PROCUREO DIL TALIBANA I SAD - EVO KAKO JE I ZAŠTO AVGANISTAN ZAVIJEN U CRNO! Ameri su od njih tražili... Pa, samo da njih ne diraju, a sve ostale mogu da dignu u vazduh!
Danima unazad svedoci smo posledica koje je imao sporazum koji je nekadašnji predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp sklopio sa predstavnicima talibana. Dogovor je postignut u februaru 2020. godine i u njemu su taksativno navedene stavke kojih će morati da se pridržavaju Amerikanci i one koje će morati da poštuju militanti
Mnogi mediji pisali su o tajnom dogovoru između talibana i Amerikanaca, ali ono što je sigurno jeste da je sam sporazum dovoljan dokaz da su SAD izdale Avganistan, pošto u pregovorima nije učestvovala vlada koju je Amerika navodno podržavala.
Sada talibani, nekadašnji neprijatelji Sjedinjenih Američkih Država, slobodno ordiniraju zemljom, bez obzira na veliki broj američkih vojnika koji se nije evakuisao iz nje, dok narod u očaju čeka na aerodoromu u nadi da će im se smilovati i posveti ih sa sobom.
Sada se sve odvija prema planu koji su Amerikanci razradili s talibanima, s tim što ih lideri militanata pritiskaju da sa evakuacijom završe do početka sledećeg meseca, naročito zbog toga što je rok već bio pomeren, dok strane diplomate upozoravaju da to neće biti moguće.
Kompleksni odnos talibana i SAD
Odnosi između SAD i talibana uspostavljeni su još 1996, kada su militanti preuzeli vlast u Avganistanu. Militanti su morali da sarađuju sa drugim državama sveta dok su vladali Islamskim Emiratom Avganistana.
Bliski kontakt talibana i Al Kaide u to vreme ometao je razvoj američkih odnosa sa talibanima, da bi se posle 11. septembra 2001. oni našli među glavnim neprijateljima SAD. Svrgnuti su sa vlasti i američka vojska borila se protiv njih skoro dve decenije. Ipak, komunikacija između dve strane nije prekinuta, a posebno se poboljšala nakon ubistva vođe Al Kaide Osame bin Ladena u maju 2011.
Prema rečima generala Frenka Makenzija, vrhovnog komandanta američkih snaga u Avganistanu i na Bliskom istoku, talibani i SAD počeli su da sarađuju u vojnim i informacionim operacijama usmerenim protiv Islamske države u Iraku i Levantu (ISIL) u avganistanskoj provinciji Kunar 2014.
Saradnja i komunikacija nastavljena je sve dok se nije ušlo u pregovore u Dohi 2018. godine, "kako bi se okončao rat i vratio mir u Avganistan". Posle godinu i po dana, krajem februara 2020, potpisan je mirovni sporazum, u čijem sačinjavanju nije učestvovala demokratski izabrana vlast u Avganistanu. To jasno pokazuje da su SAD već tada donele odluku da vlast prepuste talibanima.
U sporazumu se više puta pominje Islamski Emirat Avganistana kao druga potpisnica, iako se naglašava da ga SAD ne priznaju kao državu. Bez obzira na ovo ograđivanje, to je jasan pokazatelj da Amerika prihvata državu koja će nastati kada ponovo padne u ruke talibana, jer upravo sa njom sklapa dogovor.
Na šta su se talibani obavezali
Foto: AP/Tanjug
U potpisanom sporazumu militanti su se složili da će ispuniti sledeće uslove. · Teritoriju Avganistana ne sme koristiti nijedna grupa, uključujući Al Kaidu, ili pojedinac koji će raditi na štetu bezbednosti SAD i njenih saveznika. · Članovima pokreta jasno će biti naznačeno da ne sarađuju s grupama ili pojedincima koji ugrožavaju bezbednost SAD i njenih saveznika. · Obavezali su se da će sprečiti bilo koju grupu ili pojedinca u Avganistanu da regrutuje, obučava, finansira i ugošćava bilo koji entitet koji može da ugrozi bezbednost SAD. · Oslobođeni talibanski zatvorenici moraju da se pridržavaju obaveza navednih u sporazumu. · Prema onima koji traže azili ili boravak u Avganistanu postupaće se u skladu sa međunarodnim zakonom o migracijama i obavezama sadržanim u sporazumu. · Vize, pasoši i putne dozvole i drugi pravni dokumenti za ulazak u Avganistan neće biti dozvoljeni osobama koje predstavljaju pretnju po bezbednost SAD i njenih saveznika. · Vlada koju će talibani formirati biće inkluzivna, to jest u njoj će učestvovati i drugi avganistanski elementi, a ne samo pripadnici pokreta.
Šta su SAD obećale da će ispuniti
Foto: Reauters
I američkoj strani postavljeni su određeni uslovi na koje se obavezala. · SAD i njeni saveznici povući će sve svoje trupe iz pet vojnih baza. · SAD i njeni saveznici dovršiće povlačenje svih preostalih snaga iz Avganistana u narednih devet i po meseci. · SAD će ukinuti sankcije nametnute pripadnicima talibana. · Biće ostvarena komunikacija sa Savetom bezbednosti Ujedinjenih nacija kako bi se pripadnici talibana skinuli s međunarodne liste sankcija. · SAD i njeni saveznici uzdržaće se od pretnji i upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Avganistana, kao i od mešanja u njegove unutrašnje stvari. · Savet bezbednosti UN priznaće i usvojiti ovaj sporazum. · Radi obnove države biće ostvarena ekonomska saradnja s njom.
Koliko su stavke iz ovog sporazuma ispoštovane?
Odmah nakon potpisivanja dogovora mnogi stručnjaci su izrazili zabrinutost što u njemu nije navedeno kako će talibani biti kažnjeni ukoliko ne ispune dogovoreno i kako će se kontrolisati da li ispunjavaju sve što su potpisali.
Talibani su morali da potpišu obecěanje da neće pružiti utočište teroristima, ali nijednim gestom nisu pokazali da osuđuju postupke Al Kaide, grupe koja je pokrenula napade 11. septembra 2001. iz Avganistana. Nekoliko meseci nakon potpisivanja sporazuma bilo je dosta dokaza da talibani nisu toliko ozbiljno shvatili sporazum o miru. Ujedinjene nacije saopštile su da imaju dokaze da talibani i Al Kaida još uvek održavaju kontakt, a američke obaveštajne službe upozorile su da je Al Kaida „integrisana" u talibane.
Sa druge strane, SAD su prekršile dogovor jer ni njeni ni saveznički vojnici nisu napustili Avganistan u roku od devet i po meseci. Od potpisivanja sporazuma prošlo je godinu i po, to jest 18 meseci, a strane trupe još nisu okončale evakuaciju.
Jedino što je sigurno jeste da su Sjedinjene Američke Države odlučile da potpisivanjem sporazuma predaju Avganisan talibanima. Ipak, ostaje otvoreno pitanje šta je navelo Ameriku na taj potez i kakvu korist ona ima od svega toga.
Umesto borbe protiv terora, rat protiv terora je samo podstakao terorizam. To je dimna zavesa za SAD da zadrži svetsku dominaciju i zadrži Kinu pod kontrolom, kao i odličan izgovor za vojnoindustrijski kompleks da i dalje stvara bogatstvo
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Umesto borbe protiv terora, rat protiv terora je samo podstakao terorizam. To je dimna zavesa za SAD da zadrži svetsku dominaciju i zadrži Kinu pod kontrolom, kao i odličan izgovor za vojnoindustrijski kompleks da i dalje stvara bogatstvo
Vukša Dragović, lider Srpskih suverenista podelio je urnebesan snimak Ilije Srdanovića iz Skupštine Srbije, na kojem prvi na Studentskoj listi odgovara na pitanje novinara.
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Umesto da osude napad na narodnu poslanicu Lidiju Vukićević i upute izvinjenje zbog incidenta ispred Narodne skupštine, saborci Marije Radovanović stali su u odbranu nasilja!
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je zahtev potpredsedniku Visokog saveta tužilaštva (VST) za hitnu reakciju podovom neprimerenog uticaja javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva Branka Stamenkovića na VJT u Beogradu, disciplinskog tužioca VST i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.
Poslanica poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' Marina Raguš održala je oštar i emotivan govor na drugom zasedanju Skupštine Srbije u 15. sazivu, tokom kojeg se posebno obratila predsedavajućem Stojanu Radenoviću, ali i poslala jasnu poruku novoj parlamentarnoj većini.
Prenos Skupštine Srbije je sa RTS 1 prebačen na RTS 2, što se dogodilo već drugog dana zasedanja novog saziva Parlamenta i nakon što su se na prvom kanalu Javnog servisa prvi put od pobede Studentske liste čule reči lidera opozicije Aleksandra Vučića.
Iz Mađarske naftne kompanije MOL istakli su danas kako su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu i oni sada, osim pregovora, mogu pokrenuti povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja.
Policija u Novom Sadu rasvetlila je podmetanje požara u poznatom restoranu "Piccante" na Bulevaru patrijarha Pavla i uhapsila dvojicu Beograđana, A. I. (20) i Š. B. (23), koji se sumnjiče da su učestvovali u ovom napadu.
U slučaju smrti 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, 21. oktobra, u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu, broj osumnjičenih porastao je na osam, dok je u dokumentima detaljno opisano i postupanje sada uhapšene lekarke na specijalizaciji.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Pevačica Jelena Karleuša ponovo je uspela da izazove brojne reakcije, ovog puta svojim neobičnim modnim izdanjem i izjavama koje su privukle pažnju na društvenim mrežama.
Estradni par Biljana Jevtić i Aca Ilić imaju ogroman razlog za slavlje - njihov sin jedinac, Ivan Ilić, zvanično je postao član Advokatske komore Beograda.
Pevačica Ružica Čavić proživela je težak životni period jer se punih šest godina borila za potomstvo, a na tom putu veliku snagu pronalazila je u veri, obilazeći svetinje, a poseban preokret doneo joj je sudbinski susret sa monahinjom Femilijom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.