Svetu prete mnoge katastrofe, a analitičari upozoravaju da neka scenarija koja možemo videti u SF filmovima nisu daleko od istine.
Oni su istražili kakve nam opasnosti prete u narednoj deceniji i koliko su one zaista moguće.
Roboti ubice
Trenutno postoje dronovi i razna vozila na daljinsko upravljanje koja se mogu koristiti u ratovanju. Većina vojski na svetu sa dovoljno novca radi na "problemu" uklanjanja ljudskog pilota. Zašto su ljudi problem? Njima trebaju stvari poput hrane i sna kako bi mogli da funkcionišu, a istovremeno mogu da upravljaju samo jednim vozilom. Zbog toga je bolja opcija korišćenje "smrtonosnog autonomnog oružja". Ono radi po principu dronova, a njima u potpunosti upravlja autopilot i ne zahtevaju ljudsku intervenciju. Najvažnija stvar je svakako što je smrtonosno i što ovlašćeno da ubija bez ljudskog nadzora.
To na papiru zvuči kao dobra ideja, ali nije tako jednostavno. Kao prvo, jednom kada se uništi neprijateljska robotska vojska, ljudi bi bili sledeći, a uvek postoji mogućnost kolateralne štete. Najveći problem ipak proizlazi iz scenarija "šta ako". Primeraje mnogo - šta ako nas napadnu, šta ako dođe do greške u programiranju pa napadnu pogrešne mete, šta ako dospeju u ruke terorista, šta ako ih neko programira za genocid... Da se bilo koja od ovih stvari dogodi, da li bi mogli da ih zaustavimo?
Hakovanje pametnih telefona
Ransomware je postao velik problem, piše Grunge. Ovi zlonamerni programi preuzimaju računar, često preteći da će izbrisati ili šifrovati datoteke, a zatim zahtevaju da korisnik plati novac kako bi preokrenuo šifrovanje ili sprečio brisanje. Zamislite da vam preti gubitak godinama skupljanih, vrednih podataka osim ako to ne sprečite velikim iznosima novca. Opasnost je u tome što pametni telefoni postaju budućnost za zlonamerni softver i hakovanje, a na njima imamo sve više ličnih informacija koje smo pod pretnjom gubitka spremni skupo da platimo, objašnjavaju analitičari.
Foto: Pixabay
Otpad iz svemira
Od 2019. postoji oko 500.000 predmeta u zemljinoj orbiti, a tek oko 200 njih je funkcionalno - sateliti koje koristimo za komunikaciju i GPS. Ostatak je "svemirsko smeće", krhotine nastale u lansiranju raketa i rasturanja predmeta u orbiti. Problem je u tome što se svakog dana lansiraju novi predmeti i sa napretkom tehnologije to je sve lakše izvesti. Iako je to generalno dobra vest za naš tehnološki napredak, ne postoji vazdušna kontrola koja prati predmete koji se u orbiti gomilaju, a mogu prouzrokovati veliku štetu našem poslu, komunikacijama i kartama.
Ljudi se danas oslanjaju na satelite više nego ikad pre, od GPS-a do osnovnih komunikacijskih modela. Ako se sećate filma Gravitacija iz 2013. godine sa Sandrom Bulok, ona glumi astronauta NASA-e koji radi na svemirskom teleskopu Hubble kada raketni udar na stari satelit izaziva lančanu reakciju krhotina koje lete kroz orbitu. To nije samo zamišljeni scenario, već realna mogućnost nazvana Keslerov sindrom. Ako bi se to dogodilo, postoji mogućnost da neočekivani ostaci koji nisu izgoreli u atmosferi dođu do Zemlje i prouzrokuju uništenje ili čak smrt.
Sve manje poslova zbog automatizacije
U prošlom veku čovečanstvo je stvaralo mašine koje olakšavaju posao, ali po cenu gubitka radnih mesta. Svakodnevna poboljšanja uzrokuju da sve više radnih mesta postaje nepotrebno i nije ih uvek moguće zameniti. Automatizacija tako postaje veliki problem kako se tehnologija poboljšava, prema Brookings Institutu. Gubitak radnih mesta nije dobra stvar u kapitalističkom društvu, koje je u velikoj meri utemeljeno na zaposlenosti njegovih članova. Nažalost, zasad ne postoji ni potencijalno rešenje za ovaj problem.
Jedino područje gde ljudi mogu biti sigurni da ih neće zameniti roboti su poslovi koji zahtevaju spretnost, koordinaciju očiju i ruku i fleksibilnost. To su izučeni poslovi poput vodoinstala i električarski poslovi. Takođe se ne moraju plašiti ni medicinske sestre jer taj posao traži empatiju i brigu, a u skorijevreme roboti neće moći da zamene ljude ni u kreativnim poslovima.
Foto: Pixabay
Tekst potpisa
Veliki brat u našim stanovima
Bivši špijun CIA-e dao je eksplozivni intervju o tome kako je preko kompjutera gledao ljude u njihovim domovima. On je radio na prisluškivanju i praćenju građana preko kompjuterskih ekrana i telefona. Imao je pristup svim mejlovima, SMS-porukama, čatovima i shvatio da se najgrublje krši privatnost ljudi, i to onih običnih građana. Nadzor je postao svakodnevni deo života, a kamere nadziru šta ljudi rade i konzumiraju svaki dan. Ali stvari će verovatno postati još strašnije u bliskoj budućnosti. Kako je napomenuo The Verge, veštačka inteligencija će postati ono što će promeniti sve u sistemu nadzora. Ne samo da će zbog tehnologije moći pratiti svaki korak ljudi, veštačka inteligencija će to činiti lako, efikasno i bez ljudskog nadzora. To znači da će imati podatke i moć obrade za temeljno gledanje osobe 24 sata dnevno, i sve to bez potrebe za ljudskim pregledom podataka. Kako navodi TechCrunch, budućnost privatnosti verovatno će se manje odnositi na sprečavanje nadzora i više na pristanak korisnika na načine na koji se njihovi podaci koriste.
Preplaviće nas lažne vesti
U ranim decenijama interneta ljudi su počeli da se privikavaju na lažne fotografije, a fotošopirani prikazi stvorili su mnoštvo dezinformacija, ali ipak postoje neki tragovi uz pomoć kojih se može utvrditi da su lažne. Ali tzv. deepfakes vesti će promeniti sve to. Zamislite video u kojem predsednik Obama drži govor prepun rasističkih referenci. Zapravo, ne morate ga zamisliti, on već postoji i rad je Jordana Peela, koji ga dobro imitira.
Ljudi se još uvek bore s nepoverenjem naspram slika, ali u narednoj deceniji ćemo otkriti da ne možemo verovati ni videima. Kako je izvestio The New York Times, medijske kompanije već se pripremaju za izradu alata i pokušavaju otkriti načine prepoznavanja deepfakeova, ali pitanje je koliko će u tome biti uspešni i kada.
Nadmoć veštačke inteligencije
Još je Isak Asimov pisao i razmišljao o tome kako da čovek zaštiti svoj integritet u svetu u kojem će se sve više oslanjati na veštačku inteligenciju. A ona se razvija sve brže, da nije materijalnih ograničenja poput svojstava subatomskih čestica, bio bi to klasični primer eksponencijalnog rasta. Lako je za to dok se sve ono što se isprogramira odvija kako treba. Ali, šta kada dođe do kvara? Šta kada dođe do greške u proceni situacije? Šta kada neko gadno zabrlja? Šta kada... Ali, čitajte malo Asimova ili Dika ili nekoga od klasičnih SF autora, oni su pisali o tome šta nas čeka za koju godinu. Skoro 100 godina nakon što se prvi androidni robot pojavio u klasiku "Metropolis" Frica Langa, stvoreni su prvi humanoidni roboti koji mogu pomagati ljudima. Iako mnogi misle da roboti nikad neće biti sposobni za misli i ponašanje za koje nisu programirani, veruje se da se rizik za njihovu dominaciju povećava kako oni postaju sve kompleksniji i napredniji. Prema hipotezi "Grey Goo", nanoroboti bi mogli da postanu dominantne sile u svetu u kojem će ljudi biti građani drugog reda.
GMO virusi
Stiže nam pandemija, a mi umesto da se pripremamo na nju kao za rat, pravimo se da se ništa ne događa - rekao je Bil Gejts, otkrivajući svoje predviđanje o nadolazećoj zdravstvenoj pošasti koja će po njemu uskoro "protutnjati svetom".
Jedan od mogućeg uzročnika takvog scenarija je svakako GMO virus nastao intervencijom čoveka, najverovatnije imućne terorističke grupe koja želi da napravi haos u svetu. Pojedincima ili malim grupama postaje sve lakše da stvaraju oružane bolesti koje bi se mogle širiti poput požara širom sveta. Prema Gejtsu, mali nedržavni akter mogao bi da izgradi još smrtonosniji oblik malih boginja u laboratoriji.
Foto: Pixabay
Kraj antibiotika
Pacijent je imao je upalu urinarnog trakta, lekar mu je prepisao antibiotik i nakon što je sa antibiotikom bio gotov, upala se vratila. Osim što su neugodne, upale koje se vraćaju su i veliko opterećenje za zdravstveni sistem. Samo u SAD-u na ovakve slučajeve potroši se 1,6 milijardi dolara. A, kako najnovije istraživanje 10 naučnika iz Velike Britanije pokazuje, ovo bi moglo biti prvo pravo identifikovanje otpornosti bakterija na antibiotike. Svetska zdravstvena organizacija pre određenog vremena proglasila je otpornost bakterija na antibiotike jednom od najvećih pretnji zdravlja čitavo čovečanstva, bezbednosti hrane i uopšte budućem razvoju ljudske vrste. Ovo istraživanje ovakve reakcije bakterija primećeno je kod E. coli, Enterococcusa, Enterobactera i Staphylococcusa. Uočili su i to da su bakterije u ovakvom stanju puno ranjivije nego inače, ali i to da je određeni broj njih kadar da preživi ako se dobro sakrije u ljudskom tkivu, i to dovoljno veliki broj njih da nakon delovanja antibiotika vrati svoj oblik i uzrokuje novu infekciju. SZO prognozira da će "superbakterije" do 2030. godine pobiti 24 miliona ljudi, i da će, ako čovečanstvo ne pronađe način kako da uspešno reši taj problem, od takvih bakterija godišnje umirati čak 10 miliona ljudi na svetu.
Pre nego što počnete, opustite se što je više moguće, oslobodite se nepotrebnih misli i razmislite o svojoj želji. Zamislite kako ćete se osećati kad se ostvari. Sada odaberite čarobni krug!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre nego što počnete, opustite se što je više moguće, oslobodite se nepotrebnih misli i razmislite o svojoj želji. Zamislite kako ćete se osećati kad se ostvari. Sada odaberite čarobni krug!
Da blokaderskom ludilu nema kraja svedoče i poslednji događaji. Nakon što je Dinko Gruhonjić ponovo aktivirao svoje pristalice u pokušajima izazivanja tenzija i haosa u Srbiji, brzom reakcijom policije uhapšen je njegov saradnik Miloš Kovačević koji se dovodi u vezu sa skandaloznim pretnjama koje su uznemirile javnost.
Novi bezbednosni incident potresao je baltički region nakon što je neidentifikovana bespilotna letelica pala i eksplodirala na teritoriji Letonije, što je ponovo podiglo tenzije u ovom delu Evrope.
Uhapšeni terorista Miloš Kovačević iz Novog Sada, inače blizak saradnik okorelog blokadera Dinka Gruhonjić, poznat po pozivima na najgore napade na srpske državne institucije, u svom stanu krije gomilu erotskih pomagala.
Nevladina organizacija Balkan Watch organzivala je oslikavanje murala koji je posvećen istaknutom borcu, političkom aktivisti i književniku Čarliju Kirku.
Propali političar Miroslav Parović gostovao je u podkastu kod tajkunskog novinara Nemanje Šarovića, gde je brutalno vređao predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Andrej Tanko, jedan od studenata blokadera koji je gostovao u "Utisku nedelje" nedavno, važi za nekakvog heroja među blokaderima, ali istina o njemu je zastrašujuća.
Od 2012. broj kineskih fabrika u Srbiji porastao je na 37, uz više od 7,7 milijardi evra investicija i 40.000 zaposlenih. Kineske kompanije su među najvećim izvoznicima iz Srbije, a investicije se sve više usmeravaju ka visokoj tehnologiji, digitalnoj infrastrukturi i zelenoj energiji.
Pregovori o prodaji ruskog udela u NIS-u napreduju, a broj otvorenih pitanja se sužava, izjavila je danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Danijel P. i Lazar E., maturanti Mačvanske srednje škole, koji su noćas poginuli u jezivom udesu u Bogatiću biće sahranjeni sutra, objavljeno je na Fejsbuk stranici ove škole.
Na auto-putu kod isključenja za Smederevo došlo je do saobraćajne nezgode kada je šleper, iz za sada neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu i udario u zaštitnu ogradu.
Mladić (21) poginuo je jutros oko 5.00 časova u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na Ibarskoj magistrali, na delu puta između Ripnja i Rušnja u smeru ka Beogradu, a novinar Mladen Mijatović izneo je nove detalje.
U stravičnom udesu koji se dogodio sinoć oko 23 sata u Bogatiću poginuli su mladići E.L (19) iz Klenja i P.D. (19) iz Petlovače, a sada se pojavio i prvi snimak sa mesta nesreće.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Novo istraživanje pokazalo je da i nedovoljno i predugo spavanje mogu negativno uticati na organizam i ubrzati biološko starenje pojedinih organa, uključujući mozak, srce, pluća i imuni sistem.
Na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Kanu glamur ne jenjava, ali je tokom premijere filma "Priče noći" Eva Longorija uspela da ukrade svu pažnju prisutnih.
Epl navodno radi na potpuno novom izgledu budućeg Ajfon uređaja, a prema poslednjim informacijama u test fazi se nalazi model sa ekranom koji je zakrivljen sa svih strana telefona.
Pobednica kulinarskih takmičenja u Rusiji, Elena Golutsova, otkrila je trik koji je promenio način na koji mnogi pripremaju pire krompir, a tajna je u vrućem mleku.
Majka Asmina Durdžiča Mevlida Durdžić otvoreno je progovorila o odnosu njenog sina sa Majom Marinković, te je otkrila zbog čega joj nije poslala ništa za rođendan.
Pevač Sloba Vasić ovih dana je u žiži interesovanja nakon što je primljen u "Lazu Lazarević", a supruga mu je najveća podrška, te se o njihovom odnosu dosta polemiše.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar