Istraživači Sibirskog federalnog univerziteta (SFU) i Instituta za arheologiju i etnografiju otkrili su drevne artefakte tokom iskopavanja u oblasti Ust-Kova u Krasnojarskom regionu.
Prema naučnicima, neki od artefakta koji su stari više od 24.000 godina ukazuju na to da su drevni stanovnici Sibira imali visok nivo tehnološkog razvoja i sofisticirane verske poglede. To sugeriše da je Sibir bio centar civilizacije u eri Paleolita, pokazuju rezultati istraživanja koji su objavljeni u „Azijskom naučnom časopisu“.
Naučnici smatraju da ta dela drevne umetnosti ukazuju na prirodu verskih verovanja i pojašnjavaju revoluciju i poreklo drevnih tehnologija Severne Azije, kao i da pokazuju s kim su prvi stanovnici Sibira održavali kontakte.
Autori istraživanja ističu da naučnici proučavaju stanište drevnih ljudi na području poplavljenog sela Ust-Kova u Krasnojarskom kraju, više od 50 godina.
- Istraživački tim je izvršio detaljnu mikroskopsku analizu svakog predmeta, uključujući i dve figure napravljene od kosti mamuta kako bi se videli tragovi alata korišteni za njihovu obradu. Istraživanje je sprovedeno pod vođstvom Ljudmile Lobove, doktora istorijskih nauka, profesora na Odeljenju za arheologiju i etnografiju Novosibirskog državnog univerziteta - rekao je Nikolaj Drozdov, doktor istorijskih nauka i profesor na Odeljenju ruske istorije na SFU.
Foto: AP/Photo
Drozdov je dodao da su mikroskopski obradivši slike figurice napravljene od velikog fragmenta mamutove kosti, istraživači uspeli da obnove tehnologiju obrade koju su koristili drevni majstori.
- Metode i tehnike obrade kostiju mamuta koje su koristili stanovnici Ust-Kove čine ove predmete sličnim drevnim umetničkim delima pronađenim na lokalitetu Mal’ta na reci Belaja u regionu Irkutsk- primetio je naučnik.
Prema istraživačima, ovo dokazuje postojanje kulturnih i tehnoloških veza između drevnih stanovnika Sibira, koji su uspostavili rečnu komunikaciju.
-Pronađena figura od mamutove kosti oslikana je sa obe strane – jedna strana je crvena, a druga crna. To ukazuje da su drevni ljudi imali religiozne poglede povezane sa životom i kosmičkim idejama, jer je crvena boja krvi i života, dok crna znači tamu i smrt- rekao je Drozdov.
Naučnici trenutno metodama spektralne analize proučavaju tehnologiju izrade takvih boja.
Već je poznato da su drevni majstori koristili oker za pravljenje nijansi crvene, mangan i magnezijuma za bordo boju, a sok od pelina i šaša za tamnoplavu, rekli su istraživači.
Foto: siberiantimes.com
Istraživači ističu da su veoma značajni i ostali artefakti pronađeni u Ust-Kovi. Među njima je 18.000 godina stara grafička slika konja napravljena na ploči od mamutove kljove, prva takve vrste viđena u Sibiru.
- Pored brojnih privesaka, perli, fragmenata narukvica, izduženih dugmadi i obojenih prstenova, i ovi artefakti su se održali u dobrom stanju. Oni su jedinstveni i od velike su važnosti ne samo za rusku, već i za globalnu arheologiju - rekao je Drozdov.
Autori studije ističu da, pored artefakata sa lokaliteta Ust-Kova u krasnojarskoj teritoriji, postoje i druga zanimljiva otkrića koja se odnose na drevne kulture.
- Na primer, kost stara 18 000 godina sa spiralnim slikama ukazuje da su je, najverovatnije, drevni Sibirci koristili kao solarno-lunarni kalendar - rekao je Drozdov.
Prema naučnicima, u grobu šamana iz bronzanog doba koji je otkriven na mestu hidroelektrane Bogučanskaja pre više od 50 godina, pronađene su i dve antropomorfne figurice od mamutske kljove koje su u očima imale zrnca belog pirofilita koji je koncentrisan u zapadnoj Aziji.
Takvi artefakti, smatraju stručnjaci, zajedno sa onima koji su pronađeni u Denisovoj pećini na Altaju, dokazuju da su narodi koji su naseljavali Sibir u kamenom dobu bili visoko razvijeni i ni na koji način nisu bili inferiorniji od njihovih savremenika sa teritorija moderne Kine, Španije i Francuske.
Fragmenti još jedne figure otkrivene su u Vitkovačkom polju kod Aleksandrovca i stari su 7.000 godina. Reč je o rukama, nogama i delovima postolja još jedne boginje, koja je otkrivena tokom arheoloških iskopavanja prošle godine, ali su detaljne analize tek okončane i potvrđuju da je reč o otkriću svetskih razmera
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Fragmenti još jedne figure otkrivene su u Vitkovačkom polju kod Aleksandrovca i stari su 7.000 godina. Reč je o rukama, nogama i delovima postolja još jedne boginje, koja je otkrivena tokom arheoloških iskopavanja prošle godine, ali su detaljne analize tek okončane i potvrđuju da je reč o otkriću svetskih razmera
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar