Biblijska priča o Potopu je svima poznata. O njoj se mnogo sporilo. Dugo se smatralo da priča o prirodnoj katastrofi nije jedinstvena i da su njene razmere preuveličane. Međutim, naučnici sada tvrde da se globalna katastrofa zaista dogodila
Prema Bibliji, nekoliko vekova nakon stvaranja sveta počeo je da „raste broj ljudi na zemlji, rodile su im se kćeri. Tada su sinovi Božji (anđeli) videli da su kćeri lepe i uzeli ih za žene". Gospod je bio ljut i odlučio je da istrebi čovečanstvo i sve živo na Zemlji.
Kineska legenda
Bog je pomilovao samo pravednika Noja i njegovu porodicu. Rekao mu je da sagradi barku i da sa sobom ponese od svake vrste par. Nakon toga je počela snažna kiša koja je trajala 40 dana. Voda se podigla više od najviših planina. Svi su poginuli osim onih koji su bili u Nojevoj barci.
To je najpoznatija priča. Ipak, kako su pojasnili naučnici, to nije jedina priča. Mit o Potopu je poznat kod velikog broja naroda od Japana do Bliskog istoka, u Africi i Americi. Mada, nije poznato čije se predanje pojavilo ranije i da li se kataklizma dogodila.
Naučnici su pre nekoliko godina saopštili da korene velike nesreće treba tražiti u kineskim predanjima. U jednom predanju se govori da je zemlju zahvatilo veliko nevreme koje se činilo da će potopiti celu Kinu. Međutim, mudri vladar Juj, koji je zaista i postojao, obuzdao je stihiju pomoću magije.
Ekolog Cinlun U sa Pekinškog univerziteta i njegove kolege su 2016. godine našli neočekivanu potvrdu da je legenda realna. Oni su proučavali naslage stena u klisuri Cziši na zapadu Kine, kroz koju teče poznata reka Huanghe (Žuta reka). Njihovu pažnju su privukli neobični po svojoj formi nanosi šljunka i peska koji potvrđuju da su tuda prošli veliki potoci vode.
Po mišljenju naučnika, razlog te pojave bi moglo biti veliko klizište koje je blokiralo reku Huanghe i pretvorilo se u veliku prirodnu branu visine 200 metara. Formirao se rezervoar, a okolina je potpuno poplavljena.
- Kao posledica toga nivo reke Huanghe je veoma brzo porastao za 38 metara, a širina je nekoliko puta povećana. Svake sekunde reka je izbacivala više od 500 hiljada kubnih metara vode iznad norme", objašnjava Deril Grendžer - jedan od istraživača.
Međutim, ta katastrofa se dogodila pre oko 4.000 godina, a većina predanja o velikom Potopu se pojavila mnogo ranije.
Glinene tablice
Mit o Nojevoj barci nije najstariji. Krajem XIX veka engleski arheolog Džordž Smit je na teritoriji savremenog Iraka pronašao glinene tablice sa opisom velike katastrofe, koji je veoma ličio na biblijske priče.
Prema legendi, bogovi su se naljutili na ljude zbog nepravde i poslali kao kaznu potop. Kiša je padala danima. Jedino se spasio pobožni Ziusudra, car grada Šurupaka, jer su ga božanstva upozorila na potop.
Tokom XX veka u mnogim rejonima Bliskog istoka arheolozi su pronalazili natpise sa raznim varijantama predanja i shvatili su da su upravo sa njih prepisali priču o Noju.
Pored toga, naučnici su pronašli i materijalne dokaze kataklizme. Na mestu starog grada Šupaka došli su do sloja koji se u potpunosti sastoji od mulja i gline. Ispod njega su ležali artefakti stari pet hiljada godina što je ukazalo da je ta lokacija potopljena.
Naučnici su pretpostavili da je tada u Međurečju (Mesopotamiji) došlo do velike poplave. U početku je sve bilo pod vodom, a kada se stihija povukla, gradovi i sela su bili prekriveni debelim slojem mulja i gline.
Činilo se da se sve poklapa. Međutim, postoji i ta činjenica - izlivanje reka se redovno događa. Međutim, ni jedno izlivanje reke se ne može uporediti sa Potopom. Legendu je mogla da stvori samo kataklizma velikih razmera.
Crnomorska poplava
Rešenje su pronašli geolozi Vilijam Rajan i Volter Pitmen sa Kolumbijskog univerziteta. Oni su izučili „klimatski letopis Zemlje" - sedimente leda na Grenlandu. Došli su do zaključka da je pre 10 hiljada godina nivo svetskih okeana značajno porastao.
U katastrofi je najviše nastradala obala Crnog mora. Tada je ono bilo kao jezero, moreuz Bosfor nije postojao, umesto njega je bila granitna ploča. Dok se slatka voda nalazila na 150 metara niže od nivoa svetskog okeana.
Pre oko 7,5 hiljada godina lednici koji su se topili su podigli nivo Sredozemnog mora. U rejonu moreuza se obrazovao veliki vodopad koji je bio kao 200 Nijagarinih vodopada i tekao je 300 dana zaredom.
Nivo Crnog mora je rastao oko pola metara godišnje, zbog čega je bilo pogođeno stanovništvo koje je tu živelo. Potvrdu su naučnici pronašli i u Turskoj.
- Na dubini oko 160 metara smo pronašli staru liniju obale. Duž nje se vide ostaci drvenih građevina koje su se dobro sačuvale. To je prevazišlo sva naša očekivanja - rekao je podvodni arheolog Robert Balard.
Prema njegovim rečima, kao rezultat potopa u Crnom moru su nastala dva sloja: manje gusta slatka voda se nalazi na vrhu i zasićena je kiseonikom, a na dnu se još uvek nalazi gušća slana voda Sredozemnog mora koja je lišena kiseonika. Zbog toga su artefakti savršeno očuvani.
Naučnici smatraju da je upravo katastrofa na Crnomorskoj obali mogla poslužiti kao osnova za biblijsku priču o Potopu. Ipak, još uvek je rano o tome govoriti sa velikom sigurnošću.
Naučnici su otkrili novi meteorološki fenomen, koji su nazvali „atmosfersko jezero". U pitanju je posebna vrsta oluje koja je kompaktna, sporo se kreće i izuzetno je bogata vodom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici su otkrili novi meteorološki fenomen, koji su nazvali „atmosfersko jezero". U pitanju je posebna vrsta oluje koja je kompaktna, sporo se kreće i izuzetno je bogata vodom
Italijanski novinar Tomas Fazi ocenio je da Evropsku uniju čeka potpuni krah, komentarišući najavu Ursule fon der Lajen da uskoro počinju suštinski pregovori o članstvu Ukrajine i Moldavije u EU.
Rusija je poručila da njeni odbrambeni sistemi i taktičko nuklearno oružje raspoređeni u Belorusiji predstavljaju protivtežu Ukrajini i NATO snagama u susednim zemljama, čime je Moskva još jednom jasno stavila do znanja da zapadni pravac smatra jednom od najosetljivijih tačaka svoje bezbednosti.
U nemačkom gradu Štutgartu ProGlas je organizovao još jednu propalu tribinu sa koje je upućena direktna pretnja smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Proglasovci su u Štutgartu organizovali tribinu na kojoj nije bilo puno ljudi, a koju su delom obeležile pretnje i čitanje Informera, kao i to kako ljudi koji su prisustvovali tribini nazivaju sunarodnike.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Na današnji dan pre 27 godina, završena je bitka na Košarama, jedna od najtežih bitaka u novijoj istoriji srpske vojske. U borbi za Košare, 108 vojnika dalo je živote za Srbiju.
Srpska pravoslavna crkva samo u izuzetno retkim slučajevima pomera proslavljanje Đurđevdana. Takva situacija dogodila se 1983. godine, a prema crkvenom kalendaru ponoviće se i 2078.
Banka Poštanska štedionica upozorila je korisnike na pojačanu aktivnost prevaranata koji putem imejla i aplikacija, poput "WhatsApp-a", pokušavaju da dođu do ličnih i finansijskih podataka građana.
Muškarac starosti 30 godina teško je povređen sinoć u 20.09 časova na Novom Beogradu, u Bulevaru Mihaila Pupina, usled eksplozije pirotehničkih sredstava, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Alija Balijagić, koji je pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana (60) i Milenke Madžgalj (69), u bjelopoljskom selu Sokolac, nalazi se u istražnom zatvoru u Spužu, a prema nezvaničnim saznanjima, on je zbog bezbednosne procene izolovan od drugih zatvorenika.
Dok istraga ubistva Stanislava R. (39) iz paraćinskog naselja Staro selo i dalje traje, meštani spekulišu da nesrećni čovek možda uopšte nije bio meta osumnjičenog Bojana P. već da je stradao pokušavajući da spreči krvoproliće.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Topli letnji dani donose više boravka na otvorenom i zajedničkih aktivnosti sa kućnim ljubimcima, ali visoke temperature mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za pse.
Tokom večernjeg izlaska sa suprugom Kanjeom Vestom u Tbilisiju, Bjanka Censori pojavila se u veoma izazovnoj kombinaciji koja je izazvala brojne komentare.
Pevačica Stanojka Mitrović Ćana otvorila je veliki solistički koncert na Tašmajdanu na spektakularan način - ulaskom u kabrio oldtajmeru koji je odmah podigao publiku na noge.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.