Amerika ne odustaje od osvajanja Arktika pomoću lovaca pete generacije i strateških bombardera, ali sada prilazi sa Aljaske. Pentagon planira da tamo razmesti dve baze u kojima će biti i "nevidljivi" avioni F-35
Grupa lovaca pete generacije na Aljasci biće najveća na Arktiku. Očekuje se da će biti razmešteno 150 aviona F-22 "Raptor" i F-35 "Lajtning", toliko nema ni u jednoj vojnoj bazi. Podsetimo: trenutno u vazdušnim snagama Amerika ima nešto više od 200 borbenih aviona F-35 i još 80 letelica sa vertikalnim poletanjem u mornaričkoj pešadiji, dok mornarica ima i oko 30 lovaca.
Cilj ove preraspodele niko ne krije – istisnuti Rusiju sa Arktika. Baze na Aljasci su još u proleće dobile pojačanje, na jedan aerodrom je prebačeno više od 50 aviona F-35. Uskoro će biti smešteno i više od 1.500 vojnika. Predstoji priprema aviona na surove uslove Arktika.
A U.S. Air Force F-22 Raptor assigned to the Joint Base Elmendorf-Richardson, Alaska, lands during exercise Valiant Shield Sept. 18, 2020, at Andersen Air Force Base, Guam. pic.twitter.com/DwDykXMZU1
— Kaitain ?? (@Kaitain_US) September 23, 2020
Na Aljasci je smeštena 11. Vazduhoplovna armija američkog ratnog vazduhoplovstva, najveća aviaciona snaga Pentagona na severu Tihog okeana. U avio-bazi "Ejlson" nalazi se američki aerodrom najbliži ruskoj granici.
Avioni 11. Vazduhoplovne armije koji patroliraju Beringovim morem obavljaju radarski nadzor istočne oblasti Rusije, susreću i prate avione potencijalnog protivnika.
Druga velika baza na Aljasci je "Elmendorf". U njoj su, takođe, smešteni lovci i njen glavni zadatak je protivvazdušna odbrana i podrška Pacifičkoj komandi SAD.
Strateško utvrđenje
Kopnena vojska na Aljasci ima dve pešadijske brigade sa artiljerijom i oklopnim transporterima "Strajker". Što se tiče pomorskih snaga, tu je samo obalska straža. Prave vojne pomorske baze nema u regionu, a jedan razlog je i nedostatak brodova ledolomaca.
Nedavno su vlasti izjavile da će izgraditi luku iza Polarnog kruga, koja će moći da primi i obslužuje velike brodove. Po mišljenju Vašingtona, to će biti signal za Rusiju i Kinu i potvrda ozbiljnih Američkih namera da steknu uporište na Arktiku i zaštite svoje interese na Severnom ledenom okeanu.
Prema rečima ruskog vojnog pilota Vladimira Popova, sa stanovišta protivvazdušne odbrane Aljaska nije loše pokrivena, tamo je aktivan sistem aerokosmičke odbrane NORAD, dok je borbena avijacija i dalje glavna komponenta.
- Aljaska je udaljena od osnovne Američke teritorije, ali je to ujedno i utvrđenje u odnosu na Rusiju. Deli nas samo zaliv, a granica se vidi golim okom - rekao je Popov za medije.
- To je strateški region za SAD. Borbeni potencijal će biti minimum dva puta povećan sa 150 lovaca. Oni su planirani samo za odbranu, jer imaju ograničen radijus delovanja. "Nevidljivi" avioni će, najverovatnije, imati funkciju protivvazdušne odbrane, štititi objekte na teritoriji Aljaske i pratiti izviđačke avione.
Eksperti su saglasni da premeštanje tolikog broja aviona ima agresivan karakter američke doktrine i pokušaj da natera Rusiju da se utrkuje u naoružanju.
- Naš aviacioni kontigent je ograničen na tom polju. Vazdušne kosmičke snage imaju presretače na Kamčatki, Sahalinu, pomorsku avijaciju Severne flote. Ali ako se sakupe svi avioni, to je maksimum avijacioni puk. Što se tiče borbene moći mi smo iza Amerike. Zato nemaju čega da se plaše, mi nismo superiorni na granici sa Aljaskom. Mi imamo strategiju odbrane, razvijen sistem PVO i radarsku kontrolu - istakao je Popov.
Foto: The US Air Force
On ne sumnja, da će posle razmeštanja „nevidljivih“ aviona blizu ruske granice Generalštab preduzeti adekvatne mere. Već se duž Severnog morskog puta pripremaju aerodromi za presretače i lovce, opremaju baze kopnenih snaga i usavršavaju sistemi protivvazdušne odbrane.
Arktik
Doktor vojnih nauka Konstantin Sivkov je planove o razmeštanju F-35 nazvao pretnjom za Rusiju, ali je naglasio da ju je moguće neutralisati. Iako radijus dejstva američkih lovaca zahvata celu Kamčatku, ruski presretači MiG-31BM sa raketama velikog dometa H-37 imaju mogućnost da im pariraju, bez bojazni da će biti otkriveni.
Susreti američkih i ruskih aviona u oblasti Aljaske su česti. Krajem avgusta su lovci F-22 uz podršku aviona-tankera KS-135 poleteli u susret grupi ruskih aviona Tu-142. Ruski avioni su se našli u zoni delovanja američke PVO oko pet sati, približavajući se obalama države na udaljenosti od 50 nautičkih milja. Sve vreme su bili u međunarodnom vazdušnom prostoru i nijednom se nisu približili vazdušnom prostoru Amerike ili Kanade.
Amerikanci su početkom septembra na Arktik poslali strateške bombardere B-1 "Lanser" koji su leteli blizu ruske granice u oblasti Istočno-Sibirskog mora. Krenuli su sa aerodroma u Teksasu, a posle misije su se prizemljili u avio-bazi "Ejlson".
Jasno je da Amerika na sve načina nastavlja da jača u regionu. O tome je moguće suditi i po novoj Arktičkoj strategiji. Pored Evrope, Arktik je za Ameriku postao veoma važan i neće ga se odreći.
Jedan deo strategije je priprema borbenih dejstava u arktičkoj zoni, između ostalog i zbog klimatskih promena i otapanja leda. To, prema autorima dokumenta, značajno povećava konkurenciju država u regionu. Glavni protivnici na Arktiku su Rusija i Kina, kojima se pre svega moraju suprotstaviti vazduhoplovne i kosmičke snage SAD.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Bivši višestruki predsednik i premijer Crne Gore i počasni predsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović ocenio je da su dešavanja uoči Samita EU - Zapadni Balkan, vezana za zadržavanje u Tivtu i vraćanje čarter leta iz Beograda, posledica "neodgovorne politike koja koja ne vodi računa o dobrosusedskim odnosima niti o zajedničkom evropskom putu regiona".
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović obišla je danas Obrenovac, gde je prisustvovala događaju "Srbija naša porodica-Obrenovčani Obrenovčanima".
Skupština Crne Gore dotakla je novu najnižu tačku u svojoj istoriji, sramnom odlukom vladajuće većine u Podgorici, istorijsko ujedinjenje Crne Gore i Srbije iz 1918. godine zakonski je proglašeno za nekakvu nasilnu aneksiju.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
U Hramu Svetog Save, među rekom ljudi koji su došli da isprate Pojas Presvete Bogorodice, našle su se i novinarke Informera Staša Koprivica i Jelena Rafailović.
Tokom svečanog ispraćaja Časnog pojasa Presvete Bogorodice, patrijarh Porfirije je promenio odeždu i u određenim delovima službe skinuo mitru, što je direktno vezano za stroga pravila i simboliku u Pravoslavnoj crkvi.
Patrijarh srpski Porfirije i iguman manastira Vatoped arhimandrit Jefrem, uz pratnju Garde Vojske Srbije i više hiljada vernika ispratili su Pojas Presvete Bogorodice.
U Splitskoj ulici u Mostaru sinoć se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je oštećen veći broj parkiranih vozila i saobraćajnih znakova, a prema nezvaničnim informacijama vozač je bio pod dejstvom alkohola.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Maslinovo ulje već vekovima zauzima posebno mesto u ishrani, ali poslednjih godina sve više pažnje privlači i zbog svojih benefita za negu kože i kose.
Bivša rijaliti učesnica Kristina Spalević ne planira da se pomiri sa bivšim partnerom Kristijanom Golubovićem, ali je sada priznala da emocije prema njemu nisu nestale.
Karlo Zagorac se proslavio u rijaliti programu "Veliki brat" pre skoro dve decenije. Danas ga ne biste prepoznali, a za njegovu ženu mnogi misle da mu je ćerka.
Do velikog koncerta Južnog vetra na stadionu Tašmajdan ostale su još samo tri nedelje, dok je do kraja pretprodaje karata ostalo svega sedam dana. Kako interesovanje publike iz Srbije i regiona ne prestaje da raste, organizatori su odlučili da dodatno podignu atmosferu pred spektakl koji mnogi već nazivaju istorijskim muzičkim događajem godine.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar