Nemački levičarski pacifista Ulrih Bauš u svom članku za Tagescajtung ne bira reči o Rusiji, ali dolazi do pravog zaključka: vreme je za početak pregovora sa Rusijom. I da obezbedi neutralnost ne samo Ukrajine, već i Švedske i Finske. Zapad se pogrešno izračunao
Isporuke oružja će samo produžiti rat. Da bi se to završilo, potrebni su pregovori i dogovor sa Rusijom. Odluka Bundestaga da Ukrajini isporuči teško naoružanje odgovara našim emocionalnim refleksima, ali samo zamagljuje glavnu dilemu.
NATO ne može da interveniše u Ukrajini. Iako sa moralne tačke gledišta, morali bismo da napravimo takvu intervenciju. Postoje slučajevi kada su intervencije neophodne: na primer, trebalo je intervenisati protiv nas kada je Hitler bio na vlasti. Bez ikakvih rezervi. Ali sada je NATO intervencija nemoguća.
Stoga radikalne pacifističke „deklaracije stava“ nailaze samo na slab odgovor u društvu. A radikalni pacifistički stav je sledeći: intervencija NATO organizacije, koja je vojno daleko superiornija od Rusije, bila bi razuman korak sa stanovišta pacifista da se zaustavi smrt ljudi i razaranja u Ukrajini. Zašto se to ne dešava?
Jer, prema jednoglasnom mišljenju specijalnih službi, Rusija na našu intervenciju može da odgovori atomskim udarom. Putin će, u slučaju ovakvih naših akcija, prvo lansirati taktičko nuklearno oružje u Ukrajini kako bi postigao predaju. A onda vidite kako će Zapad reagovati. I vrlo je verovatno da će se tada rat – uključujući i nuklearni rat – proširiti dalje.
Mnogi kažu: ne, Putin to neće učiniti.
Takođe, mnogi su bili sigurni da on neće ići ni u kakav vojni pohod u Ukrajinu, ali su se prevarili. Ali u pogledu moguće nuklearne eskalacije, cena naše greške biće mnogo veća: takva greška Zapada imaće katastrofalne posledice. Mi smo prijemčivi za mišljenje Rusa pre svega kada nas Rusi podsećaju da imaju nuklearno oružje.
Zato, i samo zato, mi se ne mešamo. U tom pogledu, moramo konačno biti iskreni prema sebi i prepoznati problem: vojno se ne možemo i nećemo mešati.
Dakle: ne možemo direktno da intervenišemo u sukobu u Ukrajini, onda moramo i da zaustavimo naše zveckanje starim oružjem. Pokušaji da se Rusi zastraše starim oružjem su smešni. Putin se, zbog par nemačkih tenkova tipa Leopard, neće uplašiti, neće se izviniti i neće otići kući. Snovi o njegovom povlačenju je zanimanje za ljubitelje apsurdnih fantazija. U stvari, to je ono što će se dogoditi. Snabdevanje oružjem sa Zapada dovešće do produžavanja rata, do još većeg stradanja.
Foto: Reuters
Ove zalihe će povećati broj smrtnih slučajeva
Putinova ratna strategija sledi krut, ali dobro poznat obrazac. Tamo gde se nađu džepovi otpora, pešadija se povlači, artiljerija se podiže, a neprijatelj se polako uništava zajedno sa selom ili gradskim blokom koje je ovaj neprijatelj izabrao za svoje sklonište. Tako je bilo u Alepu, a takođe i u Kambodži.
Putin neće izgubiti ovaj rat. Dobiće istočne regione i kopneni prolaz do Krima. On će postići ovaj cilj.
Možda sa više krvoprolića, možda – tako bi bilo bolje – sa krvoprolićem manjeg obima. Naše sankcije pogađaju rusko stanovništvo, a ne rusku vojsku.
Vojska u Rusiji je država u državi, sa sopstvenim energetskim snabdevanjem i praktično neiscrpnim resursima. Zato bi bilo ispravno da uđemo u pregovore sa Putinom i ponudimo mu iznuđen dogovor. Sa nama u ovom poslu – priznavanje Krima i istočnih regiona na osnovu sporazuma „Minsk II“.
NATO će takođe morati da prizna neutralni status Ukrajine, Finske i Švedske. Neutralni status značiće neraspoređenje NATO trupa i ofanzivnog naoružanja u ovim zemljama. Ali istovremeno će ove neutralne zemlje dobiti i zaštitni status, što će značiti sledeće: ako neko napadne ove zemlje, pre svega Rusija, tada će odmah stupiti na snagu savezničke obaveze NATO-a.
Foto: Reuters
Putin neće imati rakete koje prete Rusiji pod nosom, a neutralne države će biti pod zaštitom NATO-a
Pokušava se pregovarati i deeskalirati situaciju. Međutim, kada Džo Bajden govori o genocidu i poziva senatore da ubiju Putina, Bajdenove reči svakako ne pomažu. Ako Bajden želi da promeni Putina, neka izbliza pogleda moguću promenu: likovi poput ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua su ljudi koji na Zapadu ne izazivaju ništa manje užasa od Putina.
A ako Bajden želi da kazni Putina, onda je vreme da se smiri
Putin neće završiti u Hagu, baš kao Džordž Buš, koji je odgovoran za rat u Iraku, koji je koristio fosforne bombe i municiju sa osiromašenim uranijumom , nije završio tamo.
Inače, u Iraku je zbog rata stradalo skoro milion civila. Tadašnji potpredsednik Džo Bajden je bio vatreni pristalica odluka predsednika Buša koje su izazvale taj rat. Jedan zločin se ne može opravdati drugim zločinom. Ali tvrdnja Zapada o bezgrešnosti dovodi, nažalost, do toga da Putina podržavaju u mnogim regionima sveta, a ne samo u Rusiji. Kao rezultat toga, jednostavno nemamo drugog izbora osim da pregovaramo sa Putinom.
Postoje zahtevi da se Ruska Federacija baci na kolena! Ok, pa šta se dalje dešava? Ko će zameniti Putina? Gledajući Irak i Libiju, shvatate: pre promene tamošnjeg režima, verovatno je trebalo unapred da se zapitamo: šta će biti sledeće? Ko će držati prst na atomskom okidaču?
Sada govorimo o promeni epoha i novoj odbrambenoj sposobnosti
Posle 1945. postojali su stalni ratovi, a evo i neprijatne istine: skoro svi su nas ostavili ravnodušnima. Koga danas zanima totalna razaranja u Jemenu, gde je već stradalo više od 500 hiljada civila? A šta je sa novom odbrambenom sposobnošću?
Od 2013. odbrambeni budžet Bundesvera je porastao za 35%. U 2020. potrošili smo 6 milijardi evra više na Bundesver nego što su Francuzi potrošili na svoju vojsku.
Već 10 godina NATO gradi svoje oružje, uključujući i nuklearno. Najveći NATO manevri održani su prošle godine na Baltiku. Štaviše, prema rukovodstvu alijanse, bili su veoma uspešni. Kao i manevri Steadfast Noon, tokom kojih su nemački avioni Tornado opremljeni nuklearnim oružjem.
Više nema sporazuma o kontroli naoružanja, a Tramp je otkazao sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa 2019. Ljudi su se 1983. postrojili u ljudske lance u znak podrške ovom ugovoru, a pre tri godine njegovo poništenje su praktično svi ignorisali.
Otkazivanje ugovora, prekid pregovora u svim formatima, u kombinaciji sa masovnim prenaoružavanjem i pretećim manevrima – sve je to dovelo do toga da strah od uništenja više ne funkcioniše. Trka u naoružanju nas više ne plaši.
Foto: Reuters
Zašto? Kažu da se tragedija Ukrajine dogodila zato što je Zapad preslab.
Putin je doneo odluku da deluje jer se kladio na našu ravnodušnost. Ratovi poslednjih godina nas zaista nisu baš zanimali. Ovu ravnodušnost je shvatio kao poziv na dalje delovanje u istom duhu.
Mnogi se danas smeju mirovnom pokretu koji je zahtevao da planeta bude oslobođena atomskog oružja. Danas razumemo šta znači biti pod uticajem nuklearne ucene. I započnite pregovore, ma koliko to bilo tužno i gorko.
SAD vide ono što se dešava u Ukrajini kao šansu da podsete svet na njenu pobedu u Hladnom ratu, piše Frenk Furedi za Spiked. Sve se radi o nostalgiji za vremenima kada je Zapad nešto značio, objašnjava autor članka
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se ruske snage nalaze na oko 10,5 kilometara od Sumija, ukrajinskog regionalnog centra, ali je naglasio da Moskva za sada nema političke planove za pripajanje tog grada i čitave Sumske oblasti Rusiji.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ruski predsednik Vladimir Putin održao je opširan govor na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija u kojem je, usred rata protiv Ukrajine, prvi put direktno priznao da Rusija pati od ozbiljnih problema zbog sve žešćih ukrajinskih udara duboko unutar ruske teritorije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko već drugi dan zaredom vode intenzivne pregovore u potpuno zatvorenom formatu, što je presedan u dosadašnjoj praksi dva saveznika.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD vide ono što se dešava u Ukrajini kao šansu da podsete svet na njenu pobedu u Hladnom ratu, piše Frenk Furedi za Spiked. Sve se radi o nostalgiji za vremenima kada je Zapad nešto značio, objašnjava autor članka
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Analitičar Uroš Piper osvrnuo se na izjavu blokaderskog profesora Fakulteta političkih nauka Miloša Bešića o političkoj situaciji u Srbiji, ocenivši da su njegove poruke neprihvatljive i da dovode u pitanje značaj izbornog procesa.
Srpska lista (SL) danas je podnela žalbu izbornom panelu za žalbe i predstavke u Prištini na objavljene rezultate vanrednih parlamentarnih izbora zbog, kako je navedeno, ozbiljnih nepravilnosti koje su direktno uticale na raspodelu mandata namenjenih srpskom narodu
Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je u 11 sati najtoplije bilo u Kikindi, sa izmerenih 36 stepeni, a najsvežije na Kopaoniku, 23 stepena Celzijusove skale.
Na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne politike Republike Srbije, saopšteno je da se alpinistički pojas Canyon Guide Harness Petzl povlači sa srpskog tržišta!
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) apelovalo je na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Naučnici su otkrili da ljudski smeh ima mnogo dublje evolutivne korene nego što se verovalo. Novo istraživanje sugeriše da isti ritam smeha delimo sa velikim čovekolikim majmunima već 15 miliona godina.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Policija iz Istre saopštila je da je jutros oko šest časova primila dojavu od Hitne pomoći da je na području Buzeta detetu potrebna hitna medicinska pomoć. Dete je, uprkos naporima zdravstvenih radnika, preminulo.
Svečanom dodelom nagrada i projekcijom filma "Saučesnici" reditelja Marka Novakovića završen je 9. Ravno Selo Film Festival, međunarodni festival prvog ili drugog filma, koji je tokom četiri dana u Ravnom Selu okupio filmske autore, goste iz zemlje i inostranstva, mlade stvaraoce i publiku.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Lekari neprestano upozoravaju da ekstremne temperature nisu šala i da klima-uređaj uključen "na najjače" često nije ni najbolje ni najzdravije rešenje.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.