Ruske vlasti su tvrdile da su skoro svi članovi posade evakuisani, ali za sada nisu objavljene fotografije ili snimci
Potopljena ruska raketna krstarica Moskva, komandni brod ruske Crnomorske flote, verovatno je spasila samo nekoliko desetina ljudi pre nego što su je ranije ove nedelje potopile ukrajinske rakete, pokazuju najnoviji izveštaji.
"Na brodu je bila posada od 510 ljudi. Ruskoj vojsci je trebao skoro ceo dan da prizna sramni gubitak svog najvećeg ponosa", piše Telegraph.
Rusi i dalje tvrde da je raketna krstarica Moskva potonula u olujnim vodama nakon požara i eksplozija izazvanih municijom uskladištenom na brodu. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je Moskva potonula dok je pokušavala da tegli u luku po olujnom vremenu. Ali SAD su potvrdile da su brod pogodile dve ukrajinske rakete Neptun i da je to izazvalo požar i potonuće krstarice.
Ruske vlasti su takođe tvrdile da je svih 510 članova posade Moskve evakuisano i prevezeno na bezbedno u Sevastopolj na Krimu, koji je Rusija anektirala. U članku koji je objavila ruska državna novinska agencija Tass prvobitno se tvrdilo da je "cela posada" evakuisana. Ali kasnije je reč „celo“ uklonjena iz teksta.
Skoro dva dana nakon što je brod potonuo, još uvek nema traga bilo kome od navodno preživelih članova posade. U slučaju da većina posade zaista pogine, ovaj incident bi mogao biti najveći pojedinačni ruski vojni gubitak od Drugog svetskog rata i bez sumnje najveći gubitak u ratu u Ukrajini. Ruska državna televizija do sada nije objavila nijedan snimak ili fotografije članova ekipe koji su se navodno bezbedno vratili kući, što je veoma neobično.
The head of the #Odessa regional administration, Maxim Marchenko, confirms the information that the #Russian missile cruiser "Moskva" was attacked by "Neptune" anti-ship missiles and got serious damage. pic.twitter.com/N9jovoEp66
— NEXTA (@nexta_tv) April 13, 2022
Ali nekoliko desetina ljudi okupilo se u petak na bdenju na trgu u Sevastopolju. Na pogrebnom vencu položenom ispod spomenika Ratnoj mornarici Rusije pisalo je „Za Moskvu i njenu posadu“. Nije poznato šta se sa njima dogodilo. Na desetine ljudi je navodno spašeno sa broda pre nego što je potonuo.
Litvanski ministar odbrane Arvidas Anusauskas rekao je da su najmanje 54 osobe evakuisane na turski brod nakon što je poziv u pomoć upućen iz Moskve u ranim jutarnjim satima u četvrtak.
Visoki zvaničnik američke odbrane rekao je novinarima u petak da Vašington veruje da je na brodu bilo više žrtava, ali je odbio da da više detalja.
Ukrajinski zvaničnici tvrde da niko nije spasen sa broda i da je među poginulima i kapetan Anton Kuprin.
– Videli smo da su i drugi brodovi pokušali da im pomognu, ali su čak i sile prirode bile na strani Ukrajine jer zbog nevremena nisu mogle da se evakuišu i spasu posadu - rekla je portparolka vojske na jugu Ukrajine.
Savetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Geraščenko rekao je da je „eksplozija u Moskvi bila toliko snažna da je brod potonuo za samo nekoliko minuta.
- Ruske vlasti kriju istinu od porodice i prijatelja članova posade. Svi iz Moskve su ubijeni - rekao je on.
Gubitak Moskve je posebno sramotan za ruskog predsednika Vladimira Putina, koji je izuzetno ponosan na rusku mornaricu.
- Putin voli svoju mornaricu. Kada je došao na vlast, prva stvar u koju je uložio bila je mornarica - rekao je bivši šef britanske kraljevske mornarice.
A zvaničnik Pentagona kaže da je uništenje Moskve „veliki udarac“ za Kremlj.
- A tu je i aspekt ponosa, dodao je. Krstarica Moskva, inače, za Ukrajinu ima simbolično značenje jer je učestvovala u prvim danima invazije u napadu na Zmijsko ostrvo u Crnom moru, u blizini rumunske granice, gde je zarobljeno 19 pripadnika ukrajinske mornarice, a kasnije razmenjen za ruske zarobljenike.
Prema navodnom audio snimku snimljenom krajem februara, dok su se Rusi približavali ukrajinskom garnizonu na Zmijskom ostrvu, ruski oficir je pozvao na predaju, ali je dobio neočekivan odgovor.
- Ovo je ruski vojni brod. Predlažem da položite oružje i predate se da biste izbegli krvoproliće i nepotrebne žrtve. U suprotnom ćete biti bombardovani - čula se poruka sa ruske strane, na šta je ukrajinski vojnik odgovorio: 'Ruski ratni brod, jebi se.'
PVO krstarice je otkazala?
Raketna krstarica klase Slava sa sedištem u Moskvi bila je treće najveće plovilo u aktivnoj ruskoj floti i jedno od njenih najteže branjenih sredstava, rekao je za Bi-Bi-Si pomorski stručnjak Džonatan Bentam sa Međunarodnog instituta za strateške studije.
Krstarica je bila opremljena troslojnim sistemom protivvazdušne odbrane koji je, ako je ispravno funkcionisao, trebao da joj pruži tri mogućnosti da se brani od napada raketa Neptun. Pored protivraketne odbrane srednjeg i kratkog dometa, odbrana je uključivala šest brzih radarski kontrolisanih protivavionskih topova (CIVS) kao poslednje sredstvo protivraketne odbrane.
„Sistem može da ispali 5.000 metaka u minuti, stvarajući zapravo zid od topovskih đulata oko krstarice, njegove poslednje linije odbrane“, rekao je Bentam za Bi-Bi-Si.
Ako se dokaže da je udar došao iz projektila, to „pokreće pitanja o sposobnosti modernizacije ruske površinske flote“, dodao je on. Ukrajinski izvori tvrde da je protivvazdušna odbrana krstarice „uposlena” lažnim napadima dronova Bajraktar, kako bi se što kasnije reagovalo na protivbrodski raketni udar.
Sistem krstarećih raketa Neptun dizajnirali su ukrajinski vojni inženjeri kao odgovor na rastuću pomorsku pretnju koju je Rusija predstavljala u Crnom moru, nakon aneksije Krima 2014. godine. Tek u martu prošle godine ukrajinska mornarica je dobila prvu isporuku rakete Neptun dometa 300 km (186 milja).
Raketna krstarica Moskva je drugi veliki ratni brod za koji se zna da je razbijen od početka rata. Ukrajina je u martu objavila da je uništila veliki desantni brod Orsk, u Azovskom moru.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i saudijski prestolonaslednik Muhamed bin Salman el Saud pohvalili su zajednički rad u okviru grupe OPEK plus i izrazili nameru za nastavak saradnje dve zemlje, saopštio je ruski Kremlj nakon telefonskog razgovora dvojice lidera
Odeska oblast bila je tokom noći 22. avgusta meta ruskog raketnog i dronskog napada. U napadu je oštećena železnička stanica u Razdelnoj, potvrdio je Aleksandar Pertsovski, predsednik uprave ukrajinske železničke kompanije "Ukrzaliznica", a pogođena je i lučka infrastruktura.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije zatražilo je od Sjedinjenih Američkih Država i Turske objašnjenja povodom informacija o planovima za isporuku oružja Ukrajini, saopštila je danas portparolka tog ministarstva Marija Zaharova.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Ukrajina je, preko posrednika, poslala Rusiji ponudu kojom sugeriše da obe zemlje treba da obustave napade na civilne ciljeve u Crnom moru, izjavio je zvor koji je upoznat sa situacijom.
Ne vidim kratkoročno rešenje za nestašicu raketa Patriot američke proizvodnje u Ukrajini, kaže Robin Niblet, istaknuti saradnik u Četam hausu, britanskom tink-tenku specijalizovanom za međunarodne poslove.
Ruske snage napale su sedam brodova koji su isporučivali zalihe ukrajinskim oružanim snagama u luci Nikolajev i u Crnom moru, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i saudijski prestolonaslednik Muhamed bin Salman el Saud pohvalili su zajednički rad u okviru grupe OPEK plus i izrazili nameru za nastavak saradnje dve zemlje, saopštio je ruski Kremlj nakon telefonskog razgovora dvojice lidera
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je na sramno ćutanje Evrope na veličanje ustaštva, istakavši da se u jednom njenom delu nacizam ponovo normalizuje, dok se prema različitim državama primenjuju dvostruki aršini.
Tačno 65 godina nakon Prve konferencije šefova država ili vlada nesvrstanih zemalja, Beograd će 31. avgusta i 1. septembra 2026. godine ponovo postati mesto susreta nesvrstanog sveta i i jedna od ključnih pozornica svetske politike.
Na društvenoj mreži Iks osvanuo je nov snimak siledžije i blokadera Nikole Đorđioskog (33) iz Užica, koji je u sramnom napadu ogromnom kamenicom pogodio i teško povredio snimatelja Radio-televizije Srbije!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je na sramno ćutanje Evrope na veličanje ustaštva, istakavši da se u jednom njenom delu nacizam ponovo normalizuje, dok se prema različitim državama primenjuju dvostruki aršini.
Pavel Bušujev, rukovodilac Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta zemalja ZND, u svojoj kolumni poručuje da je Rpublika Srpska ruski Dombas, a Ratko Mladić ruski heroj!
Učesnici prve sezone Exatlona Srbija Radojica Lazić i Anabela Zonai trenutno se nalaze u Dominikani, a javnost najviše zanima da li je njihov odlazak povezan sa drugom sezonom takmičenja.
Reper Gazda Paja pokazaće svoje veštine u najvećem sportskom rijalitiju Exatlonu, a njegova žena Vesna je takođe u sjajnoj formi, pa je suprugu komotno mogla da se pridruži u takmičenju.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski obišla je danas radove na obnovi Čukur česme u Beogradu, jednog od najznačajnijih istorijskih mesta u prestonici, za čiju je obnovu Ministarstvo opredelilo 991.800,00 dinara.
Novica Elek, koji je sinoć likvidiran u Surčinu, kada je nepoznati napadač pucao u njega nasred ulice, ostao je upamćen u srpskoj javnosti po teškom zločinu koji je počinio pre 10 godina, kada je svojoj supruzi Tijani pucao u noge.
Dva policajca povređena su tokom nesvakidašnje potere za traktoristom u okolini Lebana, koji je, prema nezvaničnim saznanjima, prethodno zaustavljen dok je prevozio ogrevno drvo bez prateće dokumentacije.
Ubistvo vatrogasca S. Č. (48) kojeg je hicima iz pištolja usmrtio šurak B. K. (39), potresla je sve koji su ga poznavali. Za njega, kao i za čitavu njegovu porodicu svi imaju samo reči hvale.
Policija je uhapsila A. I. iz Berana zbog sumnje da je vozilom usmrtio svoje jednogodišnje dete, kao i da je policijskim službenicima dao netačne informacije o okolnostima i načinu na koji je dete stradalo, saopšteno je iz Uprave policije.
U Velikom Gradištu B. K. juče je usred bela dana sa namerom krenuo u porodičnu kuću svoje rođene sestre da poubija sve članove svoje porodice, zbog nerešenih imovinskih odnosa nakon očeve smrti. Komšije i prolaznici u tom trenutku zatečenim prizorom bili su šokirani i preplašeni.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Kada pas stavi šapu na svog vlasnika, to najčešće znači da želi da pokaže ljubav i privrženost. Ipak, ovaj gest nije samo znak nežnosti, već i važan način na koji pas komunicira sa čovekom.
Dr Duong Thi Phuong sa Odeljenja za ishranu Univerzitetske bolnice za medicinu i farmaciju u Vijetnamu je otkrila koje svakodnevne navike mogu da imaju veliki uticaj na zdravlje digestivnog sistema.
Bivša rijaliti zvezda Dalila Dragojević progovorila je o sukobu sa Vesnom Rivas i poručila da pevačica ne govori istinu kada kaže da je dobila na sudu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.