Odakle ovakav „češki udar" protiv Rusije? Otkuda iznenadno zaoštravanje retorike i radikalne odluke koje su dovele do praktičnog svođenja bilateralnih odnosa sa Moskvom na protokolarne
Obrazloženje kako su za sve krivi Baširov i Petrov, koji su pre trovanja Skripalja uspeli da dignu u vazduh i skladište muinicije u Vrbjetnici deluje neozbiljno. I pored toga što je češka ministarka finansija sve ovo shvatila ozbiljno, pa sada najavljuje i zahtev za kompenzacijom u vrednosti od 47 miliona dolara.
Tri razloga za „češki udar" na Rusiju
Takođe, objašnjenje kako je ovo puko izvršavanje naloga Bajdenove administracije od strane premijera Andreja Babiša nije baš uverljivo. Češka nije „poludržava" koja će bespogovorno slediti bilo koga i tako izvršavati naloge koji se kose sa njenim interesima, a sam Babiš imao je dobru komunikaciju sa Trampom (poseta Vašingtonu marta 2019).
Tekući interesi, politički i ekonomski, nisu da se ovako brzo prelazi u režim oštre konfrontacije sa Moskvom. Iza svega, dakle, moraju se nalaziti neki drugi razlozi.
Ruska karta na predizbornim stolom
Prvo, moguće je da se ovako priprema teren za jesenje parlamentarne izbore. Ankete pokazuju da je rejting Babiša (i njegove liste ANO) od početka pandemije u slobodnom padu, takođe i da su komunisti koji osiguravaju većinu manjinskoj vladi „kalirali", negde su oko cenzusa, u istoj poziciji su i vladajuće socijaldemokrate.
Izbacivanje „ruske karte" na „predizborni sto" u kontekstu kako je to učinjeno dovodi Babiša u nemoguću poziciju, ne dozvoljava mu planiranje stabilizacije rejtinga, a njegove dojučerašnje (koalicione) partnere možda ostavlja i ispod cenzusa.
Komunisti ionako preglasno kritikuju sankcije protiv Rusije, a ovo je i siguran put da se u budućnosti neće ponavljati ni Klaus ni Zeman kao predsednici, koji su nekad manje, a nekad više „igrali po živcima" zapadnih saveznika.
Ako je ova pretpostavka tačna, onda i cela operacija poprima neke elemente „obojenih dešavanja", sa ciljem ne samo svrgavanja Babiša, već i dugoročnih promena unutar češkog političkog sistema, eliminisanja „nelojalnih" aktera koji svojim delovanjem mogu kvariti strateške računice u budućnosti.
Zamaskirati neku brljotinu
Druga pretpostavka je da se po starom oprobanom metodu pravljenjem haosa pokušava sakriti neka „velika brljotina". Od avgustovskih protesta u Minsku Aleksandar Lukašenko upozorava kako su demonstranti koordinirani i pomagani iz Poljske, Češke i Velike Britanije.
Kakva je uloga čeških službi bezbednosti u pokušaju organizovanja obojene revolucije u Belorusiji? Nakon antiruskih mera to, najverovatnije, nikada nećemo saznati. Iznošenje podataka o tome sada bi ostalo relativizovano, medijski i politički svedeno u isti rang kao i objašnjenje o Baširovu i Petrovu.
Ako je ova teza tačna, onda je ocenjeno kako je manja šteta od zahlađenja odnosa sa Moskvom, koji u doglednoj budućnosti mogu biti popravljeni, nego od optužbe o umešanosti u pokušaj svrgavanja Lukašenka.
Akcija vredna šest milijardi evra
Treća pretpostavka je da se radi o poslu vrednom 6 milijardi evra. Najvećoj pojedinačnoj investiciji od raspada Čehoslovačke. Nakon dugih ubeđivanja i pregovaranja, Brisel se početkom godine saglasio sa gradnjom nuklearke Dukovani II.
Favorit u trci za dobijanje posla bio je Rosatom, sa reaktorom VVER - 1200 (u elektrani Dukovani I osamdesetih godina su već instalirana 4 reaktora VVER - 440).
Foto: Pixabay
Prema ranijim medijskim napisima, ruska kompanija je jedina mogla da zadovolji propisane tehničke parametre (ovu tvrdnju rukovodstvo češkog „energetskog giganta" ČEZ - a je odbacilo kao „glasinu bez pokrića"), a uz to, Rosatom je na teritoriji Češke tokom saradnje duže od pola veka već pustio u rad šest nuklearnih blokova, zahvaljujući čemu su i češke firme postale stručne da održavaju ove energetske sisteme i proizvode komponente za postrojenja Rosatom - a širom sveta.
Kako isključiti Rosatom
Inače, Rosatom je u ekspanziji, trenutno projektuje, rekonstruiše ili gradi 35 reaktora širom sveta, od Bangladeša, preko Kine, Egipta, Finske, Indije, Turske, Mađarske, Belorusije. Svega dva dana nakon iznete konstrukcije o Baširovu i Petrovu, iz Praga je stigla vest od ministra energetike kako će Rosatom biti isključen sa spiska kandidata, neće moći da učestvuje ni kao podizvođač.
Za razliku od jednog dela privrednih i energetskih krugova u zemlji, koji su težili da uspešnu saradnju krunišu novim velikim poslom, politička odluka je drugačija.
Na listi ponuđača su još i kineski CGN, koji najverovatnije čeka ista sudbina, ali i američki Vestinghaus, koji je u silnim problemima i nakon oporavljanja od bankrota iz 2017. godine očajnički traga za novim poslovima u cilju „spašavanja" projekta AP 1000, gromoglasno najavljivanog, ali do sada sa „mršavim rezultatima" (prekoračenje troškova prilikom izgradnje takvih blokova u SAD prouzrokovalo je pomenuti bankrot). Uz njih, u trci ostaju i francuski EDF i južnokorejski KHNP. Ako je ova teza tačna, onda se radi o velikom političko - poslovnom aranžmanu, kojim će em biti „sasečeno" dalje razvijanje energetskih veza Praga i Moskve, samim tim i širenje ruskog ekonomskog (i posledično - političkog) uticaja u Srednjoj Evropi, em iza svega stoje „masni profiti" zbog kojih je „sve dozvoljeno".
Već viđeno u Bugarskoj
U toj računici pretpostavljani dobici u budućnosti veći su od tekućih gubitaka do kojih dolazi svođenjem bilateralnih odnosa sa Rusijom na protokolarne.
Naposletku, moguće je i da se radi o kombinaciji tri navedene stvari. Šest milijardi bilo čega, pogotovo evra, dovoljan je motiv da se u akciju krene, a ako ona još i pomaže da se zabašure brljotine bezbednosnih struktura u prekograničnom delovanju i dodatno obori rejting političkih subjekata koji su pokazivali neke rezerve prema dugoročnim planovima „globalnog Zapada" ili težili održavanju kakvog - takvog spoljnopolitičkog balansa, tim bolje.
Foto: Reuters/AP fotomontaža
Ostaje samo da se vidi kakav će epilog biti za par godina. Jer, donekle se ovo može uporediti sa ponašanjem Bojka Borisova i njegovim sporazumom sa Amerikancima. Preuzeo je vlast 2009. godine uz obavezu da „likvidira" tri energetska sporazuma sa Rusijom. Uključujući i onaj o izgradnji nuklearke Belene.
Da li je to Bugarskoj i koliko kompenzovano? Koliko su dobili, a koliko izgubili kada se podvuče crta?
U izveštajima kontraobaveštajne službe nije bilo dokaza o prisustvu "ruskih agenata" na skladištu municije u selu Vrbjetice u Češkoj, gde su se 2014. godine dogodile dve eksplozije, izjavio je češki predsednik Miloš Zeman u vanrednom televizijskom obraćanju putem televizije "Prima" i "Si-En-En prima njuz"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U izveštajima kontraobaveštajne službe nije bilo dokaza o prisustvu "ruskih agenata" na skladištu municije u selu Vrbjetice u Češkoj, gde su se 2014. godine dogodile dve eksplozije, izjavio je češki predsednik Miloš Zeman u vanrednom televizijskom obraćanju putem televizije "Prima" i "Si-En-En prima njuz"
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar