Predsednici Rusije i Turske sastali su se nedavno u Sočiju da bi posle sastanka prekršili raniju praksu održavanja zajedničke konferencije za štampu ili izdavanja saopštenja medijima
O čemu su Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan razgovarali kad su procenili da sadržaj diskusije ne bi trebalo da podele s javnošću?
Mnogo je u poslednje tri nedelje bilo spekulacija da bi se preciznije odgonetnule teme susreta u četiri oka. Pominju se nove turske nabavke ruskog odbrambenog sistema S-400, izgradnja još dve ruske nuklearne elektrane u Turskoj, saradnja u industriji naoružanja i proizvodnji lovaca i podmornica, svemirska industrija...
Misterija, šta je dogovoreno?!
O svim tim temama, zaključuju posmatrači, ne mora da se raspravlja iza zatvorenih vrata. Štaviše, zaslužuju da budu objavljene kao dokaz visokog stepena saradnje dve zemlje. Razlog za tajnovitost mogao bi da bude dogovor o razvoju situacije u severozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib, gde je armija ruskog saveznika, predsednika Bašara el Asada, pojačala napade u regionu u kojem Turska drži najmanje 30 vojnih postava.
Razne sirijske pobunjeničke grupe i frakcije, poput terorističke organizacije Hajat Tahrir al Šam, ušle su u Idlib verujući da su bezbedne jer regularna sirijska armija izbegava direktnu konfrontaciju s turskom armijom. Uprkos tome, dolazilo je do oružanih incidenata sa žrtvama i na sirijskoj i na turskoj strani.
Turska vojnu ekskurziju u Idlib pravda sprečavanjem stvaranja kurdskog koridora koji bi išao od Irana do Mediterana i ojačao pozicije Radničke partije Kurdistana, koja je u Ankari proglašena za terorističku organizaciju.
Rusija toleriše privremen boravak turskih snaga, ali ne želi njihovo stalno prisustvo u Siriji pošto Moskva ne krije nameru da Siriju pretvori u svog lojalnog klijenta na Bliskom istoku.
Rusija, Turska i Iran su 2018. sklopili sporazum u kazahstanskoj prestonici Astani (preimenovanoj u Nur Sultan) posle kojeg je na snagu stupilo primirje uz stvaranje zone deeskalacije u Idlibu. Ali, i Rusija i Turska u određenoj meri ne ispunjavaju prihvaćene obaveze. Ankara suviše sporo razoružava radikalne frakcije, dok je Moskva napadala snage naoružane opozicije ne vodeći, tvrdi se, mnogo računa o civilima.
Kad se vratio iz Sočija, Erdogan je potvrdio da će Turska u Siriji dosledno sprovoditi sve odluke dogovorene s Moskvom, dok je ruski ministar Sergej Lavrov ponovio da sve terorističke grupe moraju da budu uklonjene iz Idliba „što pre, to bolje". Kako obe strane tvrde da ispunjavaju sporazum, zaključak je da oko toga nema pune saglasnosti.
Onda se na sceni pojavio Aleksandar Dugin, Putinov bliski savetnik i jedan od vodećih ruskih geopolitičkih eksperata. Njegova izjava privukla je mnogo veću pažnju od svega povezanog s nagađanjima o temama iz Sočija.
Dugin je za tursku televiziju Ulusal kanal i za listove „Ajdinlik" i „Turkije" izjavio da su Putin i Erdogan iscrtavali novu mapu puta za region. Rekao je da turski predsednik razume značaj koji Krim ima za Rusiju.
Nagovestio je da bi, ukoliko Ankara promeni svoju poziciju osude aneksije iz 2014, Rusija mogla da prizna turski suverenitet nad severnim Kiprom, gde je posle turske vojne invazije 1974. proglašena Turska republika severni Kipar, koju je priznala samo Ankara.
Zašto je Dugin ovo izjavio?
U tradiciji ruske države nije da predsednički savetnici saopštavaju svoja lična viđenja - pre nego što ih pažljivo ne usaglase s nadležnima na vrhu. Ukoliko Duginov glas prenosi Putinova viđenja, onda bi to moglo da znači tektonske promene u regionu.
Turska snažno podržava rešenje kiparskog problema po formuli dve države i u tome nema podršku međunarodne zajednice koja podržava grčki suverenitet nad ostrvom i ne želi da nagradi invaziju i okupaciju.
Foto: Screenshot (YouTube)
Šta bi moglo da se dogodi ukoliko Moskva prihvati vlast u Lefkoši, turskom delu podeljene Nikozije? Da li bi Rusiju sledile druge zemlje? Koje? Ukoliko, pak, Moskva podrži reunifikaciju ostrva, takav ujedinjeni Kipar bi po automatizmu postao član EU. a moguće i NATO-a.
Ukoliko se razgovaralo o političkoj trgovini „Krim za Kipar", onda bi to moglo da ima dugoročne posledice po tursku unutrašnju politiku. Erdoganova popularnost znatno je opala usred pandemije i ekonomske krize, a eventualni dogovor s Rusijom dramatično bi osnažio njegovu poziciju uoči izbora 2023. kada će tražiti reizbor.
Detalje misterioznog samita u Sočiju ne znamo. Da li je bilo odluka u vezi s Idlibom i/ili Kiprom? Ako jeste, onda su opravdali tajnovitost jer bi mogle da promene geostrateške mape Bliskog istoka i istočnog Mediterana.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim vrlo komplikovano razgovarati jer on Rusiju uporno naziva "učesnikom konflikta u Donbasu“, uprkos tome što to nije istina
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim vrlo komplikovano razgovarati jer on Rusiju uporno naziva "učesnikom konflikta u Donbasu“, uprkos tome što to nije istina
Donald Tramp je u Peking otišao sa namerom da Kinu uvuče u američki pritisak na Iran, ali se iz tog puta vratio sa porukom koja u Vašingtonu zvuči mnogo neprijatnije nego što Bela kuća želi da prizna — Peking više ne želi da bude pomoćni igrač američke politike na Bliskom istoku.
Blokaderi su ponovo uhvaćeni u lažima i muljačinama, potvrđujući još jednom obrazac ponašanja koji javnost sve češće prepoznaje. Ništa novo, ništa iznenađujuće, još jedna afera dodatno je ogolila njihove metode i način delovanja.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović raskrinkala je omiljenu blokadersku mantru - da je novosadska nadstrešnica pala zbog korupcije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće danas u Bakuu na 13. Svetskom urbanom forumu (WUF13) koji će, prema očekivanjima organizatora, okupiti više od 41.000 učesnika iz oko 180 zemalja.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Zvanični srednji kurs dinara za evro u ponedeljak će biti 117,3945 dinara, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
U Srbiji će ujutru iznad većeg dela zemlje biti pretežno vedro, samo na istoku i jugu očekuje se mestimično niska oblačnost, navodi se u današnjoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 10 osoba osumnjičenih za učešće u brutalnom ubistvu i prikrivanju likvidacije Aleksandra Nešovića Baje(48).
Direktor hrvatske policije Nikola Milina izjavio je da je Kristijan Aleksić (50), koji je osumnjičen da je ubio dostavljača hrane Luku M. (19) u Drnišu, zločin počinio ručno izrađenim vatrenim oružjem, a ne automatskom puškom kako su mediji ranije preneli.
Reditelj Džozef Gordon-Levit režira novi triler za Netfliks pod nazivom "2034" u kojem je veštačka inteligencija u središtu priče. Glavna uloga pripala je glumici Rejčel Mekadams koja boravi u Beogradu zbog snimanja ovog filma.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Iz kompanije "Anthropic", poznate po razvoju AI modela "Claude", stižu najave o novoj generaciji veštačke inteligencije koja neće samo odgovarati na zahteve korisnika, već će pokušavati da predvidi njihove potrebe i navike.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar