Biblijska priča o Potopu je svima poznata. O njoj se mnogo sporilo. Dugo se smatralo da priča o prirodnoj katastrofi nije jedinstvena i da su njene razmere preuveličane. Međutim, naučnici sada tvrde da se globalna katastrofa zaista dogodila
Prema Bibliji, nekoliko vekova nakon stvaranja sveta počeo je da „raste broj ljudi na zemlji, rodile su im se kćeri. Tada su sinovi Božji (anđeli) videli da su kćeri lepe i uzeli ih za žene". Gospod je bio ljut i odlučio je da istrebi čovečanstvo i sve živo na Zemlji.
Kineska legenda
Bog je pomilovao samo pravednika Noja i njegovu porodicu. Rekao mu je da sagradi barku i da sa sobom ponese od svake vrste par. Nakon toga je počela snažna kiša koja je trajala 40 dana. Voda se podigla više od najviših planina. Svi su poginuli osim onih koji su bili u Nojevoj barci.
To je najpoznatija priča. Ipak, kako su pojasnili naučnici, to nije jedina priča. Mit o Potopu je poznat kod velikog broja naroda od Japana do Bliskog istoka, u Africi i Americi. Mada, nije poznato čije se predanje pojavilo ranije i da li se kataklizma dogodila.
Naučnici su pre nekoliko godina saopštili da korene velike nesreće treba tražiti u kineskim predanjima. U jednom predanju se govori da je zemlju zahvatilo veliko nevreme koje se činilo da će potopiti celu Kinu. Međutim, mudri vladar Juj, koji je zaista i postojao, obuzdao je stihiju pomoću magije.
Ekolog Cinlun U sa Pekinškog univerziteta i njegove kolege su 2016. godine našli neočekivanu potvrdu da je legenda realna. Oni su proučavali naslage stena u klisuri Cziši na zapadu Kine, kroz koju teče poznata reka Huanghe (Žuta reka). Njihovu pažnju su privukli neobični po svojoj formi nanosi šljunka i peska koji potvrđuju da su tuda prošli veliki potoci vode.
Po mišljenju naučnika, razlog te pojave bi moglo biti veliko klizište koje je blokiralo reku Huanghe i pretvorilo se u veliku prirodnu branu visine 200 metara. Formirao se rezervoar, a okolina je potpuno poplavljena.
- Kao posledica toga nivo reke Huanghe je veoma brzo porastao za 38 metara, a širina je nekoliko puta povećana. Svake sekunde reka je izbacivala više od 500 hiljada kubnih metara vode iznad norme", objašnjava Deril Grendžer - jedan od istraživača.
Međutim, ta katastrofa se dogodila pre oko 4.000 godina, a većina predanja o velikom Potopu se pojavila mnogo ranije.
Glinene tablice
Mit o Nojevoj barci nije najstariji. Krajem XIX veka engleski arheolog Džordž Smit je na teritoriji savremenog Iraka pronašao glinene tablice sa opisom velike katastrofe, koji je veoma ličio na biblijske priče.
Prema legendi, bogovi su se naljutili na ljude zbog nepravde i poslali kao kaznu potop. Kiša je padala danima. Jedino se spasio pobožni Ziusudra, car grada Šurupaka, jer su ga božanstva upozorila na potop.
Tokom XX veka u mnogim rejonima Bliskog istoka arheolozi su pronalazili natpise sa raznim varijantama predanja i shvatili su da su upravo sa njih prepisali priču o Noju.
Pored toga, naučnici su pronašli i materijalne dokaze kataklizme. Na mestu starog grada Šupaka došli su do sloja koji se u potpunosti sastoji od mulja i gline. Ispod njega su ležali artefakti stari pet hiljada godina što je ukazalo da je ta lokacija potopljena.
Naučnici su pretpostavili da je tada u Međurečju (Mesopotamiji) došlo do velike poplave. U početku je sve bilo pod vodom, a kada se stihija povukla, gradovi i sela su bili prekriveni debelim slojem mulja i gline.
Činilo se da se sve poklapa. Međutim, postoji i ta činjenica - izlivanje reka se redovno događa. Međutim, ni jedno izlivanje reke se ne može uporediti sa Potopom. Legendu je mogla da stvori samo kataklizma velikih razmera.
Crnomorska poplava
Rešenje su pronašli geolozi Vilijam Rajan i Volter Pitmen sa Kolumbijskog univerziteta. Oni su izučili „klimatski letopis Zemlje" - sedimente leda na Grenlandu. Došli su do zaključka da je pre 10 hiljada godina nivo svetskih okeana značajno porastao.
U katastrofi je najviše nastradala obala Crnog mora. Tada je ono bilo kao jezero, moreuz Bosfor nije postojao, umesto njega je bila granitna ploča. Dok se slatka voda nalazila na 150 metara niže od nivoa svetskog okeana.
Pre oko 7,5 hiljada godina lednici koji su se topili su podigli nivo Sredozemnog mora. U rejonu moreuza se obrazovao veliki vodopad koji je bio kao 200 Nijagarinih vodopada i tekao je 300 dana zaredom.
Nivo Crnog mora je rastao oko pola metara godišnje, zbog čega je bilo pogođeno stanovništvo koje je tu živelo. Potvrdu su naučnici pronašli i u Turskoj.
- Na dubini oko 160 metara smo pronašli staru liniju obale. Duž nje se vide ostaci drvenih građevina koje su se dobro sačuvale. To je prevazišlo sva naša očekivanja - rekao je podvodni arheolog Robert Balard.
Prema njegovim rečima, kao rezultat potopa u Crnom moru su nastala dva sloja: manje gusta slatka voda se nalazi na vrhu i zasićena je kiseonikom, a na dnu se još uvek nalazi gušća slana voda Sredozemnog mora koja je lišena kiseonika. Zbog toga su artefakti savršeno očuvani.
Naučnici smatraju da je upravo katastrofa na Crnomorskoj obali mogla poslužiti kao osnova za biblijsku priču o Potopu. Ipak, još uvek je rano o tome govoriti sa velikom sigurnošću.
Naučnici su otkrili novi meteorološki fenomen, koji su nazvali „atmosfersko jezero". U pitanju je posebna vrsta oluje koja je kompaktna, sporo se kreće i izuzetno je bogata vodom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici su otkrili novi meteorološki fenomen, koji su nazvali „atmosfersko jezero". U pitanju je posebna vrsta oluje koja je kompaktna, sporo se kreće i izuzetno je bogata vodom
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Svetu Agripinu, vladimirsku ikonu Majke Božje za koju se veruje da je postradala zbog vere u Hristu, kao i da molitva za nju donosi ispunjenje želja i dobro zdravlje.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.