velika stvar". Neki su se baš potrudili, ali ostaje opšti utisak kako nedostaje i argumentacije i inspiracije. Sve se svodi na priču o „zlim Rusima" koje treba „odvratiti".
Analitičar iz „tink - tenka" simboličnog naziva Center for America's Purpose, čija je svrha promovisanje „američke liderske uloge u svetu", čak ovoj vojnoj vežbi pokušava da učita i nekakvu religijsku dimenziju, jer je to pokazivanje da će dobro pobediti zlo! Uostalom, u opisu angažovanja ovog „trusta mozgova" se i navodi kako su SAD „sila dobra u svetu" i „prvi odgovor civilizacije" i „poslednja linija odbrane." Elem, „Branilac Evrope 20" se sprovodi zbog sprečavanja „one vrste rata koji ubija milione, koji briše narode", zbog kojeg, ako se slučajno desi „nećemo poznavati biblijski pojam mira - šalom, mir sa harmonijom i pravdom".
Foto: Reuters/AP fotomontaža
I dok su Amerikanci sve činili prethodnih četvrt veka da doprinesu deeskalaciji napetosti u Evropi, Putin je postajao sve agresivniji. I ne samo to, već kao i „druge autokrate revizionisti istorije, i on pokušava da opravda svoje postupke tražeći spoljne uzroke. On navodi širenje NATO na istok kako bi objasnio ruski bezobrazni zaokret. Problem Putinove verzije istorije je taj što ne odgovara stvarnosti." Zato je tu NATO da malo primiri Putina i objasni mu šta je stvarna verzija istorije, jer NATO je „stvoren ne da vodi rat - već da ga spreči" pošto je „najvažniji, stalni, sveobuhvatni posao NATO-a izbegavanje rata." Kao što je Hari Truman poručio „iskreno se molimo da naš današnji tok akcije uspe i održi mir bez rata" i ova vojna vežba je „odgovor na molitvu."
Provera unutrašnje hijerarhije
Ipak, uprkos ovom i sličnim literarnim uradcima, ostaje pitanje: šta su ovakvim pristupom Amerikanci želeli postići? Posmatrajući iz njihove perspektive, tačno je da imaju problem sa širenjem i jačanjem ruskog uticaja u Evropi. Ali, to je stvar koja se tiče pre svega politike i energetike, a ne „vojnog napredovanja".
Uostalom, ni u dostupnim arhivskim materijalima iz „najžešćeg" hladnoratovskog perioda nema potvrde da je planiran bilo kakav napad na zapadnoevropske države, preko geografske granice uspostavljenih interesnih sfera, osim u slučaju „agresije NATO na Sovjetski Savez". Zašto bi danas Rusija vojno atakovala na zapadnoevropske zemlje? Šta time dobija? Gde je u svemu tome računica za Moskvu? Opet, sa druge strane, rat nije opcija ni za Amerikance.
U velikoj meri opciju ne predstavlja ni provociranje Rusije ovakvim manevrima. Nikoga u Moskvi neće uplašiti, a time će svaki budući dogovori oko brojnih otvorenih pitanja postati teži, što je jednako veliki problem i za Vašington. Takođe, obrazloženje nije ni da se ovo čini kako bi Putina naterali u novu trku u naoružanju, te tako u nekom srednjem roku izazvali finansijsko prenaprezanje Rusije.
Nije realno da će i drugi put istovetna operacija proći. Sergej Lavrov je „umereno" odgovorio: „Ne možemo ignorisati vežbu NATO, ali nećemo ni svojom reakcijom provocirati nepotrebne rizike.
Zbog svega, najlogičnijim se čini da je vojna vežba trebala poslužiti za proveru kako funkcioniše hijerarhija unutar NATO preko testiranja spremnosti vojnih i civilnih struktura evropskih članica da odgovore zadatku u opsežnim manevrima koje predvode SAD. Sa jedne strane, na ovakav način se još jedanput stavlja do znanja gde je čije mesto unutar NATO i „ko kosi, a ko vodu nosi."
Foto: Reuters
Sa druge strane, Amerikancima je važno i da ovako dobiju sliku koliko sa kojom zemljom mogu koordinirati akcije, ko je kooperativan i do koje mere. Prema tome će se meriti naredni koraci u Evropi, definisati strategije i određivati ciljevi. Otuda i insistiranje da se nastavi, prvobitna odluka da čak ni pandemija neće zaustaviti vežbu. Bilo je neophodno da slike iskrcavanja američke vojske u evropskim lukama obiću ceo svet. A u samoj Evropi, da se sačekaju reakcije i „izmeri" raspoloženje.
Održavanje ne samo fizičkog prisustva u vojnim bazama u Evropi, već i političkog uticaja na EU za SAD je preduslov svih daljih akcija u zapadnoj Evroaziji. Širenje i jačanje ruskog uticaja jeste realna pretnja za američke interese. Ali je istovremeno i odličan izgovor da se evropske zemlje „nateraju" u još veću zavisnost od SAD.
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je došao u Policijsku stanicu Voždovac kako bi, u svojstvu oštećenog, dao izjavu povodom nasilnog upada u prostorije Informera 26. oktobra.
Pod parolama borbe za budućnost, ponovo se otvara pitanje političke pozadine pojedinaca koji dobijaju važne funkcije. Objava na društvenoj mreži Iks, skrenula je pažnju na izbor Maria Reljanovića za narodnog poslanika i njegove veze sa NVO i Demokratskom strankom.
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Pitanje Kosova i Metohije postaje jedan od prvih velikih političkih izazova za novu vlast u Srbiji, a izjave predstavnika Studentske liste, Nenada Rašića i funkcionera Srpske liste otvorile su ozbiljnu raspravu o tome kako će i ko ubuduće predstavljati interese srpskog naroda.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da Srbiju od 16. do 21. novembra očekuje otopljenje do 20 stepeni, a potom od 21. novembra novo zahlađenje sa najnižim temperaturama oko četiri stepena.
Muškarac D. Z. (29) iz Kaknja, uhapšen je nakon što je 12. novembra oko 16.45 sati, na području Ponijera pucao iz vatrenog oružja iz vozila u pokretu, i to u pravcu pasa lutalica.
Policija u Kraljevu, u saradnji sa policijskim upravama u Nišu i Novom Pazaru, uhapsila je B. S. (54) iz Niša zbog sumnje da je izvršio krivično delo teška krađa, kao i D. X. (54) iz Raške, koji se sumnjiči da mu je pomagao u izvršenju ovog krivičnog dela.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Jutarnje vežbanje nije nužno bolje za kvalitet sna od večernjeg, pokazala je analiza više studija. Razlika je primećena uglavnom u učestalosti noćnih buđenja, i to nakon intenzivnijih treninga.
Ova kremasta salata od pečenih paprika, fete, jaja i hrskave slanine priprema se brzo i jednostavno, a ukusom može da parira i mnogo složenijim predjelima.
Kada se bivša rijaliti učesnica Anita Stanojlović porodila, njena beba se susrela sa teškoćama u disanju, lekari su je stavili u inkubator, a sada se ponosna mama obratila svojoj naslednici.
Pevač Dado Polumenta i njegova supruga Ivona Polumenta obeležavaju deset godina ljubavi, a tim povodom Ivona se oglasila na društvenim mrežama i suprugu uputila emotivnu poruku.
Radnik sa jedne plaže u Budvi otkrio je kakvi su privatno Zdravko Čolić, Lepa Brena i pokojni Džej Ramadanovski, a posebno ga je iznenadila skromnost velike muzičke zvezde.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.