Američko ratno vazduhoplovstvo želi da razvije pristupačan laki avion-lovac koji bi zamenio na stotine aviona F-16. Taj avion bio bi dopuna nevidljivim lovcima, koji su se pokazali preskupim i nepouzdanim, čime je američka avijacija priznala da je propao projekat F-35, koji je trebalo da zameni vremešne F-16
General Čarls Braun Mlađi naveo je da bi novi avion, "pete generacije minus", kao znatno jeftiniji, bio dopuna skupim letelicama pete generacije F-22 i F-35.
Američka avijacija slično je najavljivala pre dve decenije, ali je u međuvremenu taj lovac, koji je takođe bio zamišljen kao jeftin i lak, postao težak i preskup, jer mu je proizvođač "Lokid Martin" dodavao sve noviju i noviju tehnologiju, piše "Forbs".
Radi se o avionu F-35, a taj 25 tona težak nevidljivi lovac postao je problem, umesto da problem reši. A sada je Americi potreban novi lovac da reši problem aviona F-35, navodi Forbs.
Sa cenom od oko 100 miliona dolara po letelici, F-35 je skup. Sa stelt i drugom visoko tehnološkom opremom, on je skup i za održavanje, ali i nepouzdan i pun "bubica".
- F-35 nije jeftin laki lovac - kaže Den Vord, bivši menadžer u Ratnom vazduhoplovstvu.
General Braun poredi F-35 sa "ferarijem".
- Ne vozite svoj "ferari" na posao svaki dan, to je automobil za vožnju nedeljom - kaže Braun i objašnjava da je F-35 luksuz koji ne bi trebalo da se koristi u zadacima koji to nisu.
Dakle, potreban je jeftiniji lovac koji bi mogao da se koristi za svakodnevne zadatke.
Danas američka vojska ima oko 1.000 takvih aviona F-16. Ali oni su stari, nijedan nov nije kupljen od 2001. godine.
Vil Roper, doskorašnji visoki funkcioner vazduhoplovstva, pominjao je u januaru da bi trebalo naručiti nove F-16. Ali general Braun odbacuje tu ideju, jer, kako navodi, nije potrebno više "klasičnih" aviona.
Objasnio je da je teško nadograditi F-16 novom tehnologijom, pa je zato potrebno da vazduhoplovstvo razvije novi jeftiniji lovac.
Braunovi komentari su prećutno priznanje da F-35 nije uspeo, piše „Forbs“. Kada je planiran u devedesetim, program F-35 je predviđao proizvodnju na stotine tih lovaca koji bi zamenili gotovo sve taktiče avione u vazduhoplovstvu i mornarici.
Samo je vazduhoplovstvo planiralo da naruči gotovo 1.800 letelica koje bi zamenile vremešne F-16 i A-10 avione. F-35 je trebalo da bude taj jeftini lovac koji bi se kombinovao sa „luksuznim“ F-22.
Međutim, neuspeh je započet u samom konceptu "Lokid Martina".
- Pokušali su da osposobe F-35 da može da radi previše stvari - kazao je vašingtonski analitičar Den Grejzier.
F-35 ima nekoliko verzija, prilagođenih za različite namene. Njegova složenost podigla mu je cenu, a skok cene odlaganje u isporuci. To odlaganje dalo je inženjerima vremena da mu još više uslože dizajn. A onda je to dodatno podiglo cenu. To je uzrokovalo nova odlaganja. I tako u krug.
Petnaest godina posle prvog leta, u upotrebi je samo 250 ovih aviona i sada se najavljuje prekid programa. F-35 se približio luksuznom F-22, čija je proizvodnja prekinuta posle samo 195 letelica.
- F-35 je na raskrsnici - kaže Grejzier.
Čelnici Pentagona nagovestili su da bi mornarica i vazduhoplovstvo, zbog rastućih pretnji u svetu, mogli da dobiju veći udeo u vojnom budžetu koji iznosi gotovo 700 milijardi dolara godišnje.
- Ukoliko želimo razvoj novog lovca, sada je verovatno pravo vreme - kaže Grejzier.
Tako bi proizvodnja F-35 mogla da bude završena posle samo nekoliko stotina primeraka, a novac, desetine milijardi dolara, preusmeren na razvoj novog lovca.
Međutim, to otvara pitanje da li će ikad biti razvijen laki, jeftini lovac. Novi takav lovac mogao bi da doživi sudbinu svog prethodnika, F-35, i da tokom razvoja dobije na težini, složenosti i ceni, sve dok ne postane preskup.
Ako se to dogodi, kao što se prethodno dogodilo, piše Forbs, u nekoj 2041. godini generali bi mogli da govore kako je F-36 "ferari" koji ne vozite na posao svakog dana.
Mogli bi i da objasne kako je vazduhoplovstvu neophodno da razvije novi, laki lovac, kako bi zamenili 60 godina stare F-16.
Republikanski senator Mit Romni smatra da će bivši američki predsednik Donald Tramp lako osvojiti nominaciju Republikanske stranke za predsednika SAD, ukoliko se ponovo bude kandidovao za ulazak u Belu kuću 2024. godine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Republikanski senator Mit Romni smatra da će bivši američki predsednik Donald Tramp lako osvojiti nominaciju Republikanske stranke za predsednika SAD, ukoliko se ponovo bude kandidovao za ulazak u Belu kuću 2024. godine
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.