Zemljino magnetno polje prolazi kroz neobične promene, a magnetni severni pol pomera se sa kanadskog Arktika ka Sibiru. To pomeranje se, kako se čini, ubrzava, pojačavajući zabrinutost od mogućeg okretanja magnetnih polova, smatraju naučnici
Brzina pomeranja Severnog pola povećala se na 48 kilometara godišnje, navodi naučni časopis "Astronomija".
Ukoliko dođe do okretanja magnetnih polova, to neće biti prvi put u Zemljinoj istoriji, pošto su polovi promenili mesta najmanje 10 puta u poslednjih 2,6 miliona godina. Poslednji put to se dogodilo pre 780.000 godina. Mnogi naučnici veruju da je došlo vreme za još jedno okretanje polova.
Koje su posledice okretanja polova
Međutim, predvideti mogućnost za tako nešto je nemoguće. Anomalije koje su možda posledica promena mesta polova, naučnici procenjuju na različite načine, pri čemu okretanje polova utiče na prirodu, ali i ljudsku tehnologiju.
Jedna od najvećih opasnosti, prema mišljenju naučnika, je da bi Zemlja tokom okretanja polova, mogla da ima slabiju zaštitu od Sunčevog i kosmičkog zračenja.
Foto: Pixabay
Pojedini geolozi sugerišu da se tokom perioda promene mesta polova dogodilo nekoliko masovnih izumiranja vrsta, dok drugi tvrde da je ljudska vrsta na Zemlji milionima godina i da je preživela takve događaje.
Sudar Zemlje i planete Teje
Naučnici su izneli i tezu da su uzroci geomagnetnih anomalija ostaci stare planete Teja, koja je, prema hipotezi, pogodila Zemlju pre 4,5 milijardi godina, a taj sudar je doveo do formiranja Meseca. Ostaci Teje nikada nisu nađeni, ali pojedini naučnici veruju da su oni zakopani duboko u unutrašnjosti Zemlje.
Prema poslednjim nalazima naučnika, dve ogromne stene unutar naše planete, veće od Mont Everesta, znatno su gušće strukture i imaju višu temperaturu od okruženja. Te dve stene utiču na kretanje istopljenog gvožđa u Zemljinom jezgru, u kom se generiše magnetno polje planete, slabeći ga u Južnom Atlantiku.
Foto: AP/Photo
Iako je teško proceniti moguće posledice okretanja magnetnih polova, naučnici veruju da ono zavisi od toga koliko dugo će trajati. Ukoliko bude sporo i ako bude trajalo stotinama godina, i ljudi i priroda bi mogli da se prilagode.
Naučnici sada smatraju da bi najviše pogođene bile životinje koje migriraju i koje koriste magnetno polje za „navigaciju“.
Kada je u pitanju ljudska vrsta, najviše bi mogla da bude pogođena tehnologija, kao što su sateliti, televizija i drugi vidovi komunikacije, koji bi bili pod negativnim uticajem kosmičkog zračenja. Nešto slično već se događa u Južnom Atlantiku, gde je magnetno polje nešto slabije, što utiče na rad satelita kada preleću preko tog područja.
Šest aktivista iz Nemačke koji su krajem avgusta u Berlina započeli štrajk glađu, nastavili su štrajk sve do danas, razlozi kako navode su skretanje pažnje na probleme klimatskih promena kako u Nemačkoj, tako i u ostatku sveta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šest aktivista iz Nemačke koji su krajem avgusta u Berlina započeli štrajk glađu, nastavili su štrajk sve do danas, razlozi kako navode su skretanje pažnje na probleme klimatskih promena kako u Nemačkoj, tako i u ostatku sveta
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj oštro je kritikovao odnos pojedinih institucija prema blokaderima, poručivši da građani više ne mogu nemo da posmatraju haos i nasilje na ulicama.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će danas biti oblačno, vetrovito i osetno hladnije sa kišom, dok se krajem dana očekuje postepeni prestanak padavina, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Jake policijske snage, uključujući i pripadnike Specijalne policije, intenzivno tragaju za 50-godišnjim Kristijanom Aleksićem iz Drniša, osumnjičenim za ubistvo 19-godišnjeg dostavljača pice.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar