Novi rat između Maroka i Narodno-oslobodilačke vojske Saharavija započeo je nakon 30 godina i to oko Zapadne Sahare, koja je 80 odsto pod kontrolom Maroka.
Novi rat između Maroka i Narodno-oslobodilačke vojske Saharavija započeo je nakon 30 godina i to oko Zapadne Sahare, koja je 80 odsto pod kontrolom Maroka.
Zvanični stav Kraljevine Maroko je da je Zapadna Sahara sastavni deo zemlje, uprkos presudi UN-a da narod Saharavi ima pravo na samoopredeljenje.
"Front Polisario", uz izvesnu podršku Alžira, vodio je rat za nezavisnost od 1975. do 1991. godine koji se završio u septembru 1991. uz posredovanje UN-a.
Međutim, planirani referendum o samoopredeljenju više puta je odlagan zbog spora između Maroka i Fronta Polisario oko sastava biračkog tela i statusa teritorije. Pregovori o situaciji u Zapadnoj Sahari uključuju Maroko, Front Polisario, Alžir i Mauritaniju. Oni su suspendovani na nekoliko meseci.
Maroko je 13. novembra pokrenuo vojnu operaciju za otvaranje puta prema Mauritaniji u regionu Zapadne Sahare, tvrdeći da je ova operacija potrebna da bi se okončale "provokacije" Fronta Polisario (zabranjene u delovima Zapadne Sahare pod marokanskom kontrolom, dok ih UN smatraju legitimnim predstavnikom naroda Saharavi u regionu) i "zaustavili blokadu" kamiona koji su putovali između područja sporne teritorije pod kontrolom Maroka i susedne Mauritanije, i "obnovili slobodan promet civilnog i komercijalnog saobraćaja."
Marokanska vojska je već zauzela granični prelaz Gergerat koji se nalazi na ničijoj zemlji koju formalno kontroliše Front Polisario i njegove oružane snage - Narodnooslobodilačka vojska Saharavija.
Prelaz se nalazi nadomak južne obale sporne Zapadne Sahare, duž puta koji vodi do Mauritanije, nekih 380 kilometara severno od Nouakšota, tampon zone kojom patroliraju mirovne snage Ujedinjenih nacija.
Kao odgovor, Front Polisario je saopštio da je Maroko prekršio prekid vatre i "zapalio rat", a generalni sekretar Fronta Polisario, Brahim Gali, izdao je predsednički ukaz (on je šef Arapske demokratske republike Sahravi) najavljujući kraj posvećenosti primirju potpisanom između Fronta Polisario i Kraljevine Maroko 1991. godine.
Od 15. novembra, Narodnooslobodilačka vojska Saharavija saopštila je da će početi da vrši napade na snage Kraljevine kao odgovor na njihova kršenja prekida vatre.
Oni su navodno izveli nekoliko napada nanoseći gubitke duž marokanskog zida Zapadne Sahare (koji pristalice Polisarija često zovu i "Zidom srama"). Marokanski zid Zapadne Sahare predstavlja približno 2.700 km dugu vojnu barijeru koja odvaja marokanska područja na zapadu od područja pod kontrolom Polisarija na istoku.
Ministarstvo nacionalne odbrane vlade Polisario tvrdilo je da je nekoliko njenih vojnih baza, punktova i centara za snabdevanje bilo pod vatrom, od kojih je najnoviji napad sinoć na 13. bazu 67. legije u sektoru Bakari u blizini Tinelika.
Lokalni izvori izveštavaju da se sporadični sukobi redovno pojavljuju između strana u regionu.
Saharska Republika ili zvanično Saharska Arapska Demokratska Republika (SADR), je delimično priznata država s vladom u izgnanstvu koju je osnovao saharavski pobunjenički pokret Polisario 27. februara 1976. godine.
Ova vlada trenutno kontroliše oko 20% tražene teritorije koja odgovara bivšoj španskoj koloniji Zapadnoj Sahari. Ostatkom upravlja Kraljevina Maroko pod nazivom Južne pokrajine.
Polisario ove marokanske pokrajine smatra okupiranim područjem, dok područje pod vlastitom kontrolom, koje se nalazi uz granicu s Mauritanijom, smatra slobodnom zonom. Maroko ovo područje pod upravom Polisarija smatra tampon područjem.
Ova država je nepriznata od velikog broja zemalja, nije članica UN-a, te time ne postoji ni zvanični srpski prevod za tu državu.
Tako je poznata pod više naziva: Saharska Arapska Demokratska Republika, Demokratska Arapska Republika Sahara, Arapska Demokratska Republika Sahara i sl.
Zvanični naziv koji ova država koristi kao članica Afričke unije je "République arabe sahraouie démocratique" gde "sahraouie" označava narod Saharavi koji živi na području Zapadne Sahare.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer upozorio je budućeg predsednika SAD Džoa Bajdena da bi njegova administracija trebalo brzo da krene u obnavljanje komunikacije sa zvaničnim Pekingom ili rizikuje da kriza preraste u vojni sukob
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer upozorio je budućeg predsednika SAD Džoa Bajdena da bi njegova administracija trebalo brzo da krene u obnavljanje komunikacije sa zvaničnim Pekingom ili rizikuje da kriza preraste u vojni sukob
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić u jučerašnjem gostovanju na B92 izneo je dramatično i brutalno razotkrivanje opasnih veza između takozvane "studentske liste" i zločinačkog režima u Prištini.
Aleksandar Vučić, nosilac liste Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" obratio se građanima iz Beograda na vodi, podno Kule Beograd sa važnom i snažnom porukom.
U jučerašnjoj debati blokaderski kandidat Miljan Salata je čovek koji bi danas da deli lekcije građanima Srbije i kroji ekonomiju naše zemlje, a godinama je gradio karijeru radeći za hrvatski projektni biro iz Rijeke.
Ljubitelji pečuraka i udruženja gljivara širom Srbije tokom oktobra organizuju izložbe sa sveže ubranim plodovima, a neretko se mogu videti izuzetni primerci!
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u tehničkom mandatu Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je u Boljevcu, sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, četiri ugovora za rekonstrukciju ratnih memorijala u Vranju, Blacu, Vlasotincu i Boljevcu, u ukupnoj vrednosti od 5,7 miliona dinara.
U Srbiji će danas nakon umereno do potpuno oblačnog vremena posle podne doći do postepenog razvedravanja sa severoistoka, dok će temperature biti od nula do 19 stepeni.
Suđenje za otmicu i brutalno razbojništvo "zemunskog klana" iz 1997. godine, koje je prethodilo tragičnoj smrti Novaka Stevanića (22), ponovo je odloženo za 30. oktobar. Dok se čeka pravda za mladog Novaka, odbrana je kao razlog za nepripremljenost navela i to da je braniocu bilo "hladno u hodniku", dok je postupak ponovo ostao bez epiloga. Ipak, ovo nije jedini slučaj u kojem su sudski postupci pomerani zbog nesvakidašnjih okolnosti, a neki od razloga zaista zvuče neverovatno.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije uhapsili su M. T. (51), državljanina Srbije i Crne Gore, za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu poternicu.
Tokom protekla 24 sata u Centru za hitnu pomoć Vojnomedicinske akademije pregledano je više stotina pacijenata, a zabeležene su teške povrede na radu, u saobraćaju i tučama, izjavio je glavni dežurni grupe Internih klinika VMA, pukovnik prof. dr Predrag Đurić.
U tuči koja se protekle noći dogodila u 20.36 sati u Ulici Vojvode Stepe na Voždovcu teško je povređen muškarac (27), koji je prevezen na VMA, saopšteno je danas u službi Hitne pomoći.
Prava drama i jezivo psihičko maltretiranje odigrali su se u stanovima na riječkom Banderovu, kada je penzioner J. P., lokalni majstor, otišao kod svog komšije Lovorka Z. (55) misleći da ide na običnu sitnu popravku slavine, ali ga je dočekao pakao iz kog satima nije mogao da pobegne.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Ako tražite psa koji će budno motriti na dvorište, reagovati na nepoznate posetioce i istovremeno biti veran prijatelj ukućanima, nemački ovčar mogao bi da bude pravi izbor.
Sa hladnijim danima vraća se dobro poznati problem: opran veš satima stoji na sušilici, a stan se puni vlagom. Srećom, postoji jednostavan japanski način koji može da pomogne. Poznat je kao "metoda duge“" a zasniva se na pravilnom raspoređivanju odeće.
Mlada Luisa oduvek je maštala o tome da stane pred tablu, deli znanje i inspiriše generacije učenika. Međutim, sudbina i njeni prirodni aduti umešali su prste i naterali je na radikalan zaokret o kome danas bruji internet.
Pevačica Lepa Brena posetila je Majami sa sinom Viktorom, a njihova fotografija na istom mestu gde su se slikali i pre nekoliko godina, raznežila je javnost.
Vesna Zmijanac sumirala je utiske nakon tri rasprodate Beogradske arene, a dotakla se i svog privatnog života, novog udvarača, kao i dešavanja na estradnoj sceni.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.