Novi rat između Maroka i Narodno-oslobodilačke vojske Saharavija započeo je nakon 30 godina i to oko Zapadne Sahare, koja je 80 odsto pod kontrolom Maroka.
Novi rat između Maroka i Narodno-oslobodilačke vojske Saharavija započeo je nakon 30 godina i to oko Zapadne Sahare, koja je 80 odsto pod kontrolom Maroka.
Zvanični stav Kraljevine Maroko je da je Zapadna Sahara sastavni deo zemlje, uprkos presudi UN-a da narod Saharavi ima pravo na samoopredeljenje.
"Front Polisario", uz izvesnu podršku Alžira, vodio je rat za nezavisnost od 1975. do 1991. godine koji se završio u septembru 1991. uz posredovanje UN-a.
Međutim, planirani referendum o samoopredeljenju više puta je odlagan zbog spora između Maroka i Fronta Polisario oko sastava biračkog tela i statusa teritorije. Pregovori o situaciji u Zapadnoj Sahari uključuju Maroko, Front Polisario, Alžir i Mauritaniju. Oni su suspendovani na nekoliko meseci.
Maroko je 13. novembra pokrenuo vojnu operaciju za otvaranje puta prema Mauritaniji u regionu Zapadne Sahare, tvrdeći da je ova operacija potrebna da bi se okončale "provokacije" Fronta Polisario (zabranjene u delovima Zapadne Sahare pod marokanskom kontrolom, dok ih UN smatraju legitimnim predstavnikom naroda Saharavi u regionu) i "zaustavili blokadu" kamiona koji su putovali između područja sporne teritorije pod kontrolom Maroka i susedne Mauritanije, i "obnovili slobodan promet civilnog i komercijalnog saobraćaja."
Marokanska vojska je već zauzela granični prelaz Gergerat koji se nalazi na ničijoj zemlji koju formalno kontroliše Front Polisario i njegove oružane snage - Narodnooslobodilačka vojska Saharavija.
Prelaz se nalazi nadomak južne obale sporne Zapadne Sahare, duž puta koji vodi do Mauritanije, nekih 380 kilometara severno od Nouakšota, tampon zone kojom patroliraju mirovne snage Ujedinjenih nacija.
Kao odgovor, Front Polisario je saopštio da je Maroko prekršio prekid vatre i "zapalio rat", a generalni sekretar Fronta Polisario, Brahim Gali, izdao je predsednički ukaz (on je šef Arapske demokratske republike Sahravi) najavljujući kraj posvećenosti primirju potpisanom između Fronta Polisario i Kraljevine Maroko 1991. godine.
Od 15. novembra, Narodnooslobodilačka vojska Saharavija saopštila je da će početi da vrši napade na snage Kraljevine kao odgovor na njihova kršenja prekida vatre.
Oni su navodno izveli nekoliko napada nanoseći gubitke duž marokanskog zida Zapadne Sahare (koji pristalice Polisarija često zovu i "Zidom srama"). Marokanski zid Zapadne Sahare predstavlja približno 2.700 km dugu vojnu barijeru koja odvaja marokanska područja na zapadu od područja pod kontrolom Polisarija na istoku.
Ministarstvo nacionalne odbrane vlade Polisario tvrdilo je da je nekoliko njenih vojnih baza, punktova i centara za snabdevanje bilo pod vatrom, od kojih je najnoviji napad sinoć na 13. bazu 67. legije u sektoru Bakari u blizini Tinelika.
Lokalni izvori izveštavaju da se sporadični sukobi redovno pojavljuju između strana u regionu.
Saharska Republika ili zvanično Saharska Arapska Demokratska Republika (SADR), je delimično priznata država s vladom u izgnanstvu koju je osnovao saharavski pobunjenički pokret Polisario 27. februara 1976. godine.
Ova vlada trenutno kontroliše oko 20% tražene teritorije koja odgovara bivšoj španskoj koloniji Zapadnoj Sahari. Ostatkom upravlja Kraljevina Maroko pod nazivom Južne pokrajine.
Polisario ove marokanske pokrajine smatra okupiranim područjem, dok područje pod vlastitom kontrolom, koje se nalazi uz granicu s Mauritanijom, smatra slobodnom zonom. Maroko ovo područje pod upravom Polisarija smatra tampon područjem.
Ova država je nepriznata od velikog broja zemalja, nije članica UN-a, te time ne postoji ni zvanični srpski prevod za tu državu.
Tako je poznata pod više naziva: Saharska Arapska Demokratska Republika, Demokratska Arapska Republika Sahara, Arapska Demokratska Republika Sahara i sl.
Zvanični naziv koji ova država koristi kao članica Afričke unije je "République arabe sahraouie démocratique" gde "sahraouie" označava narod Saharavi koji živi na području Zapadne Sahare.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer upozorio je budućeg predsednika SAD Džoa Bajdena da bi njegova administracija trebalo brzo da krene u obnavljanje komunikacije sa zvaničnim Pekingom ili rizikuje da kriza preraste u vojni sukob
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer upozorio je budućeg predsednika SAD Džoa Bajdena da bi njegova administracija trebalo brzo da krene u obnavljanje komunikacije sa zvaničnim Pekingom ili rizikuje da kriza preraste u vojni sukob
Autorski tekst predsednika Srbije Aleksandra Vučića objavljen je juče na crnogorskom portalu "Borba", a predsednik se osvrnuo na odnose Beograda i Podgorice i višegodišnje napade koji dolaze iz države podno Lovćena.
Blokaderi sprovode teror širom Srbije. Ipak, možda najjezivije što koriste decu u političke svrh, mada to nije sve. Često viđamo i blokadere u alkoholisanom i drogiranom stanju.
Autorski tekst predsednika Srbije Aleksandra Vučića objavljen je juče na crnogorskom portalu "Borba", a predsednik se osvrnuo na odnose Beograda i Podgorice i višegodišnje napade koji dolaze iz države podno Lovćena.
Advokat Goran Petronijević izjavio je da predsedniku haškog Mehanizma Grasijeli Santani samo Savet bezbednosti UN može da naredi da donese odluku o prevremenom puštanju iz zatvora generala Ratka Mladića iz humanitarnih razloga.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije izdao je upozorenje na grmljavinske nepogode za danas, a na teritoriji čitave Srbije na snazi su meteo alarmi koji upozoravaju na opasno vreme.
Juče u ranim jutarnjim satima otvoren je program volontera za Ekspo 2027 "Ekspo Plejmejkers", a već prvog dana prijavilo se 2.400 ljudi, rekao je prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Veselin M. zbog postojanja osnova sumnje da je kao načelnik Policijske uprave za grad Beograd izvršio više krivičnih dela u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog dela Teško ubistvo u pokušaju u restoranu na Senjaku 12. maja 2026. godine, nakon čega je, sutradan, prijavljen nestanak Aleksandra Nešovića.
U nastavku policijske akcije, u slučaju "Senjak", a povodom nestanka Aleksandra Nešovića, uhapšena je još jedna osoba, koja se tereti za pomaganje osumnjičenima. Kod njega su prilikom pretresa pronađeni pasoši i 10.000 evra.
Anđelko Aćimović, otac ubijene Angeline Aćimović u svirepom zločinu u OŠ "Vladislav Ribnikar" za Informer.rs istakao je da je sebi obećao da teške izjave na suđenju roditejima dečaka ubice koji je počinio masakr neće da sluša, ali da ih je bilo mnogo.
Veselin Milić, dosadašnji načelnik beogradske policije, danas je uhapšen zbog sumnje na umešanost u nestanak Aleksandra Nešovića, koji se dovodi u vezu sa Kekinom kriminalnom grupom.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Domaća pileća pašteta je odličan izbor kada želite brz, ukusan i lagan obrok koji možete da poslužite za doručak, večeru ili kao namaz uz tost i sveže povrće.
Novo istraživanje otkriva da su najpoželjniji elementi u intimnim odnosima reči ohrabrenja, konkretno "sviđa mi se to", koje 76% ispitanika smatra najuzbudljivijima.
Pevačica Vesna Zmijanac večeras održava svoj drugi koncert u Beogradskoj areni, a prilikom obraćanja publici priznala je da je prethodne večeri malo preterala.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar