Američko ratno vazduhoplovstvo želi da razvije pristupačan laki avion-lovac koji bi zamenio na stotine aviona F-16. Taj avion bio bi dopuna nevidljivim lovcima, koji su se pokazali preskupim i nepouzdanim, čime je američka avijacija priznala da je propao projekat F-35, koji je trebalo da zameni vremešne F-16
General Čarls Braun Mlađi naveo je da bi novi avion, "pete generacije minus", kao znatno jeftiniji, bio dopuna skupim letelicama pete generacije F-22 i F-35.
Američka avijacija slično je najavljivala pre dve decenije, ali je u međuvremenu taj lovac, koji je takođe bio zamišljen kao jeftin i lak, postao težak i preskup, jer mu je proizvođač "Lokid Martin" dodavao sve noviju i noviju tehnologiju, piše "Forbs".
Radi se o avionu F-35, a taj 25 tona težak nevidljivi lovac postao je problem, umesto da problem reši. A sada je Americi potreban novi lovac da reši problem aviona F-35, navodi Forbs.
Sa cenom od oko 100 miliona dolara po letelici, F-35 je skup. Sa stelt i drugom visoko tehnološkom opremom, on je skup i za održavanje, ali i nepouzdan i pun "bubica".
- F-35 nije jeftin laki lovac - kaže Den Vord, bivši menadžer u Ratnom vazduhoplovstvu.
General Braun poredi F-35 sa "ferarijem".
- Ne vozite svoj "ferari" na posao svaki dan, to je automobil za vožnju nedeljom - kaže Braun i objašnjava da je F-35 luksuz koji ne bi trebalo da se koristi u zadacima koji to nisu.
Dakle, potreban je jeftiniji lovac koji bi mogao da se koristi za svakodnevne zadatke.
Danas američka vojska ima oko 1.000 takvih aviona F-16. Ali oni su stari, nijedan nov nije kupljen od 2001. godine.
Vil Roper, doskorašnji visoki funkcioner vazduhoplovstva, pominjao je u januaru da bi trebalo naručiti nove F-16. Ali general Braun odbacuje tu ideju, jer, kako navodi, nije potrebno više "klasičnih" aviona.
Objasnio je da je teško nadograditi F-16 novom tehnologijom, pa je zato potrebno da vazduhoplovstvo razvije novi jeftiniji lovac.
Braunovi komentari su prećutno priznanje da F-35 nije uspeo, piše „Forbs“. Kada je planiran u devedesetim, program F-35 je predviđao proizvodnju na stotine tih lovaca koji bi zamenili gotovo sve taktiče avione u vazduhoplovstvu i mornarici.
Samo je vazduhoplovstvo planiralo da naruči gotovo 1.800 letelica koje bi zamenile vremešne F-16 i A-10 avione. F-35 je trebalo da bude taj jeftini lovac koji bi se kombinovao sa „luksuznim“ F-22.
Međutim, neuspeh je započet u samom konceptu "Lokid Martina".
- Pokušali su da osposobe F-35 da može da radi previše stvari - kazao je vašingtonski analitičar Den Grejzier.
F-35 ima nekoliko verzija, prilagođenih za različite namene. Njegova složenost podigla mu je cenu, a skok cene odlaganje u isporuci. To odlaganje dalo je inženjerima vremena da mu još više uslože dizajn. A onda je to dodatno podiglo cenu. To je uzrokovalo nova odlaganja. I tako u krug.
Petnaest godina posle prvog leta, u upotrebi je samo 250 ovih aviona i sada se najavljuje prekid programa. F-35 se približio luksuznom F-22, čija je proizvodnja prekinuta posle samo 195 letelica.
- F-35 je na raskrsnici - kaže Grejzier.
Čelnici Pentagona nagovestili su da bi mornarica i vazduhoplovstvo, zbog rastućih pretnji u svetu, mogli da dobiju veći udeo u vojnom budžetu koji iznosi gotovo 700 milijardi dolara godišnje.
- Ukoliko želimo razvoj novog lovca, sada je verovatno pravo vreme - kaže Grejzier.
Tako bi proizvodnja F-35 mogla da bude završena posle samo nekoliko stotina primeraka, a novac, desetine milijardi dolara, preusmeren na razvoj novog lovca.
Međutim, to otvara pitanje da li će ikad biti razvijen laki, jeftini lovac. Novi takav lovac mogao bi da doživi sudbinu svog prethodnika, F-35, i da tokom razvoja dobije na težini, složenosti i ceni, sve dok ne postane preskup.
Ako se to dogodi, kao što se prethodno dogodilo, piše Forbs, u nekoj 2041. godini generali bi mogli da govore kako je F-36 "ferari" koji ne vozite na posao svakog dana.
Mogli bi i da objasne kako je vazduhoplovstvu neophodno da razvije novi, laki lovac, kako bi zamenili 60 godina stare F-16.
Republikanski senator Mit Romni smatra da će bivši američki predsednik Donald Tramp lako osvojiti nominaciju Republikanske stranke za predsednika SAD, ukoliko se ponovo bude kandidovao za ulazak u Belu kuću 2024. godine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Republikanski senator Mit Romni smatra da će bivši američki predsednik Donald Tramp lako osvojiti nominaciju Republikanske stranke za predsednika SAD, ukoliko se ponovo bude kandidovao za ulazak u Belu kuću 2024. godine
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.