NEVEROVATNO OTKRIĆE NAUČNIKA! Otisci stopala STARI 3,6 MILIONA GODINA doveli do novih saznanja o ljudskoj evoluciji!
Podeli vest
Pet fosilnih otisaka u vulkanskom pepelu od pre 3,66 miliona godina u Tanzaniji daju naučnicima novi uvid u ljudsku evoluciju i uspravan hod, pokazujući da je njegovo poreklo komplikovanije nego što je ranije bilo poznato
Naučnici su u sredu saopštili da je temeljno novo istraživanje tragova, skoro pola veka nakon njihovog prvobitnog otkrića, pokazalo da ih nije napravio medved, kako se nekada verovalo, već hominini - drugim rečima, vrsta u ljudskom rodu, možda i nepoznata.
U Srbiji je sprovedeno genetsko istraživanje koje je dalo neverovatne rezultate. Prema ovim podacima, kod naših ljudi mnogo češće se pojavljuju određene varijacije gena nego na drugim mestima, a istraživače je posebno iznenadilo ime jednog proteina koji se javlja kod ljudi u Srbiji.
04.12.2021
18:52
Oni pokazuju znatiželjan hod, dodajući misteriju.
Hodanje na dve noge je obeležje čovečanstva, ali naučnici još uvek sastavljaju delove slagalice o tome kako i kada je počelo.
#Nature Hominin footprints at Laetoli reveal a walk on the wild side. New data from a famous palaeoanthropology site reveal that at least two differently bipedal hominins roamed eastern Africa. https://t.co/cuiewwzVTYpic.twitter.com/9ti4suK4fW
— Francis Villatoro (@emulenews) December 1, 2021
Trag je pronađen 1976. na nalazištu zvanom Laetoli - severozapadno od kratera Ngorongoro u severnoj Tanzaniji - oko 1,6 km od dva skupa fosilnih otisaka pronađenih dve godine kasnije. Oni pronađeni 1978. pripisuju se vrsti Australopithecus afarensis, homininima čiji je primer poznati skelet otkriven u Etiopiji nazvan Lusi.
Otisci stvoreni od strane dve vrste hominima
Studija je otkrila da su različiti tragovi u Laetoliju, napravljeni u razmaku od nekoliko dana, sati ili možda minuta, stvorili dve različite vrste hominina u istom sloju pepela.
Paleoantropolog Eli Meknat sa Heritidž koledža osteopatske medicine Univerziteta u Ohaju, vođa studije objavljene u časopisu Nature, primetila je da su staze u Laetoliju najstariji nedvosmisleni dokazi dvonožnog kretanja u ljudskim fosilnim zapisima.
"More than 3.6 million years ago, ash fallout after a volcanic eruption blanketed the landscape at Laetoli in northern Tanzania. Animals left footprints in the ash layer; some are instantly recognizable as hominin footprints. They are footprints from Australopithecus afarensis."
— Francis Villatoro (@emulenews) December 1, 2021
- Postojala su najmanje dva hominina koji su hodali drugačije na nogama različitog oblika u vreme naše evolucione istorije, pokazujući da je sticanje veštine hodanja bilo manje linearno nego što mnogi misle - rekao je paleontolog i koautor studije Džeremi DeSilva sa Dartmut koledža.
- Drugim rečima, kroz našu istoriju bilo je raznih evolucionih eksperimenata o tome kako hodati na dve noge.
- Staza se sastoji od pet uzastopnih otisaka stopala. Ali leva noga prelazi preko desne i obrnuto. Još uvek nismo sigurni šta to znači - rekao je DeSilva.
- Poprečni korak se ponekad dešava kod ljudi kada hodaju po neravnom terenu. Možda to objašnjava taj čudan hod. Ili je možda samo ovaj pojedinačni hominin hodao na neobičan način. Ili je možda nepoznata vrsta hominina bila prilagođena da hoda ovim putem - dodao je DeSilva.
Na osnovu otisaka stopala, naučnici procenjuju da je stvorenje koje ih je napravilo bilo visoko nešto više od metra, hodalo je tako što je peta udarala o tlo i imalo je nožni prst koji je malo štrčao u stranu, iako ne baš kao kod šimpanze.
DeSilva je rekao da naučnici mogu samo da spekulišu o drugim aspektima izgleda i ponašanja ovog hominina i da li je već identifikovan - kao što su Kenianthropus platiops ili Australopithecus deiiremeda - ili je nepoznat.
Ljudska loza se odvojila od loze šimpanzi pre otprilike šest do sedam miliona godina.
Uspravno hodanje je ključni razvojni događaj
Presudni trenutak je bio kada su naši preci usvojili uspravno hodanje na dve noge, možda prilagođavajući se životu u afričkoj savani.
Hodanje na dve noge zahtevalo je anatomske promene, posebno u stopalima, nogama, kukovima i kičmi, koje su evoluirale mnogo pre nego što se naša vrsta, Homo sapiens, pojavila pre više od 300.000 godina.
Lokalitet Laetoli je travnato područje sa drvećem bagrema, a žirafa i zebri ima u izobilju. Kada su napravljeni otisci stopala, to je bilo opasno područje za male hominine, sa precima modernih hijena, lavova i leoparda, kao i sada izumrlih sabljozubih mačaka, koje su lutale tim područjem.
- Preci mnogih istih životinja koje tamo žive živeli su u Laetoli milionima godina ranije, uključujući, naravno, ljude - rekao je DeSilva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Joyce
pre 2 godine
Možda je Darvin bio u pravu kada je izneo teoriju o evoluciji ali samo kada se radi o flori i fauni planete ali sa nastankom čoveka, teorije nema. Čista budalaština koju smo na žalost morali da učimo u školama.
U Srbiji je sprovedeno genetsko istraživanje koje je dalo neverovatne rezultate. Prema ovim podacima, kod naših ljudi mnogo češće se pojavljuju određene varijacije gena nego na drugim mestima, a istraživače je posebno iznenadilo ime jednog proteina koji se javlja kod ljudi u Srbiji.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
Komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš prisustvovaće Danu visokih zvanica na združenoj taktičkoj vežbi Vojske Srbije ''Vihor 2024'' sutra na Privremenom poligonu na Pešteru, saopštio je danas portparol Kfora Salvatore Maskoli.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Srpski reprezentativac u boksu Stefan Camović danas je ostvario prvu pobedu za nacionalni tim na Evropskom prvenstvu, pošto je u kategoriji do 60 kg savladao Azerbejdžanca Tajfura Alijeva rezultatom 4:1.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.