Od 30 zemalja NATO-a, nijedna nije zadala više glavobolje alijansi od Turske, a Turska ima drugu po veličini stalnu vojsku NATO-a i nalazi se u centru strateški značajnog regiona, što je čini nezamenljivim saveznikom
Turska je pokazala svoju spremnost u suprostavljanju sili poput Rusije, svom dugogodišnjem rivalu, i hrabro nastavlja da podržava interese i misije NATO-a u regionu i širom sveta. Ali otopljavanje odnosa Ankare sa Moskvom je zakomplikovalo stvari za alijansu, piše Biznis insajder.
Stanje odnosa između Turske i Rusije koje trenutno traje proizvod je promene dinamike i promene prioriteta nakon Hladnog rata, kao i promena u odnosu snaga u regionu tokom poslednje decenije. Najverovatnije je da će njihov odnos prerasti u sopstveni savez, ali njihova očigledna bliskost i njen uticaj na interese NATO-a uznemirili su i analitičare.
Turska kupovina ruskog naprednog protivvazdušnog raketnog sistema S-400, njena invazija na sever Sirije i operacije protiv tamošnjih Kurda i Erdoganovo kontinuirano suzbijanje neslaganja podstakli su mnoge zapadne zemlje da primene sankcije i smanje saradnju sa Ankarom.
Ta reakcija Zapada, u kombinaciji sa turskim negodovanjem zbog uočenih dvostrukih aršina, tenzijama sa evropskim zemljama oko pitanja kao što su Kipar i migracije, i zaustavljena nastojanja Turske za pridruživanje EU, navela je Tursku da još više pogleda prema Rusiji.
Foto: Printscreen
Shodno tome, Turska se udaljila od toga da bude uglavnom pouzdan partner zapadnim zemljama i sada pažljivo balansira između Zapada i Rusije.
Ali Turska se nikako nije u potpunosti zadovoljila nedavnim postupcima i ambicijama Rusije. Tekuća vojna modernizacija Moskve, njena aneksija Krima 2014. i intervencija u Siriji 2015. i njen sve veći uticaj u Crnom moru i na Kavkazu, sve su to povećali zabrinutost Turske oko njenog većeg suseda.
- Turska pokušava da nastavi ovaj balansirajući akt koji je vođen činjenicom da suštinski ne veruju Rusima, ali takođe nisu sigurni u podršku Zapada - rekao je za Biznis insajder Stiven Flanagan, viši politikolog u korporaciji RAND.
Poverenje je postalo više nego uzdrmano, a odnos je naglašen višestrukim smrtonosnim sukobima između turske i ruske vojske, posebno u Siriji, gde su temeljne razlike između ambicija Ankare i Moskve vidljive.
Američki zvaničnici rekli su da veruju da je ''desetine'' turskih vojnika ubijeno u ruskim vojnim operacijama u Siriji. Turska je tamo takođe oborila ruski avion i pokrenula operacije direktno protiv sirijskih saveznika Moskve. Turska se takođe sukobila sa ruskim punomoćnicima u Libiji.
Turska je pružila vojnu podršku obližnjim zemljama koje su se sukobile sa Rusijom ili ruskim saveznicima, a Ankara je otvoreno zagovarala punopravno članstvo Ukrajine i Gruzije u NATO-u, čemu su se mnoge članice alijanse odupirale ili su se protivile tome.
Dok je kupovina ruskog S-400 od strane Turske znak bliže saradnje, njeni tekući napori za modernizaciju vojske su uglavnom odgovor na povećane vojne sposobnosti Rusije.
Foto: Printskrin Youtube/TV Zvezda
Ankara se takođe nikada nije odrekla svog zapadnog vojnog partnerstva. Iako su ga SAD izbacile iz programa F-35 u odnosu na S-400, Turska je nedavno zatražila od SAD da joj proda 40 novih F-16 i 80 kompleta za modernizaciju za sadašnju flotu.
Rusko-turski odnosi su ''svakog dana su na oštrici noža'', a iz Turske to objašnjavaju ovako:
- Turska je i dalje veoma zabrinuta da zaštiti svoje interese u širem regionu i još uvek je veoma zabrinuta za Ruse!
Uprkos zabrinutosti, Turska nastavlja da ima veliki angažman sa Rusijom. Rusija gradi nekoliko nuklearnih reaktora za Tursku, a Erdogan je odbio da isključi mogućnost kupovine ruske vojne opreme. Ta stalna saradnja je delimično odraz prihvatanja geopolitičke realnosti od strane Ankare.
- Turci, na nekom nivou, nemaju drugog izbora osim da imaju donekle odnos saradnje sa Rusijom s obzirom da Rusija kontroliše završnicu u Siriji i povećala je svoju snagu na Crnom moru - navode u Turkoj.
Dok Turska podržava pojačano prisustvo NATO-a u Crnom moru kako bi se suprotstavila Rusiji, ona takođe ne želi da izazove krizu.
Ankara bi ''želela da predvodi napore da podrži sve što NATO čini da odvrati dalju rusku agresiju u regionu Crnog mora, ali ne želi da preterano militarizuje region''.
-Čini se da su odnosi Rusije i Turske predodređeni da lebde između rivalstva i partnerstva, ali njihovi suprotstavljeni interesi na Crnom moru, Bliskom istoku i Severnoj Africi daju tom odnosu potencijal da brzo postane konfrontacijski. Ostaje sve nekako promenljivo. Bilo koja strana bi mogla da pogreši!
Zemljotres jačine 4,9 stepeni pogodio je tursku provinciju Kajseri, prenosi agencija Anadolija, dok je zemljotres jačine 3,8 stepeni po Rihterovoj skali jutros pogodio seizmičku zonu rumunskog okruga Vranča, prema informacijama koje je objavio rumunski Nacionalni istraživačko-razvojni institut (INCDFP).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemljotres jačine 4,9 stepeni pogodio je tursku provinciju Kajseri, prenosi agencija Anadolija, dok je zemljotres jačine 3,8 stepeni po Rihterovoj skali jutros pogodio seizmičku zonu rumunskog okruga Vranča, prema informacijama koje je objavio rumunski Nacionalni istraživačko-razvojni institut (INCDFP).
Ako je suditi po ranijim izjavama blokadera Dejana Šoškića, jednog od ljudi koji se pominju kao mogući kandidat za guvernera Narodne banke Srbije ukoliko bi tzv. studentska lista došla na vlast, od Srbije ne bi ostao ni kamen na kamenu.
Jasmina Paunović, tužiteljka u penziji koja se još uvek nalazi na drugom mestu blokaderske liste, pokušala je da se opere od skandaloznog gostovanja kod teoretičara zavere Dejana Lučića i nekako sačuva mesto među blokaderima.
Predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić poručio je da je ta stranka spremna za parlamentarne i predsedničke izbore i da očekuje dobar rezultat.
Poznati kraljevački blokader Predrag Voštinić suočava se sa potpunim krahom projekta „Radio Sloboda", čije vlasništvo u javnosti i dalje pokušava da prikrije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u okviru svoje posete Jugoistoku Srbije, komentarisao je skandalozne izjave blokaderskog ideologa Dejana Šoškića, koji bi Srbiju da zavije u crno.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić osvrnula se na tvrdnje izvršnog direktora Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) Zorana Gavrilovića da Evropska institucija zadužena za vladavinu prava (ODIHR) radi za predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Uprkos blokadama koje su tokom godine ometale saobraćaj i svakodnevni život, turizam u Srbiji nastavio je da raste, pa je u junu ove godine registrovano 400.022 turista, što je 1,7 odsto više nego u istom mesecu prošle godine, uz oko 1,1 milion noćenja, odnosno dva odsto više nego u junu 2025. godine.
Pojačan intenzitet saobraćaja obeležio je današnji dan na većini graničnih prelaza. Na ulazu i izlazu iz Srbije formirane su duže kolone vozila, a zadržavanja su prisutna u gotovo svim pravcima, posebno na najfrekventnijim prelazima.
Pregovori o povećanju minimalne zarade za narednu godinu počinju 10. avgusta, a konačan iznos trebalo bi da bude rezultat razgovora Vlade, sindikata i poslodavaca, izjavio je ministar finansija Siniša Mali.
Povodom obeležavanja krsne slave Vojske Srbije - Svetog despota Stefana Visokog, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu održana je Sveta arhijerejska liturgija.
Lazar Vujović (36), koji je tragično izgubio život 30. jula u teškoj saobraćajnoj nesreći na auto-putu Novi Sad – Beograd kada se automobilom zakucao u betonski stub nadvožnjaka, sahranjen je danas u prisustvu neutešne porodice, rodbine i mnogobrojnih prijatelja.
Na društvenim mrežama pojavio se izuzetno uznemirujući snimak sa sigurnosne kamere koja je zabeležila trenutke pre stravične saobraćajne nesreće na pružnom prelazu između Odžaka i Lalića, u kojoj su 27. jula ujutru poginuli V. S. (27), koja je bila u sedmom mesecu trudnoće, i njen trogodišnji sin.
Lekari Opšte bolnice u Vršcu u kojoj je radio dr Aleksandar Ilić, hirurg, kojeg je sinoć pastorak izbo nožem, šokirani su njegovom smrću. Kako kažu da je doktor Ilić bio divan čovek i lekar i da nikome nije jasno kako je do ovoga došlo.
Pravi filmski obračun odigrao se u četvrtak u beogradskom naselju Rakovica, gde je banalan sukob u saobraćaju brzo prerastao u brutalno nasilje i namerno zaletanje automobilom na čoveka.
Netfliks se suočava sa tužbom od 105 miliona dolara nakon što je iz njihovih kancelarija u Los Anđelesu ukraden eksterni hard-disk sa još neobjavljenim ratnim trilerom "Fortitude", u kom glavnu ulogu tumači Nikolas Kejdž.
Holivudski veteran Robert Redford (88) ispričao je jednom prilikom kontroverzne detalje iz snimanja legendarnog filma "The Way We Were" (1973) u kojem je glumio zajedno sa Barbrom Strejsend (82).
Glumac Zoran Rankić koji je u seriji "Srećni ljudi" glumio Žarka Poparu, pred smrt je otkrio da je on smislio replike "Gospođice, gospođo" i "Mmmm...bebo".
Iako ništa ne može u potpunosti da zameni kvalitetan klima-uređaj, postoji jednostavan trik sa roletnama koji može dosta da pomogne pri rashlađivanju doma.
Spiaggia dei Conigli što u prevodu znači Zečja plaža nalazi se na ostrvu Lampeduza bez sumnje je dragulj Mediterana koji iznova očarava posetioce i svetske putopisce.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.