Ruska vojna industrija godinama je jedna od vodećih i najprogresivnijih u toj branši, a shodno tome u arsenalu Rusije trenutno se nalazi jedno od najmoćnih oružja sveta - Posejdon 2M39
"Posejdon" je podvodno vozilo razarajuće snage, sa nukleranim pogonom i nuklearnim oružjem, napravljen sa sposobnošću da neotrkiven pređe nekoliko hiljada kilometara pre detonacije nedaleko od neprijateljskih obala, izazivajući radioaktivni cunami.
Ovo oružje je uplašilo Zapad, sasvim je jasno. Za razliku od raketa koje lete vazduhom i gde postoji barem nekakva šansa da ih presretne protivraketna odbrana, protiv "posejdona" nema nikakve odbrane. Takva atomska torpeda, koja mogu da plove velikom brzinom po dubinama okeana, ne može da otkrije radar koji bi to signalizirao svojoj odbrani.
Početak prozivodnje - pretnja ili "zabluda"?
Priča o ovom razarajućem oružju, o kom se i daljee ne zna mnogo, započeta je u septembru 2015. godine. Ruska televizija NTV je "slučajno" objavila stranicu dokumenta na kojem su se nalazili podaci o "okeanskom višenamenskom sistemu", nazavnom "Status-6". Otrkivanje informacija dogodilo se prilikom obraćanja ruskog lidera Vladimira Putina, koji je tokom govora kritikiovao planove Sjedinjenih Američkih Državanja o odbramenim raketnim tehnologijama.
Nakon toga su se pojavila brojna nagađanja da li je u pitanju bilo upozorenje ili pogrešna informacija koja bi "neprijateljske" države naterala na razmišljanje. Međutim, CIA pretpostavlja da je "curenje" bilo namerno.
Rusija je, prema podacima američkog Pentagon, prvobitno testiranje "Posejdona" obavila 27. novembra 2016. godine u Arktičkom okeanu.
Foto: printskrin Youtube
Posejdon - karakteristike
Pretpostavlja se da je ovo oružje robotska mini-podmornica, napravljena u obliku topreda od titanijuma, sa brzinom od preko 100 kilometara na čas. Maksimalni domet iznosi 10.000 kilometara, što čini izvodljivim interkontinentalno gađanje, i dubine od 1.000 metara.
Duga je 24 metara, sa prečnikom od oko 2 metra, a težine 100 tona.
Ova 2022. godina može se pokazati kao godina masovnog povlačenja zemalja iz štednje u dolarima i američkim hartijama od vrednosti, pošto je američka valuta prešla „tačku bez povratka“, a ceo svet već aktivno traži novu zajedničku rezervnu valutu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ova 2022. godina može se pokazati kao godina masovnog povlačenja zemalja iz štednje u dolarima i američkim hartijama od vrednosti, pošto je američka valuta prešla „tačku bez povratka“, a ceo svet već aktivno traži novu zajedničku rezervnu valutu
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.