Svetu prete mnoge katastrofe, a analitičari upozoravaju da neka scenarija koja možemo videti u SF filmovima nisu daleko od istine.
Oni su istražili kakve nam opasnosti prete u narednoj deceniji i koliko su one zaista moguće.
Roboti ubice
Trenutno postoje dronovi i razna vozila na daljinsko upravljanje koja se mogu koristiti u ratovanju. Većina vojski na svetu sa dovoljno novca radi na "problemu" uklanjanja ljudskog pilota. Zašto su ljudi problem? Njima trebaju stvari poput hrane i sna kako bi mogli da funkcionišu, a istovremeno mogu da upravljaju samo jednim vozilom. Zbog toga je bolja opcija korišćenje "smrtonosnog autonomnog oružja". Ono radi po principu dronova, a njima u potpunosti upravlja autopilot i ne zahtevaju ljudsku intervenciju. Najvažnija stvar je svakako što je smrtonosno i što ovlašćeno da ubija bez ljudskog nadzora.
To na papiru zvuči kao dobra ideja, ali nije tako jednostavno. Kao prvo, jednom kada se uništi neprijateljska robotska vojska, ljudi bi bili sledeći, a uvek postoji mogućnost kolateralne štete. Najveći problem ipak proizlazi iz scenarija "šta ako". Primeraje mnogo - šta ako nas napadnu, šta ako dođe do greške u programiranju pa napadnu pogrešne mete, šta ako dospeju u ruke terorista, šta ako ih neko programira za genocid... Da se bilo koja od ovih stvari dogodi, da li bi mogli da ih zaustavimo?
Hakovanje pametnih telefona
Ransomware je postao velik problem, piše Grunge. Ovi zlonamerni programi preuzimaju računar, često preteći da će izbrisati ili šifrovati datoteke, a zatim zahtevaju da korisnik plati novac kako bi preokrenuo šifrovanje ili sprečio brisanje. Zamislite da vam preti gubitak godinama skupljanih, vrednih podataka osim ako to ne sprečite velikim iznosima novca. Opasnost je u tome što pametni telefoni postaju budućnost za zlonamerni softver i hakovanje, a na njima imamo sve više ličnih informacija koje smo pod pretnjom gubitka spremni skupo da platimo, objašnjavaju analitičari.
Foto: Pixabay
Otpad iz svemira
Od 2019. postoji oko 500.000 predmeta u zemljinoj orbiti, a tek oko 200 njih je funkcionalno - sateliti koje koristimo za komunikaciju i GPS. Ostatak je "svemirsko smeće", krhotine nastale u lansiranju raketa i rasturanja predmeta u orbiti. Problem je u tome što se svakog dana lansiraju novi predmeti i sa napretkom tehnologije to je sve lakše izvesti. Iako je to generalno dobra vest za naš tehnološki napredak, ne postoji vazdušna kontrola koja prati predmete koji se u orbiti gomilaju, a mogu prouzrokovati veliku štetu našem poslu, komunikacijama i kartama.
Ljudi se danas oslanjaju na satelite više nego ikad pre, od GPS-a do osnovnih komunikacijskih modela. Ako se sećate filma Gravitacija iz 2013. godine sa Sandrom Bulok, ona glumi astronauta NASA-e koji radi na svemirskom teleskopu Hubble kada raketni udar na stari satelit izaziva lančanu reakciju krhotina koje lete kroz orbitu. To nije samo zamišljeni scenario, već realna mogućnost nazvana Keslerov sindrom. Ako bi se to dogodilo, postoji mogućnost da neočekivani ostaci koji nisu izgoreli u atmosferi dođu do Zemlje i prouzrokuju uništenje ili čak smrt.
Sve manje poslova zbog automatizacije
U prošlom veku čovečanstvo je stvaralo mašine koje olakšavaju posao, ali po cenu gubitka radnih mesta. Svakodnevna poboljšanja uzrokuju da sve više radnih mesta postaje nepotrebno i nije ih uvek moguće zameniti. Automatizacija tako postaje veliki problem kako se tehnologija poboljšava, prema Brookings Institutu. Gubitak radnih mesta nije dobra stvar u kapitalističkom društvu, koje je u velikoj meri utemeljeno na zaposlenosti njegovih članova. Nažalost, zasad ne postoji ni potencijalno rešenje za ovaj problem.
Jedino područje gde ljudi mogu biti sigurni da ih neće zameniti roboti su poslovi koji zahtevaju spretnost, koordinaciju očiju i ruku i fleksibilnost. To su izučeni poslovi poput vodoinstala i električarski poslovi. Takođe se ne moraju plašiti ni medicinske sestre jer taj posao traži empatiju i brigu, a u skorijevreme roboti neće moći da zamene ljude ni u kreativnim poslovima.
Foto: Pixabay
Tekst potpisa
Veliki brat u našim stanovima
Bivši špijun CIA-e dao je eksplozivni intervju o tome kako je preko kompjutera gledao ljude u njihovim domovima. On je radio na prisluškivanju i praćenju građana preko kompjuterskih ekrana i telefona. Imao je pristup svim mejlovima, SMS-porukama, čatovima i shvatio da se najgrublje krši privatnost ljudi, i to onih običnih građana. Nadzor je postao svakodnevni deo života, a kamere nadziru šta ljudi rade i konzumiraju svaki dan. Ali stvari će verovatno postati još strašnije u bliskoj budućnosti. Kako je napomenuo The Verge, veštačka inteligencija će postati ono što će promeniti sve u sistemu nadzora. Ne samo da će zbog tehnologije moći pratiti svaki korak ljudi, veštačka inteligencija će to činiti lako, efikasno i bez ljudskog nadzora. To znači da će imati podatke i moć obrade za temeljno gledanje osobe 24 sata dnevno, i sve to bez potrebe za ljudskim pregledom podataka. Kako navodi TechCrunch, budućnost privatnosti verovatno će se manje odnositi na sprečavanje nadzora i više na pristanak korisnika na načine na koji se njihovi podaci koriste.
Preplaviće nas lažne vesti
U ranim decenijama interneta ljudi su počeli da se privikavaju na lažne fotografije, a fotošopirani prikazi stvorili su mnoštvo dezinformacija, ali ipak postoje neki tragovi uz pomoć kojih se može utvrditi da su lažne. Ali tzv. deepfakes vesti će promeniti sve to. Zamislite video u kojem predsednik Obama drži govor prepun rasističkih referenci. Zapravo, ne morate ga zamisliti, on već postoji i rad je Jordana Peela, koji ga dobro imitira.
Ljudi se još uvek bore s nepoverenjem naspram slika, ali u narednoj deceniji ćemo otkriti da ne možemo verovati ni videima. Kako je izvestio The New York Times, medijske kompanije već se pripremaju za izradu alata i pokušavaju otkriti načine prepoznavanja deepfakeova, ali pitanje je koliko će u tome biti uspešni i kada.
Nadmoć veštačke inteligencije
Još je Isak Asimov pisao i razmišljao o tome kako da čovek zaštiti svoj integritet u svetu u kojem će se sve više oslanjati na veštačku inteligenciju. A ona se razvija sve brže, da nije materijalnih ograničenja poput svojstava subatomskih čestica, bio bi to klasični primer eksponencijalnog rasta. Lako je za to dok se sve ono što se isprogramira odvija kako treba. Ali, šta kada dođe do kvara? Šta kada dođe do greške u proceni situacije? Šta kada neko gadno zabrlja? Šta kada... Ali, čitajte malo Asimova ili Dika ili nekoga od klasičnih SF autora, oni su pisali o tome šta nas čeka za koju godinu. Skoro 100 godina nakon što se prvi androidni robot pojavio u klasiku "Metropolis" Frica Langa, stvoreni su prvi humanoidni roboti koji mogu pomagati ljudima. Iako mnogi misle da roboti nikad neće biti sposobni za misli i ponašanje za koje nisu programirani, veruje se da se rizik za njihovu dominaciju povećava kako oni postaju sve kompleksniji i napredniji. Prema hipotezi "Grey Goo", nanoroboti bi mogli da postanu dominantne sile u svetu u kojem će ljudi biti građani drugog reda.
GMO virusi
Stiže nam pandemija, a mi umesto da se pripremamo na nju kao za rat, pravimo se da se ništa ne događa - rekao je Bil Gejts, otkrivajući svoje predviđanje o nadolazećoj zdravstvenoj pošasti koja će po njemu uskoro "protutnjati svetom".
Jedan od mogućeg uzročnika takvog scenarija je svakako GMO virus nastao intervencijom čoveka, najverovatnije imućne terorističke grupe koja želi da napravi haos u svetu. Pojedincima ili malim grupama postaje sve lakše da stvaraju oružane bolesti koje bi se mogle širiti poput požara širom sveta. Prema Gejtsu, mali nedržavni akter mogao bi da izgradi još smrtonosniji oblik malih boginja u laboratoriji.
Foto: Pixabay
Kraj antibiotika
Pacijent je imao je upalu urinarnog trakta, lekar mu je prepisao antibiotik i nakon što je sa antibiotikom bio gotov, upala se vratila. Osim što su neugodne, upale koje se vraćaju su i veliko opterećenje za zdravstveni sistem. Samo u SAD-u na ovakve slučajeve potroši se 1,6 milijardi dolara. A, kako najnovije istraživanje 10 naučnika iz Velike Britanije pokazuje, ovo bi moglo biti prvo pravo identifikovanje otpornosti bakterija na antibiotike. Svetska zdravstvena organizacija pre određenog vremena proglasila je otpornost bakterija na antibiotike jednom od najvećih pretnji zdravlja čitavo čovečanstva, bezbednosti hrane i uopšte budućem razvoju ljudske vrste. Ovo istraživanje ovakve reakcije bakterija primećeno je kod E. coli, Enterococcusa, Enterobactera i Staphylococcusa. Uočili su i to da su bakterije u ovakvom stanju puno ranjivije nego inače, ali i to da je određeni broj njih kadar da preživi ako se dobro sakrije u ljudskom tkivu, i to dovoljno veliki broj njih da nakon delovanja antibiotika vrati svoj oblik i uzrokuje novu infekciju. SZO prognozira da će "superbakterije" do 2030. godine pobiti 24 miliona ljudi, i da će, ako čovečanstvo ne pronađe način kako da uspešno reši taj problem, od takvih bakterija godišnje umirati čak 10 miliona ljudi na svetu.
Pre nego što počnete, opustite se što je više moguće, oslobodite se nepotrebnih misli i razmislite o svojoj želji. Zamislite kako ćete se osećati kad se ostvari. Sada odaberite čarobni krug!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre nego što počnete, opustite se što je više moguće, oslobodite se nepotrebnih misli i razmislite o svojoj želji. Zamislite kako ćete se osećati kad se ostvari. Sada odaberite čarobni krug!
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da ne očekuje da će nova vlada biti formirana u novembru ili decembru već krajem januara ili početkom februara, pošto Studentskoj listi, kako je rekao, odgovara ovo vreme bez institucija.
Šef poslaničke grupe ''Srbija pobeđuje'' Aleksandar Vučić izjavio je danas da sve više stranih medija i novinara pokazuje zainteresovanost za stanje u medijima u Srbiji i za sudbinu Informera.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić rekao je danas da očekuje da će u ponedeljak biti konsulatacije u Skupštini Srbije i da im Studentska lista ponudi mesta u odborima, ali da će, u zavisnosti od ponude, videti da li će učestvovati u konsultacijama.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
Aranđelovdan, koji vernici obeležavaju danas, 21. novembra, donosi niz običaja, a najvažnije je izbegavanje teških poslova, svađa i velikih veselja, kao i duhovna priprema za slavu.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Stotine kamenih kuća bez krovova, prozora i vrata, napuštene crkve, zarasle uličice i tišina na svakom koraku. Tako danas izgleda Kajakoj, jedno od najneobičnijih sela u Turskoj.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.