Novi rat između Maroka i Narodno-oslobodilačke vojske Saharavija započeo je nakon 30 godina i to oko Zapadne Sahare, koja je 80 odsto pod kontrolom Maroka.
Novi rat između Maroka i Narodno-oslobodilačke vojske Saharavija započeo je nakon 30 godina i to oko Zapadne Sahare, koja je 80 odsto pod kontrolom Maroka.
Zvanični stav Kraljevine Maroko je da je Zapadna Sahara sastavni deo zemlje, uprkos presudi UN-a da narod Saharavi ima pravo na samoopredeljenje.
"Front Polisario", uz izvesnu podršku Alžira, vodio je rat za nezavisnost od 1975. do 1991. godine koji se završio u septembru 1991. uz posredovanje UN-a.
Međutim, planirani referendum o samoopredeljenju više puta je odlagan zbog spora između Maroka i Fronta Polisario oko sastava biračkog tela i statusa teritorije. Pregovori o situaciji u Zapadnoj Sahari uključuju Maroko, Front Polisario, Alžir i Mauritaniju. Oni su suspendovani na nekoliko meseci.
Maroko je 13. novembra pokrenuo vojnu operaciju za otvaranje puta prema Mauritaniji u regionu Zapadne Sahare, tvrdeći da je ova operacija potrebna da bi se okončale "provokacije" Fronta Polisario (zabranjene u delovima Zapadne Sahare pod marokanskom kontrolom, dok ih UN smatraju legitimnim predstavnikom naroda Saharavi u regionu) i "zaustavili blokadu" kamiona koji su putovali između područja sporne teritorije pod kontrolom Maroka i susedne Mauritanije, i "obnovili slobodan promet civilnog i komercijalnog saobraćaja."
Marokanska vojska je već zauzela granični prelaz Gergerat koji se nalazi na ničijoj zemlji koju formalno kontroliše Front Polisario i njegove oružane snage - Narodnooslobodilačka vojska Saharavija.
Prelaz se nalazi nadomak južne obale sporne Zapadne Sahare, duž puta koji vodi do Mauritanije, nekih 380 kilometara severno od Nouakšota, tampon zone kojom patroliraju mirovne snage Ujedinjenih nacija.
Kao odgovor, Front Polisario je saopštio da je Maroko prekršio prekid vatre i "zapalio rat", a generalni sekretar Fronta Polisario, Brahim Gali, izdao je predsednički ukaz (on je šef Arapske demokratske republike Sahravi) najavljujući kraj posvećenosti primirju potpisanom između Fronta Polisario i Kraljevine Maroko 1991. godine.
Od 15. novembra, Narodnooslobodilačka vojska Saharavija saopštila je da će početi da vrši napade na snage Kraljevine kao odgovor na njihova kršenja prekida vatre.
Oni su navodno izveli nekoliko napada nanoseći gubitke duž marokanskog zida Zapadne Sahare (koji pristalice Polisarija često zovu i "Zidom srama"). Marokanski zid Zapadne Sahare predstavlja približno 2.700 km dugu vojnu barijeru koja odvaja marokanska područja na zapadu od područja pod kontrolom Polisarija na istoku.
Ministarstvo nacionalne odbrane vlade Polisario tvrdilo je da je nekoliko njenih vojnih baza, punktova i centara za snabdevanje bilo pod vatrom, od kojih je najnoviji napad sinoć na 13. bazu 67. legije u sektoru Bakari u blizini Tinelika.
Lokalni izvori izveštavaju da se sporadični sukobi redovno pojavljuju između strana u regionu.
Saharska Republika ili zvanično Saharska Arapska Demokratska Republika (SADR), je delimično priznata država s vladom u izgnanstvu koju je osnovao saharavski pobunjenički pokret Polisario 27. februara 1976. godine.
Ova vlada trenutno kontroliše oko 20% tražene teritorije koja odgovara bivšoj španskoj koloniji Zapadnoj Sahari. Ostatkom upravlja Kraljevina Maroko pod nazivom Južne pokrajine.
Polisario ove marokanske pokrajine smatra okupiranim područjem, dok područje pod vlastitom kontrolom, koje se nalazi uz granicu s Mauritanijom, smatra slobodnom zonom. Maroko ovo područje pod upravom Polisarija smatra tampon područjem.
Ova država je nepriznata od velikog broja zemalja, nije članica UN-a, te time ne postoji ni zvanični srpski prevod za tu državu.
Tako je poznata pod više naziva: Saharska Arapska Demokratska Republika, Demokratska Arapska Republika Sahara, Arapska Demokratska Republika Sahara i sl.
Zvanični naziv koji ova država koristi kao članica Afričke unije je "République arabe sahraouie démocratique" gde "sahraouie" označava narod Saharavi koji živi na području Zapadne Sahare.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer upozorio je budućeg predsednika SAD Džoa Bajdena da bi njegova administracija trebalo brzo da krene u obnavljanje komunikacije sa zvaničnim Pekingom ili rizikuje da kriza preraste u vojni sukob
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer upozorio je budućeg predsednika SAD Džoa Bajdena da bi njegova administracija trebalo brzo da krene u obnavljanje komunikacije sa zvaničnim Pekingom ili rizikuje da kriza preraste u vojni sukob
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Mađarski MOL dobio je licencu od SAD da do 16. juna nastavi pregovore o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u. Iz kompanije navode da pregovori napreduju.
Arhimandrit Jefrem Vatopedski, jedan od najuticajnijih svetogorskih staraca, preživeo je progon, zatvaranje i veliku nepravdu, a sada prvi put u javnost
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je večeras hitno meteorološko saopštenje u kojem upozorava na premeštanje padavinske zone preko naše zemlje.
Hakerski napad na platformu Phobs ugrozio je podatke oko 100.000 turista na Jadranu. Prevaranti šalju lažne WhatsApp poruke i traže doplatu za smeštaj.
Meteorolozi u Grčkoj izdali su upozorenje zbog naglog skoka temperatura koje će u pojedinim delovima zemlje prelaziti i 40 stepeni Celzijusa, dok se more ubrzano zagreva.
Na parkingu supermarketa u Insbruku, glavnom gradu Tirola u Austriji, izbila je žestoka svađa koja je eskalirala do te mere da je 74-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine teže povređen.
Na obilaznom putu u Čačku došlo je do teške saobraćajne nesreće kada je vozilo Hitne pomoći udarilo u ženu koja je prelazila kolovoz, najverovatnije van pešačkog prelaza.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Maslinovo ulje već vekovima zauzima posebno mesto u ishrani, ali poslednjih godina sve više pažnje privlači i zbog svojih benefita za negu kože i kose.
Glumica Jelisaveta Orašanin i bivši košarkaš Miloš Teodosić na sve načine pokušali su da spasu brak, a pre dve godine posećivali su i bračnog savetnika.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar