KISINDŽER JE PRE OSAM GODINA PREDVIDEO RAT U UKRAJINI! NISU HTELI DA GA SLUŠAJU, ILI MOŽDA JESU, ALI... Čuveni američki diplomata nije imao dilemu!
Podeli vest
Čuveni američki diplomata je još pre osam godina analizirao situaciju u Ukrajini i predložio načela za rasplet krize u toj zemlji. Tada je naveo da Ukrajina ne treba da uđe u NATO
Rat u Ukrajini je ušao u drugu nedelju. Henri Kisindžer, američki političar i diplomata, pre osam godina analizirao je situaciju u Ukrajini i predložio načela za rasplet krize u toj zemlji. Naveo je da Ukrajina ne treba da uđe u NATO već da treba da ima pravo da slobodno bira svoje ekonomsko i političko udruživanje.
Bela kuća kaže da razmatra postepeno ukidanje uvoza nafte i gasa iz Rusije, prenosi Foks njuz
05.03.2022
22:41
Ovako je pisao u Vašington postu Henri Kisindžer baš na današnji dan, 5. marta 2014.
Javna diskusija o Ukrajini je sva o konfrontaciji. Ali znamo li kuda idemo? U životu sam video četiri rata koja su počela sa velikim entuzijazmom i javnom podrškom, svi za koje nismo znali kako da ih završimo i od kojih smo se u tri jednostrano povukli. Test politike je kako se ona završava, a ne kako počinje.
Prečesto se ukrajinsko pitanje postavlja kao obračun - da li će se Ukrajina pridružiti Istoku ili Zapadu? Ali ako Ukrajina želi da preživi i napreduje, ona ne sme da bude ispostava nijedne strane protiv one druge, trebalo bi da funkcioniše kao most između njih.
Rusija mora da prihvati da bi pokušaj da primora Ukrajinu da dobije status satelita, i time ponovo pomeri ruske granice, osudilo Moskvu na to da ponovi sopstvenu istoriju samoispunjenih ciklusa recipročnih pritisaka sa Evropom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Zapad mora da shvati da za Rusiju Ukrajina nikada ne može biti samo strana zemlja. Ruska istorija je počela u onome što se zvalo Kijevska Rusija. Odatle se širila ruska religija. Ukrajina je vekovima bila deo Rusije, a njihove istorije su se pre toga preplitale.
Neke od najvažnijih bitaka za rusku slobodu, počev od Poltavske bitke 1709. godine, vođene su na ukrajinskom tlu. Crnomorska flota, rusko sredstvo za projektovanje moći u Sredozemnom moru, zasniva se na dugoročnom zakupu u Sevastopolju, na Krimu.
Čak su i poznati disidenti, poput Aleksandra Solženjicina i Josifa Brodskog, insistirali na tome da je Ukrajina sastavni deo ruske istorije i, zaista, Rusije.
Evropska unija mora da prizna da su njena birokratska tromost i podređivanje strateškog elementa domaćoj politici u pregovorima o odnosima Ukrajine sa Evropom, doprineli pretvaranju pregovora u krizu. Spoljna politika je umetnost utvrđivanja prioriteta.
Ukrajinci su odlučujući element. Oni žive u zemlji sa složenom istorijom i višejezičnim sastavom.
Zapadni deo je uključen u Sovjetski Savez 1939. godine, kada su Staljin i Hitler podelili plen. Krim, čijih 60 odsto stanovništva čine Rusi, ušao je u sastav Ukrajine tek 1954. godine, kada ga je Nikita Hruščov, rođeni Ukrajinac, poklonio u čast proslave 300. godišnjice ruskog sporazuma sa kozacima.
Zapad je uglavnom katolički. Na istoku su uglavnom ruski pravoslavci. Zapad govori ukrajinski, na istoku se uglavnom govori ruski. Svaki pokušaj jednog krila Ukrajine da dominira nad drugim, kao što je bio obrazac, na kraju bi doveo do građanskog rata ili raspada.
Tretiranje Ukrajine decenijama kao dela za sukobljavanje između Istoka i Zapada, uništilo bi svaku perspektivu da se Rusija i Zapad, posebno Rusija i Evropa, uvedu u sistem međunarodne saradnje.
Ukrajina je nezavisna samo 23 godine, prethodno je još od 14. veka bila pod nekom stranom vlašću. Nije čudno to što njeni lideri nisu stekli veštinu za postizanje kompromisa, a još manje onu za istorijsku perspektivu.
Ukrajinska politika nakon sticanja nezavisnosti pokazuje da koren problema leži u nastojanju ukrajinskih političara da nametnu svoju volju neposlušnim delovima zemlje, prvo od strane jedne, a zatim i druge frakcije.
To je suština sukoba Viktora Janukoviča i njegovog glavnog političkog rivala Julije Timošenko. Oni predstavljaju dva krila Ukrajine i nisu bili voljni da dele vlast.
Mudra politika Sjedinjenih Američkih Država prema Ukrajini tražila bi način kako da dva dela ove zemlje uzajamno sarađuju. Treba da tražimo pomirenje, a ne dominaciju neke frakcije.
Rusija i Zapad, niti razne frakcije u Ukrajini, nisu delovali prema ovom principu. Svaki je pogoršavao situaciju. Rusija ne bi mogla da nametne vojno rešenje, a da se ne izoluje u trenutku kada su mnoge njene granice već nesigurne, ugrožene.
„SAD treba da izbegnu da tretiraju Rusiju kao otpadnika"
Za Zapad, demonizacija Vladimira Putina nije politika, to je alibi za odsustvo iste.
Putin bi trebalo da shvati da bi, bez obzira na njegove pritužbe, politika vojnog nametanja proizvela još jedan hladni rat.
Sa svoje strane, Sjedinjene Američke Države treba da izbegnu da tretiraju Rusiju kao otpadnika kojeg će strpljivo podučavati pravilima ponašanja koje je uspostavio Vašington.
Putin je ozbiljan strateg, na premisama ruske istorije. Razumevanje vrednosti i psihologije SAD nisu mu jača strana. Ni razumevanje ruske istorije i psihologije nije bila jača strana kreatora američke politike.
Lideri svih strana treba da se vrate ispitivanju onoga šta treba da budu rezultati, a ne da se takmiče u nastupu.
Predlog načela za rasplet krize u Ukrajini
Evo moje ideje o rezultatima koji su kompatibilni sa vrednostima i bezbednosnim interesima svih strana:
1. Ukrajina treba da ima pravo da slobodno bira svoje ekonomsko i političko udruživanje, uključujući i Evropu.
2. Ukrajina ne treba da uđe u NATO, stav je koji sam zauzeo i pre sedam godina, kada je ovo poslednji put i iskrslo.
3. Ukrajina bi trebalo da bude slobodna da formira bilo koju vladu koja je u skladu sa izraženom voljom svog naroda. Mudri ukrajinski lideri bi se potom opredelili za politiku pomirenja između različitih delova svoje zemlje.
Na međunarodnom planu, trebalo bi da zauzmu stav koji se može uporediti sa onim u Finskoj. Ta nacija ne ostavlja nikakvu sumnju u svoju žestoku nezavisnost i sarađuje sa Zapadom u većini oblasti, ali pažljivo izbegava institucionalno neprijateljstvo prema Rusiji.
4. Nespojivo je sa pravilima postojećeg svetskog poretka da Rusija pripoji Krim. Ali trebalo bi da bude moguće da se odnos Krima i Ukrajine stavi na manje tešku osnovu. U tom cilju Rusija bi priznala suverenitet Ukrajine nad Krimom.
Ona bi trebalo da ojača autonomiju Krima na izborima održanim u prisustvu međunarodnih posmatrača. Proces bi uključivao otklanjanje svih nejasnoća o statusu Crnomorske flote u Sevastopolju.
„Načela neće biti prijatna za sve strane"
Ovo su načela, a ne recepti. Ljudi koji poznaju region znaće da neće svi biti prijatni za sve strane. Ovaj test nije o apsolutnom zadovoljstvu, već uravnoteženom nezadovoljstvu.
Ukoliko se neko rešenje, zasnovano na ovim, ili sličnim načelima ne bude postiglo, pomeranje ka sukobu će se ubrzati. Uskoro će doći vreme za to.
Ruski predsednik Vladimir Putin je otvoren za svaki kontakt, uključujući i onaj sa svojim američkim kolegom Džozefom Bajdenom, izjavio je danas predstavnik za štampu ruskog lidera Dmitri Peskov.
Mađarska je blokirala plan Evropske unije za slanje instruktora i savetnika u Ukrajinu radi obuke ukrajinskih vojnika, potrebna je dorada plana, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i spoljnoekonomskih veza Peter Sijarto.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je večeras da je predstavio Sjedinjenim Američkim Državama Plan pobede i objasnio svaku pojedinačnu tačku.
28.09.2024
12:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Diplomata
pre 2 godine
Bravo za podsećanje na ovaj tekst, kao da ga je Kisindžer pisao pre 10 dana. Eto šta znači i kako razmišlja pravi, ozbiljan i razuman diplomata. Da su ga njegovi u Vašingtonu, EU i Ukrajinci poslušali danas ne bi ni spominjali Ukrajinu. Na žalost
Nema dovoljno Ukrajinaca koji žive u inostranstvu dobrovoljno da prođu vojnu obuku kako bi se vratili kući i borili se za svoju zemlju, rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš novinarima u petak. Samo oko 300 ljudi je pristalo da se pridruži za skoro tri meseca, rekao je ministar.
O oslobođenju Vugledara i zaplenjenim trofejima govorili su vojnici grupe trupa Vostok. Snimak napada na područje ovog grada objavilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Urednik i novinar opozicione Jugpres informativne agencije, Ljiljana Stojanović, napala je ministarku Đurđević Stamenkovski na konferenciji za štampu u Leskovcu.
Ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa Republike Srbije s dijasporom Đorđe Milićević prisustvovao je večeras Tradicionalnoj kulturnoj priredbi „Razigrana srca“, koju već 21. put organizuje Srpsko kulturno društvo „Sloga“ iz Nove Gorice. Ovo udruženje već decenijama uspešno radi na očuvanju srpske kulture i tradicije među Srbima u ovoj značajnoj regiji, na raskršću puteva između Italije i Slovenije.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je, povodom zlonamernih i lažnih tumačenja u opozicionim krugovima o predstojećim izmenama krivičnog zakonodavstva, da je više puta ukazivao na licemernost domaćih i stranih političara, koji u svemu traže razlog za napad na Srbiju i predsednika Aleksandra Vučića.
Na listi čekanja za transplataciju organa u Srbiji je 2000 ljudi. Kako izgleda život nakon transplatacije organa, a kako dok se čeka donor? Na ovu temu u "Info jutru" govorile su Biljana Vesković, pacijentkinja na listi čekanja i Ivana Jović, iz organizacije "Donorstvo je herojstvo".
Ljudi koji idu od lekara do lekara i traže rešenje za telesne tegobe koje lekari ne mogu da prepoznaju. Ispostavlja se da je u pitanju maskirana depresija. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su psiholog Jovana Stojković, pedagog Biserka Jakovljević i Milorad Antić, Forum srednjih stručnih škola.
Ako postoji istorijski momenat kao prekretnica u istoriji jedne države, to je bio 5. oktobar. Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji. Nakon 5. oktobra okrenuta je nova stranica politike Srbije. 24 godine kasnije nameće se pitanje da li nam je trebao taj 5. oktobar! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su advokat Dragoljub Tomašević, Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" i bivši načelnik odeljenja za krvne delikte Žarko Popović.
Vanredna sednica o litijumu mogla je da se odloži da opozicija nije uložila 150 amandmana. Plan opozicije je krvoproliće i štrajkovi! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su bivši direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju Branislav Simonović i Jelena Trivan, generalni direktor M.tel-a.
Zoran Dimitrov Žuća (30), jedan od viđenijih pripadnika "voždovačkog klana" i blizak prijatelj sa pokojnim Goranom Vukovićem Majmunom, ubijen je pre 28 godina u beogradskom naselju Konjarnik. Ubistvo je izvršio jedan počinilac, koji nikada nije otkriven.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu i naložio novo suđenje četvoročlanoj kriminalnoj grupi, koja se tereti da je preprodavala psihoaktivne lekove.
Godinu dana je prošlo od ubistva Andreja Simića, kog je 5. oktobra prošle godine pretukao, a potom i ubio školski drug. Telo mališana pronađeno je tokom prepodneva u improvizovanoj teretani u potkrovlju kuće.
Rezultati najbolje leče krizu, mogu da budem zadovoljan, ali ovo je proces. Ova ekipa može mnogo bolje i imamo vremena da radimo, smatra strateg Partizana.
U prepunoj sali Kolarčeve zadužbine u Beogradu, sinoć je predstavljena knjiga "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" autora prof. Dragoslava Ćetkovića u izdanju Obeležja plus i Fondacije Braća Karić a u prisustvu Njegovog Preosveštenstva Episkopa novobrdskog g. Ilariona, vikara Patrijarha srpskog g. Porfirija, mnogobrojnih uglednih zvanica, predstavnika srpskih kulturnih i javnih institucija, predstavnika medija i znamenitih građana Kosova i Metohije.
Advokat Toni Bazbi, koji planira da pokrene tužbu protiv uhapšenog Šona Didija Kombsa u ime 120 žrtava seksualnog zlostavljanja, tvrdi da je telefonska linija koju je uspostavio ranije ove nedelja bila preplavljena s neverovatnih 12 hiljada poziva za otprilike 24 sata.
Oktobar je pravo vreme za otkrivanje evropskih gradova u jesenjem duhu, sa manje gužvi i prijatnom klimom. Donosimo tri destinacije koje pružaju nezaboravno iskustvo ovog meseca.
Nova studija je otkrila da mnogi proizvodi od tamne čokolade koji se trenutno nalaze na američkom tržištu sadrže zabrinjavajuće nivoe toksičnih teških metala.
Na ovogodišnjem Sajmu automobila koji se održaava do 6. oktobra, u sporskoj Hali “Čair” kao i ispred nje, uveliko se prodaju automobili a prodat je jedan od najskupljih modela..
Jedna od najvažnijih pravoslavnih monaških zajadnica, posle Svete Gore, su Meteori, ali je srpskoj javnosti malo poznato da je najveći manastir, Velike Meteore, podigao jedan Nemanjić.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.