Hakeri bi mogli dobiti pristup najsloženijim sistemima naoružanja američke vojske, upozorava Nacionalna bezbednosna agencija (NSA)
Kako se vojska počinje suprotstavljati visokotehnološkim protivnicima poput Kine i Rusije, oružje koje koristi računare rizikuje da bude ugroženo, navodi agencija. Trenutno je teško zaobići tu stvarnost; U svetu u kojem Pentagon želi napredno oružje koje može bežično da prenosi podatke jedni na druge, skoro svi se oslanjaju na računare, mreže i veze za prenos podataka koje bi hakeri mogli da iskoriste.
Većina Amerikanaca poznaje NSA kao vodeću obaveštajnu agenciju u zemlji, odgovornu za prikupljanje stranih obaveštajnih podataka putem računara, mobilnog telefona i drugih elektronskih sredstava. Ali NSA je takođe odgovorna za sajber bezbednost i odbranu od drugih zemalja koje pokušavaju da prodru u američke računare i računarske mreže.
Sada, dok se SAD prave otklon u ratu protiv terorizma, NSA upozorava da je američko oružje podložno napadu. Tehnološki sposobni protivnici mogli bi kompromitovati oružje pomoću računara - koje NSA poznaje kao sisteme nacionalne bezbednosti - umanjujući sposobnost američkih snaga za borbu.
Kao rezultat toga, Pentagon mora da ojača sisteme nacionalne bezbednosti protiv spoljnih pretnji, posebno sajber napada. A sistemi naoružanja ne uključuju samo hiperzvučne projektile ili lasere. "Što se tiče sistema naoružanja, imamo računare na krilima, na moru i na kopnu. Ne razmišljamo o Šsistemima naoružanjaĆ na taj način, ali nijedan od njih ne radi bez računara", rekao je Rob Džojs - šef NSA Direktorata za sajber bezbednost - rečeno je tokom industrijskog događaja prošle nedelje, prema izveštaju sajta Brejking Difens.
Rusija i Kina, te u manjoj meri, Sjeverna Koreja i Iran, obučile su sajber osoblje čija bi jedina misija u ratu (ili čak u mirnodopsko doba) bila ulazak u američke računarske i mrežne sisteme. Čak i relativno malo, nezaštićeno oružje moglo bi hakerima omogućiti pristup većem sistemu.
Gotovo svo američko oružje, sa izuzetkom lakog naoružanja i oružja koje služi posada (poput mitraljeza), uključuje ugrađene računarske sisteme. Računari dodaju funkcionalnost, uključujući kontrolu vatre (ispravljanje i podešavanje cilja prema udaljenim ili brzo pokretnim ciljevima), navigaciju (prijem GPS signala) i komunikaciju (prenos glasa i podataka). Ovi računari se često povezuju u velike, ponekad globalne mreže za izdavanje naređenja, prikupljanje podataka, prijavljivanje viđenja neprijatelja, pa čak i koordinaciju napada ili odbrane među geografski različitim snagama.
Kako bi mogao izgledati jedan od ovih sajber napada? U floti duhova iz 2015., američka vojska istovremeno ratuje s Rusijom i Kinom. Rat uključuje iznenadni napad na Havaje, uključujući sveobuhvatan hakerski napor da se onesposobi najmoćnije američko oružje. Ratni brodovi, lovci F-35 i drugi sistemi izbačeni su iz borbe bez ijednog hica-ili pucanja na njih.
Foto: Pixabay
U stvarnom životu, hakovi koji najviše zabrinjavaju mogli bi izgledati slično: Pentagon je najviše zabrinut zbog napada koji bi ugrozili oružje, uzrokujući pad softvera koji ih pokreće. To bi moglo odvratiti borbeni avion ili radar koji štiti borbenu grupu nosača, ili uzrokovati isključenje satelita. Suptilnije hakerske aktivnosti mogle bi uključivati prodor komunikacionih mreža, sabotiranje baza podataka (brisanje rezervnih motora za borbene avione iz popisa rezervnih delova) i zaključavanje legitimnih korisnika iz ključnih mreža.
NSA želi da vojno-industrijski kompleks ozbiljno shvati sajber ranjivost. Za razliku od kinetičkog bojnog polja - gde avioni i oklopna borbena vozila provode većinu svog vremena van kontakta sa neprijateljem - bežična priroda računarskih mreža znači da će to isto oružje biti pod stalnom pretnjom neprijateljskog napada. Za to je potrebna drugačija vrsta oklopa, oklopa koji bi mogao biti jednako važan kao i onaj koji zaustavlja metke i granate.
Zemljotres magnitude 5,5 stepeni pogodio je danas ruska Kurilska ostrva na dalekom istoku, saopšteno je iz kancelarije na Kamčatki Geofizičke službe Ruske akademije nauka (GSRA)
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemljotres magnitude 5,5 stepeni pogodio je danas ruska Kurilska ostrva na dalekom istoku, saopšteno je iz kancelarije na Kamčatki Geofizičke službe Ruske akademije nauka (GSRA)
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić žestoko je reagovala nakon skandaloznog saopštenja Univerziteta u Beogradu povodom drastičnog pada na prestižnoj Šangajskoj listi, gde je Beogradski univerzitet potonuo u grupu od 501. do 600. mesta!
Umesto da se zaustave i zapitaju gde vode njihovi pozivi na linč, ekstremisti sa društvenih mreža nastavljaju sa brutalnim zastrašivanjem policajaca i njihovih porodica!
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Veliki požar koji je danas izbio u vikend naselju kod Bovanskog jezera zahvatio je više objekata i šumski pojas iznad naselja, a u gašenje je uključen i helikopter.
"Suzuki džimni" je automobil čija cena s godinama raste zbog popularnosti. Cena novog modela iznosila je oko 23.000 evra, dok se za polovnjak izdvaja i do oko 40.000 evra!
Procenjuje se da će za 28 nedelja primene Zakona o legalizaciji biti upisano 320.000 objekata u Republičkom geodetskom zavodu, koliko je bilo upisano u poslednjih 28 godina, rekao je direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Srbije Đorđe Milić.
Policija u Beogradu uhapsila je 47-godišnjeg vlasnika i odgovorno lice jedne firme iz tog grada, zbog sumnje da je prevarom oštetio kompaniju iz Jordana za više od 403,7 miliona dinara.
Muškarac iz Lazarevca, inicijala G. L. (63), teško je povređen kada ga je prilikom radova na kući najpre udarila struja, nakon čega je pao sa visine od tri metra.
Važno birati lagane i nutritivno bogate namirnice za večeru, koje podržavaju zdravu cirkulaciju i opšte zdravlje srca. Odličan izbor su semenke bundeve.
Viber je uveo novu AI funkciju zasnovanu na OpenAI tehnologiji, koja korisnicima omogućava da brzo dobiju rezime nepročitanih poruka u grupnim četovima.
Džini Lu, mops spašen iz trgovine psećim mesom u Južnoj Koreji, pobedio je na ovogodišnjem takmičenju za najružnijeg psa na svetu u petak u Santa Rosi u Kaliforniji.
Skoro svaki čovek kaže da mu je porodica svetinja, ali svedoci smo da nekada postoje i komplikovani porodični odnosi gde nema komunikacije, a takvih primera, nažalost, ima i među poznatim ličnostima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.