DA BI PUTIN UDARIO NA ODESU, MORA DA IZVEDE OPERACIJU "S LEĐA"! Ako Rusi iseku Ukrajinu sa juga, OVO ĆE ODLUČITI O RATU, ali... Prvo mora da osvoji jedno malo mesto!
Iz malog grada na jugu Ukrajine nedavno su se pojavile jezive slike nakon napada ruskih snaga - vagon pun tela obučenih u ruske uniforme i snimak upada ruskih trupa u dvorište porodične kuće tokom napada na područje – ovi zastrašujući prizori svedoče o žestokom otporu koji su pružili Ukrajinci
Voznesensk, koji je 1795. osnovala carica Katarina Velika, je bombardovan dvaput početkom marta i smatra se da je od strateškog značaja za ruske snage zbog mosta preko reke Južni Bug i blizine nuklearne elektrane. Takođe je put za napad na glavnu ukrajinsku luku Odesu s leđa.
Drugim rečima, padom Voznesenska Rusi bi odsekli čitav jug Ukrajine.
Grad je sa svojih oko 34.000 stanovnika pružio žestoki otpor nadirućim ruskim snagama i i dalje je u ukrajinskim rukama. Kad je Voznesensk napadnut početkom marta, kako su ruske snage išle na Nikolajev nakon zauzimanja Hersona, “Volstrit žurnal” je opisao grad kao “jednu od ruta koje će najviše odlučiti u ratu”.
Pogrešna procena
Grad je prvi put napadnut 2. marta, kad su ruski tenkovi tokom noći ušli u Voznesensk.
Ali, suočeni sa jakim otporom Rusi su se povukli. Za sobom su ostavili ukupno 30 vozila, uključujući tenkove, dok lokalni zvaničnici tvrde da je ubijeno 100 a zarobljeno 10 ruskih vojnika. Navodi se i da je tokom sukoba poginulo 12 civila i da su ukrajinske snage takođe pretrpile gubitke. U svom maršu ka tom uporištu Rusi su verovatno smatrali da će naći na slab otpor u gradu, što se pokazalo pogrešnim.
- Napredovali su sa tenkovima, minobacačima, oklopima, artiljerijom, haotično pucajući na centar grada i pogađajući vrtić i blizu sirotišta – rekao je za “Lajvsej” gradonačelnik Voznesenska Jevgenij Veličko.
The #Voznesensk rail bridge, the footings completely destroyed and the main span truss toppled and laying on its side in the water, though surprisingly intact. As of the latest updates Russian forces have been driven back from their second push on the critical crossings here. pic.twitter.com/h2e9wfAhIx
— mahreen_shakush (@MahreenShakush) March 15, 2022
“Epska bitka”
“Jutarnji list” piše da je okršaj u Voznesensku bio "epska bitka", jedan od najžešćih poraza ruskih snaga od početka invazije na Ukrajinu. Brzo rusko napredovanje preko tog strateški važnog južnog grada pokazalo bi njihove vojne sposobnosti i prekinulo ukrajinske komunikacijske linije - ali umesto toga se dvodnevna bitka za Voznesensk, čiji detalji tek sada izlaze na videlo, okrenula protiv napadača.
Sudeći prema uništenom i napuštenom oružju i opremi, ukrajinske snage, koje se sastoje od lokalnih dobrovoljaca i profesionalnih vojnika, eliminisale su 2. i 3. marta veći deo taktičke grupe ruskog bataljuna. Otpor je bio tako uspešan delom i zbog široke podrške stanovništva.
- Svi su se ujedinili protiv zajedničkog neprijatelja. Mi branimo našu zemlju, mi smo kod svoje kuće – rekao je gradonačelnik Veličko.
A railway car is filled with bodies in Russian uniforms, a local resident recalls confronting Russian troops who entered his front yard during the Russian assault on the area. Voznesensk was attacked by Russian forces but is still in Ukrainian hands. pic.twitter.com/c4QEzCr8Ba
— Radio Free Europe/Radio Liberty (@RFERL) March 18, 2022
“CBS njuz” piše da je nakon okršaja je 12 tela ubijenih vojnika smešteno u vagon u Voznesensku. Grad je ponudio da vrati tela njihovim majkama – većina ubijenih su, kako se navodi, “premladi da imaju žene”. U vagon su smeštena “relativno čitava tela”, a ima i drugih ostataka, poput onih koji su izgoreli u zapaljenim vozilima.
-Nismo imali vremena da ih sakupimo. Ima ih mnogo kako leže po Voznesensku – rekao je jedan lokalni stanovnik za “Radio Slobodna Evropa” (RSE).
Žrtve
“Jutarnji list” navodi da Rusija nije objavila najnoviji broj žrtava otkako je 2. marta, pre bitke za Voznesensk, priznala da ima 498 poginulih. Oni Rusi koji su preživeli bitku, ostavili su iza sebe između više od 30 tenkova, razna borbena vozila, višecevne bacače raketa i kamione, kao i oboreni jurišni helikopter Mi-24, kako su navele lokalne vlasti.
Ostaci helikoptera i neki delovi izgorelog ruskog oklopnjaka još su u utorak bili razbacani oko Voznesenska.
Ruske snage povukle su se više od 65 km prema jugoistoku, gde su ih ostale ukrajinske jedinice nastavile tući. Neki su se razbežali u obližnje šume, a lokalni zvaničnici su rekli da je zarobljeno 10 ruskih vojnika.
Ukrajinski oficiri procenjuju da je u napadu učestvovalo oko 400 ruskih vojnika. Broj bi bio veći da te snage - uglavnom iz 126. mornaričke pešačke brigade sa sedištem u Perevalnom na Krimu, kako pokazuju zaplenjena dokumenta - nisu tokom puta teško granatirane.
Ukrajinci procenjuju da je u bici poginulo oko stotinu Rusa, uključujući i one čija su tela pokupile ruske snage tokom povlačenja ili onih koji su izgoreli u vozilima. U toku je potraga za ostalim telima u okolnim šumama, a neke su sahranili meštani. Tokom bitke poginulo je i 10 ukrajinskih civila, te još dvoje koji su kasnije nagazili na minu, rekle su gradske vlasti.
“Jutarnji list” ukazuje da je ruska operacija zauzimanja Voznesenska, koji leži oko 32 km od Južne ukrajinske nuklearne elektrane, bila ambiciozna i dobro opremljena.
Oko 88 km severno od Nikolajeva, Voznesensk nudi alternativni prelaz preko reke Južni Bug na i pristup glavnom putu koji povezuje Odesu sa ostatkom Ukrajine. Ruske su snage žurile prema gradu, u isto vreme napredujući prema severoistoku kako bi osvojili grad Energodar, gde se nalazi još jedna velika nuklearna elektrana.
Da je Voznesensk pao, odbrana elektrane bila bi gotovo nemoguća, kažu vojni izvori.
Pre dolaska ruskih snaga vojni inženjeri digli su u vazduh most preko reke Mertvovod i železnički most na ivici grada. Ruse su u i oko Voznesenska čekali pripadnici ukrajinske regularne vojske i pripadnici Teritorijalne obrane. Lokalni stanovnici, zvaničnici i borci ispričali su što se tamo događalo.
"Podrum ti neće pomoći"
Natalija Horčuk, 25-godišnja majka troje dece, rekla je da su se ruski vojnici pojavili u njenom dvorištu u selu Rakove u opštini Voznesensk 2. marta. Upozorili su stanovnike da odu jer će mesto biti “jako pogođeno”.
- Možemo se sakriti u podrumu – rekla im je Natalija.
-Podrum ti neće pomoći – odgovorili su joj ruski vojnici, nakon čega je njena porodica kao i većina ostalih pobegla a ruski napad je počeo granatiranjem.
Drugi stanovnik, Volodimir Doškar, ispričao je za RSE kako je nekoliko ruskih vojnika upalo u dvorište njegove kuće. On i supruga su ih psovali, dok su vojnici ispalili metke u vazduh da ih zaplaše i od Doškarove žene zatražili da im preda svoj telefon.
- Odgovorila im je: “Preko mene mrtve”. Tu su se malo smirili, na kraju smo uspeli da ih isteramo – ispričao je Doškar.
Van mesta Rakove, Volodimir Kičuk, čuvar obližnje plantaže oraha, probudio se i ugledao ruske padobrance u svojoj kućici. Uzeli su mu telefon i naterali ga da legne na tlo.
- Kad su videli da nema ništa da se ukrade rekli su mu da može ustati kad oni odu – ispričala je njegova supruga Hana.
Ruske su snage tokom povlačenja 3. marta granatirale delove Rakove. Kad su se meštani sledećeg dana vratili, zatekli su opljačkane domove.
Struja koja je tokom borbi bila u prekidu vratila se u Voznesensk, baš kao i internet, gas i voda. Bankomati su ponovno napunjeni gotovinom, a supermarketi hranom, prenosi “Jutarnji list”.
Put ka Odesi
Nakon napada 2. marta, do drugog je došlo nedelju dana kasnije, kad su Rusi zauzeli Voznesensk, ali su ukrajinske snage nakon tri dana opsade uspele da ga oslobode. Do petka su ukrajinske snage u području odgurale ruske više od 100 kilometara dalje od istorijskog grada. Lokalne vlasti su prijavile i novo bombardovanje 18. marta.
Ipak, stanovnici Voznesenska nastavljaju da utvrđuju svoj grad, strahujući od daljih napada ruske vojske. A da su ti strahovi opravdani a njihova sudbina neizvesna, pokazuju izveštaji da su Rusi bombardovali stambene zgrade u Odesi na Crnom moru, koja je od Voznesenska udaljena svega oko 140 kilometara.
Jer ako ruske snage pređu glavni most preko reke Mertvovod koji vodi u Voznesensk – koji je kako piše “CBS njuz” uz herojsko žrtvovanje raznet da se spreči prolazak ruskih tenkova – ništa neće moći da spreči Ruse od napada na još jednu ukrajinsku nuklearnu elektranu, ali i “pravu nagradu” za ruskog predsednika Vladimira Putina – najveću luku zemlje Odesu.
Ako Rusi zauzmu Odesu, dobiće strateško uporiše na delu jugoistočne Ukrajine i povezati se sa Krimom, koji su anektirali 2014.
U ruskom udaru na tri glavne mete u Ukajini, uništeno je više objekata, i to raketnim bacačima i municijom, najrazrušeniji od svih gradova, sudeći prema fotografijama koje prstižu, jeste Kijev
Ruska zona bezbednosti prema Ukrajini treba da obuhvati Černigovsku, Sumsku, Harkovsku, Dnjepropetrovsku, Odesku i Nikolajevsku oblast, izjavio je general-potpukovnik Viktor Soboljev, član Odbora Državne dume Rusije za odbranu.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
U Odesi je došlo do ozbiljnog incidenta tokom pokušaja Oružanih snaga Ukrajine da lansiraju rakete „flamingo“, kada su četiri projektila detonirala direktno na startnim položajima, prenose izvori koji prate situaciju na terenu.
Ruski dronovi „Geran” tokom noći i jutra pogodili su ciljeve u Harkovu, gde su posle serije eksplozija izbili požari, a iz više delova grada dizali su se gusti stubovi dima.
Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je snimke uništenja pet ukrajinskih besposadnih čamaca u severoistočnom delu Crnog mora, navodeći da su ciljevi likvidirani pre nego što su uspeli da priđu ruskim položajima i obali.
Ruska ekonomija je već „previše ohlađena“ i više ne može dugo da izdrži ekstremno visoke kamatne stope, upozorio je izvršni direktor Sberbanke German Gref, tražeći od Centralne banke Rusije brže smanjenje kamata kako bi se pokrenule investicije i sprečilo dalje gušenje privrede.
Ruski „Cargrad“ izneo je tezu da razorni zemljotresi u Venecueli i netipični potresi kod Sevastopolja ne bi trebalo da se posmatraju samo kao geološki događaji, već i kroz širi geopolitički kontekst, uz pitanje da li se iza takvih udara može kriti upotreba tehnologija za delovanje na Zemljinu koru.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je presretanje balističke rakete velikog dometa, ali nije navelo gde je oborena, ni o kom tipu projektila je reč, dok zapadna platforma „Kleš riport“ piše da postoji sumnja da je Ukrajina testirala novu balističku raketu FP-9 kompanije „Fajer point“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U ruskom udaru na tri glavne mete u Ukajini, uništeno je više objekata, i to raketnim bacačima i municijom, najrazrušeniji od svih gradova, sudeći prema fotografijama koje prstižu, jeste Kijev
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Vreme koje je muškarcima potrebno da ponovo postignu erekciju posle orgazma prvenstveno zavisi od starosti, ali i od opšteg fizičkog i psihičkog stanja, objašnjavaju stručnjaci.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.