Predsednici Rusije i Turske sastali su se nedavno u Sočiju da bi posle sastanka prekršili raniju praksu održavanja zajedničke konferencije za štampu ili izdavanja saopštenja medijima
O čemu su Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan razgovarali kad su procenili da sadržaj diskusije ne bi trebalo da podele s javnošću?
Mnogo je u poslednje tri nedelje bilo spekulacija da bi se preciznije odgonetnule teme susreta u četiri oka. Pominju se nove turske nabavke ruskog odbrambenog sistema S-400, izgradnja još dve ruske nuklearne elektrane u Turskoj, saradnja u industriji naoružanja i proizvodnji lovaca i podmornica, svemirska industrija...
Misterija, šta je dogovoreno?!
O svim tim temama, zaključuju posmatrači, ne mora da se raspravlja iza zatvorenih vrata. Štaviše, zaslužuju da budu objavljene kao dokaz visokog stepena saradnje dve zemlje. Razlog za tajnovitost mogao bi da bude dogovor o razvoju situacije u severozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib, gde je armija ruskog saveznika, predsednika Bašara el Asada, pojačala napade u regionu u kojem Turska drži najmanje 30 vojnih postava.
Razne sirijske pobunjeničke grupe i frakcije, poput terorističke organizacije Hajat Tahrir al Šam, ušle su u Idlib verujući da su bezbedne jer regularna sirijska armija izbegava direktnu konfrontaciju s turskom armijom. Uprkos tome, dolazilo je do oružanih incidenata sa žrtvama i na sirijskoj i na turskoj strani.
Turska vojnu ekskurziju u Idlib pravda sprečavanjem stvaranja kurdskog koridora koji bi išao od Irana do Mediterana i ojačao pozicije Radničke partije Kurdistana, koja je u Ankari proglašena za terorističku organizaciju.
Rusija toleriše privremen boravak turskih snaga, ali ne želi njihovo stalno prisustvo u Siriji pošto Moskva ne krije nameru da Siriju pretvori u svog lojalnog klijenta na Bliskom istoku.
Rusija, Turska i Iran su 2018. sklopili sporazum u kazahstanskoj prestonici Astani (preimenovanoj u Nur Sultan) posle kojeg je na snagu stupilo primirje uz stvaranje zone deeskalacije u Idlibu. Ali, i Rusija i Turska u određenoj meri ne ispunjavaju prihvaćene obaveze. Ankara suviše sporo razoružava radikalne frakcije, dok je Moskva napadala snage naoružane opozicije ne vodeći, tvrdi se, mnogo računa o civilima.
Kad se vratio iz Sočija, Erdogan je potvrdio da će Turska u Siriji dosledno sprovoditi sve odluke dogovorene s Moskvom, dok je ruski ministar Sergej Lavrov ponovio da sve terorističke grupe moraju da budu uklonjene iz Idliba „što pre, to bolje". Kako obe strane tvrde da ispunjavaju sporazum, zaključak je da oko toga nema pune saglasnosti.
Onda se na sceni pojavio Aleksandar Dugin, Putinov bliski savetnik i jedan od vodećih ruskih geopolitičkih eksperata. Njegova izjava privukla je mnogo veću pažnju od svega povezanog s nagađanjima o temama iz Sočija.
Dugin je za tursku televiziju Ulusal kanal i za listove „Ajdinlik" i „Turkije" izjavio da su Putin i Erdogan iscrtavali novu mapu puta za region. Rekao je da turski predsednik razume značaj koji Krim ima za Rusiju.
Nagovestio je da bi, ukoliko Ankara promeni svoju poziciju osude aneksije iz 2014, Rusija mogla da prizna turski suverenitet nad severnim Kiprom, gde je posle turske vojne invazije 1974. proglašena Turska republika severni Kipar, koju je priznala samo Ankara.
Zašto je Dugin ovo izjavio?
U tradiciji ruske države nije da predsednički savetnici saopštavaju svoja lična viđenja - pre nego što ih pažljivo ne usaglase s nadležnima na vrhu. Ukoliko Duginov glas prenosi Putinova viđenja, onda bi to moglo da znači tektonske promene u regionu.
Turska snažno podržava rešenje kiparskog problema po formuli dve države i u tome nema podršku međunarodne zajednice koja podržava grčki suverenitet nad ostrvom i ne želi da nagradi invaziju i okupaciju.
Foto: Screenshot (YouTube)
Šta bi moglo da se dogodi ukoliko Moskva prihvati vlast u Lefkoši, turskom delu podeljene Nikozije? Da li bi Rusiju sledile druge zemlje? Koje? Ukoliko, pak, Moskva podrži reunifikaciju ostrva, takav ujedinjeni Kipar bi po automatizmu postao član EU. a moguće i NATO-a.
Ukoliko se razgovaralo o političkoj trgovini „Krim za Kipar", onda bi to moglo da ima dugoročne posledice po tursku unutrašnju politiku. Erdoganova popularnost znatno je opala usred pandemije i ekonomske krize, a eventualni dogovor s Rusijom dramatično bi osnažio njegovu poziciju uoči izbora 2023. kada će tražiti reizbor.
Detalje misterioznog samita u Sočiju ne znamo. Da li je bilo odluka u vezi s Idlibom i/ili Kiprom? Ako jeste, onda su opravdali tajnovitost jer bi mogle da promene geostrateške mape Bliskog istoka i istočnog Mediterana.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim vrlo komplikovano razgovarati jer on Rusiju uporno naziva "učesnikom konflikta u Donbasu“, uprkos tome što to nije istina
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim vrlo komplikovano razgovarati jer on Rusiju uporno naziva "učesnikom konflikta u Donbasu“, uprkos tome što to nije istina
Ambasada SAD u Moskvi izdala je posebno upozorenje za Amerikance nakon izveštaja o mogućem slučaju plućne kuge u Irkutskoj oblasti i smrti zaposlene u Irkutskom istraživačkom institutu za borbu protiv kuge Sibira i Dalekog istoka.
Dok Jovo Bakić, 76. kandidat na njihovoj listi, bez trunke srama optužuje državu, član Predsedništva SNS-a Vladimir Đukanović ga je u emisiji uživo rasturio, podsetivši narod ko se zapravo nalazi na blokaderskoj listi. U istoj debati predsednik Novog DSS-a Miloš Jovanović je priznao uspehe politke Aleksandar Vučića.
Aleksandar Vučić, prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", nastavio je da obilazi Srbiju i razgovara sa građanima, gde ga je jedna baka Nadežda u Mionici iznenadila nesvakidašnjim poklonom.
Bruka i sramota vođe valjevskih blokadera. Profesorka Svetlana Dašković Milovanović blokaderima je naplatila noćenje sa doručkom u sopstvenoj kući! Lični interesi, sujeta, međusobna netrpeljivost i sve otvoreniji sukobi već duže vreme dominiraju i među valjevskim blokaderima!
Lider naprednjaka Miloš Vučević raskrinkao je blokadersku laž da je premijer Slovačke Robert Fico odbio da dođe na skup liste ''Aleksandar Vučić-Ujedinjena Srbija'', jer je taj dan otvarao tunel.
Plavi tim u Exatlonu Srbija komentarisao je Mihaila Adžića koji je ove nedelje kapiten Plavih, a Julija Budiša smatra da je on pravi izbor jer donosi pozitivnu atmosferu u tim.
Yettel Bank je prva banka u Srbiji i jedna od prvih u ovom delu Evrope koja je omogućila građanima da tekući račun otvore potpuno samostalno, koristeći samo mobilni telefon.
Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore podnelo je Višem sudu u Podgorici zahtev za trajno oduzimanje imovine Milana Vujotića, pravosnažno osuđenog pripadnika "kavačkog klana".
Županijsko državno tužilaštvo u Puli povuklo je optužnicu protiv trojice mladića zbog napada u Medulinu, nakon što je preminuo Nikola Martan (31), koji je u tom napadu početkom jula zadobio povrede opasne po život.
Maloletni mladić (17) poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila na magistralnom putu M-17.1 u mestu Višća kod Živinica. U ovoj jezivj nesreći je još jedna osoba teško povređena.
Godinama je čuvana tajna o sudbini Marije Kepić (29) iz Aranđelovca, koja je nestala u oktobru 2020. godine, i to kroz neobičan i jeziv "lanac". Kako se nezvanično saznaje, više ljudi je znalo da je devojka mrtva, a svako od njih je, navodno, strašnu istinu saznao neposredno pre smrti svog prethodnika.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
O GTA 6 se već godinama govori kao o potencijalno najvećem spektaklu u istoriji industrije zabave. Bilo da je reč o budžetu bez presedana ili o ogromnim očekivanjima publike, lestvica je postavljena rekordno visoko, a Rockstar dodatno raspiruje već usijanu atmosferu.
Učesnica "Zadruge 5", Viki Mitrović, odlučila je da otkrije više o svom privatnom životu kao i mišljenju koje ime o Gloriji Jelovac, sadašnjoj partnerki njenog bivšeg dečka.
Pevačica i starleta Atina Ferari govorila je svom privatnom životu, neprijatnim iskustvima sa poznatim muškarcima, ali i o svojoj tituli na Šabačkom vašaru.
Pevač Stefan Denić i frontmen Miami benda otkrio je kako je izgledao njihov nastup na 18. rođendanu Atine Tošić, kao i kako su se Jelena Karleuša i Duško Tošić poneli kao domaćini.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.