Najpoznatiji nemački virusolog Hendrik Štrek, direktor Instituta za virusologiju u Bonu, usprotivio se novom zatvaranju i uvođenju karantina zbog pandemije virusa korona. Štrek je svim zemljama koje se suočavaju sa novim talasom zaraze i kreću u smeru uvođenja novog karantina, poručio „smirite se, ne podležite sveopštoj masovnoj histeriji“
„Vreme je da se prekine sa lažnim uzbunama. Virus možemo nadmudriti koristeći naše znanje. Kovid-19 će sa nama biti veoma dugo i moramo da naučimo kako da živimo s njim. Ne možemo da prekinemo naše normalne živote i da se sve paralizuje“, izjavio je Šrek, koji je bio zagovornih uvođenja karantina u prvom naletu zaraze, piše britanski Telegraf.
Prema Štrekovom mišljenju, virus sada predstavlja manju opasnost iz niza razloga, te sada moramo da vučemo „odmerene poteze koji zahtevaju hladnu glavu“.
„Ne omalovažavam virus, ali ga ni ne preuveličavam. Moramo da nađemo odgovarajući balans“.
Štrek misli da su promene u ponašanju ljudi imale snažan uticaj na razvoj pandemije.
„Ljudi sada drže distancu, te se zaražavaju manjim dozama virusa, pa su im i kliničke slike blaže. Doze virusa su smanjene i zbog bolje higijene i mera kao što je nošenje maski. To je teško dokazati, ali imali smo istraživanja s drugim virusima čiji rezultati upravo ukazuju na to“, rekao je Štrek i ukazao da nije dovoljno samo gledati koliki je broj novootkrivenih slučajeva, već i koliko ima pacijenata u bolnicama, a posebno na intenzivnoj nezi.
Nemački virusolog kaže da sada sa sigurnošću možemo reći kako velika okupljanja u zatvorenim prostorima ubrzavaju širenje zaraze, ali da se sa slučajevima kao što je odlazak u prodavnicu ili kod frizera „može upravljati“.
Prema mišljenju Štreka, najbolji put borbe protiv virusa korona je pravovremeno testiranje, praćenje kontakata, visoka disciplina, dobra saradnja sa lekarima, ostajanje kod kuće ljudi koji su bolesni.
Štrek predlaže i uvođenje sistema semafora, prema kojim bi se uvodile lokalne mere u područjima gde se situacija pogoršava i gde su bolnički kapaciteti popunjeni. Sličan sistem uveden je u Austriji.
Hendrik Štrek je tokom prvog talasa pandemije sproveo veliko istraživanje o koroni u nemačkom gradu Hajnzbergu, gde je otkrio da je stopa smrtnosti među inficiranima 0,37 odsto.
Štrek sada smatra da se ta stopa smanjila na 0,3 odsto zahvaljujući novim metodama lečenja.
On takođe smatra da nisu tačne tvrdnje kako ljudi koji prebole kovid gube imunitet vrlo brzo.
„Širom sveta zabeleženo je više od 30 miliona slučajeva korone i samo dva slučaja reinfekcije. To govori da mora postojati trajniji imunitet. Znamo iz iskustva s drugim virusima korona da zaštita na osnovu antitela traje godinu ili dve, a ako posle toga obolite ponovo, imate delimični imunitet zahvaljujući T-stanicama i simptomi neće biti teški“, tvrdi Štrek i dodaje da je kolektivni imunitet već možda dostignut u Švedskoj ili Njujorku.
Šta Hendrik Štrek, jedan od najpoznatijih nemačkih stručnjaka za pitanje koronavirusa, misli o apsurdnim ili malo manje apsurdnim tezama teoretičara zavere? Ili o protivnicima vakcinacije?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šta Hendrik Štrek, jedan od najpoznatijih nemačkih stručnjaka za pitanje koronavirusa, misli o apsurdnim ili malo manje apsurdnim tezama teoretičara zavere? Ili o protivnicima vakcinacije?
Evropsko naoružavanje ušlo je u fazu u kojoj više nije problem samo politička odluka da se kupuje više oružja, već pitanje da li države uopšte mogu da plate ono što im je potrebno.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović raskrinkala je omiljenu blokadersku mantru - da je novosadska nadstrešnica pala zbog korupcije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće danas u Bakuu na 13. Svetskom urbanom forumu (WUF13) koji će, prema očekivanjima organizatora, okupiti više od 41.000 učesnika iz oko 180 zemalja.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Zvanični srednji kurs dinara za evro u ponedeljak će biti 117,3945 dinara, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
U Srbiji će ujutru iznad većeg dela zemlje biti pretežno vedro, samo na istoku i jugu očekuje se mestimično niska oblačnost, navodi se u današnjoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 10 osoba osumnjičenih za učešće u brutalnom ubistvu i prikrivanju likvidacije Aleksandra Nešovića Baje(48).
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar