Nemački levičarski pacifista Ulrih Bauš u svom članku za Tagescajtung ne bira reči o Rusiji, ali dolazi do pravog zaključka: vreme je za početak pregovora sa Rusijom. I da obezbedi neutralnost ne samo Ukrajine, već i Švedske i Finske. Zapad se pogrešno izračunao
Isporuke oružja će samo produžiti rat. Da bi se to završilo, potrebni su pregovori i dogovor sa Rusijom. Odluka Bundestaga da Ukrajini isporuči teško naoružanje odgovara našim emocionalnim refleksima, ali samo zamagljuje glavnu dilemu.
NATO ne može da interveniše u Ukrajini. Iako sa moralne tačke gledišta, morali bismo da napravimo takvu intervenciju. Postoje slučajevi kada su intervencije neophodne: na primer, trebalo je intervenisati protiv nas kada je Hitler bio na vlasti. Bez ikakvih rezervi. Ali sada je NATO intervencija nemoguća.
Stoga radikalne pacifističke „deklaracije stava“ nailaze samo na slab odgovor u društvu. A radikalni pacifistički stav je sledeći: intervencija NATO organizacije, koja je vojno daleko superiornija od Rusije, bila bi razuman korak sa stanovišta pacifista da se zaustavi smrt ljudi i razaranja u Ukrajini. Zašto se to ne dešava?
Jer, prema jednoglasnom mišljenju specijalnih službi, Rusija na našu intervenciju može da odgovori atomskim udarom. Putin će, u slučaju ovakvih naših akcija, prvo lansirati taktičko nuklearno oružje u Ukrajini kako bi postigao predaju. A onda vidite kako će Zapad reagovati. I vrlo je verovatno da će se tada rat – uključujući i nuklearni rat – proširiti dalje.
Mnogi kažu: ne, Putin to neće učiniti.
Takođe, mnogi su bili sigurni da on neće ići ni u kakav vojni pohod u Ukrajinu, ali su se prevarili. Ali u pogledu moguće nuklearne eskalacije, cena naše greške biće mnogo veća: takva greška Zapada imaće katastrofalne posledice. Mi smo prijemčivi za mišljenje Rusa pre svega kada nas Rusi podsećaju da imaju nuklearno oružje.
Zato, i samo zato, mi se ne mešamo. U tom pogledu, moramo konačno biti iskreni prema sebi i prepoznati problem: vojno se ne možemo i nećemo mešati.
Dakle: ne možemo direktno da intervenišemo u sukobu u Ukrajini, onda moramo i da zaustavimo naše zveckanje starim oružjem. Pokušaji da se Rusi zastraše starim oružjem su smešni. Putin se, zbog par nemačkih tenkova tipa Leopard, neće uplašiti, neće se izviniti i neće otići kući. Snovi o njegovom povlačenju je zanimanje za ljubitelje apsurdnih fantazija. U stvari, to je ono što će se dogoditi. Snabdevanje oružjem sa Zapada dovešće do produžavanja rata, do još većeg stradanja.
Foto: Reuters
Ove zalihe će povećati broj smrtnih slučajeva
Putinova ratna strategija sledi krut, ali dobro poznat obrazac. Tamo gde se nađu džepovi otpora, pešadija se povlači, artiljerija se podiže, a neprijatelj se polako uništava zajedno sa selom ili gradskim blokom koje je ovaj neprijatelj izabrao za svoje sklonište. Tako je bilo u Alepu, a takođe i u Kambodži.
Putin neće izgubiti ovaj rat. Dobiće istočne regione i kopneni prolaz do Krima. On će postići ovaj cilj.
Možda sa više krvoprolića, možda – tako bi bilo bolje – sa krvoprolićem manjeg obima. Naše sankcije pogađaju rusko stanovništvo, a ne rusku vojsku.
Vojska u Rusiji je država u državi, sa sopstvenim energetskim snabdevanjem i praktično neiscrpnim resursima. Zato bi bilo ispravno da uđemo u pregovore sa Putinom i ponudimo mu iznuđen dogovor. Sa nama u ovom poslu – priznavanje Krima i istočnih regiona na osnovu sporazuma „Minsk II“.
NATO će takođe morati da prizna neutralni status Ukrajine, Finske i Švedske. Neutralni status značiće neraspoređenje NATO trupa i ofanzivnog naoružanja u ovim zemljama. Ali istovremeno će ove neutralne zemlje dobiti i zaštitni status, što će značiti sledeće: ako neko napadne ove zemlje, pre svega Rusija, tada će odmah stupiti na snagu savezničke obaveze NATO-a.
Foto: Reuters
Putin neće imati rakete koje prete Rusiji pod nosom, a neutralne države će biti pod zaštitom NATO-a
Pokušava se pregovarati i deeskalirati situaciju. Međutim, kada Džo Bajden govori o genocidu i poziva senatore da ubiju Putina, Bajdenove reči svakako ne pomažu. Ako Bajden želi da promeni Putina, neka izbliza pogleda moguću promenu: likovi poput ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua su ljudi koji na Zapadu ne izazivaju ništa manje užasa od Putina.
A ako Bajden želi da kazni Putina, onda je vreme da se smiri
Putin neće završiti u Hagu, baš kao Džordž Buš, koji je odgovoran za rat u Iraku, koji je koristio fosforne bombe i municiju sa osiromašenim uranijumom , nije završio tamo.
Inače, u Iraku je zbog rata stradalo skoro milion civila. Tadašnji potpredsednik Džo Bajden je bio vatreni pristalica odluka predsednika Buša koje su izazvale taj rat. Jedan zločin se ne može opravdati drugim zločinom. Ali tvrdnja Zapada o bezgrešnosti dovodi, nažalost, do toga da Putina podržavaju u mnogim regionima sveta, a ne samo u Rusiji. Kao rezultat toga, jednostavno nemamo drugog izbora osim da pregovaramo sa Putinom.
Postoje zahtevi da se Ruska Federacija baci na kolena! Ok, pa šta se dalje dešava? Ko će zameniti Putina? Gledajući Irak i Libiju, shvatate: pre promene tamošnjeg režima, verovatno je trebalo unapred da se zapitamo: šta će biti sledeće? Ko će držati prst na atomskom okidaču?
Sada govorimo o promeni epoha i novoj odbrambenoj sposobnosti
Posle 1945. postojali su stalni ratovi, a evo i neprijatne istine: skoro svi su nas ostavili ravnodušnima. Koga danas zanima totalna razaranja u Jemenu, gde je već stradalo više od 500 hiljada civila? A šta je sa novom odbrambenom sposobnošću?
Od 2013. odbrambeni budžet Bundesvera je porastao za 35%. U 2020. potrošili smo 6 milijardi evra više na Bundesver nego što su Francuzi potrošili na svoju vojsku.
Već 10 godina NATO gradi svoje oružje, uključujući i nuklearno. Najveći NATO manevri održani su prošle godine na Baltiku. Štaviše, prema rukovodstvu alijanse, bili su veoma uspešni. Kao i manevri Steadfast Noon, tokom kojih su nemački avioni Tornado opremljeni nuklearnim oružjem.
Više nema sporazuma o kontroli naoružanja, a Tramp je otkazao sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa 2019. Ljudi su se 1983. postrojili u ljudske lance u znak podrške ovom ugovoru, a pre tri godine njegovo poništenje su praktično svi ignorisali.
Otkazivanje ugovora, prekid pregovora u svim formatima, u kombinaciji sa masovnim prenaoružavanjem i pretećim manevrima – sve je to dovelo do toga da strah od uništenja više ne funkcioniše. Trka u naoružanju nas više ne plaši.
Foto: Reuters
Zašto? Kažu da se tragedija Ukrajine dogodila zato što je Zapad preslab.
Putin je doneo odluku da deluje jer se kladio na našu ravnodušnost. Ratovi poslednjih godina nas zaista nisu baš zanimali. Ovu ravnodušnost je shvatio kao poziv na dalje delovanje u istom duhu.
Mnogi se danas smeju mirovnom pokretu koji je zahtevao da planeta bude oslobođena atomskog oružja. Danas razumemo šta znači biti pod uticajem nuklearne ucene. I započnite pregovore, ma koliko to bilo tužno i gorko.
SAD vide ono što se dešava u Ukrajini kao šansu da podsete svet na njenu pobedu u Hladnom ratu, piše Frenk Furedi za Spiked. Sve se radi o nostalgiji za vremenima kada je Zapad nešto značio, objašnjava autor članka
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Američki politikolog Džon Miršajmer ocenio je u Evropskom parlamentu da se Evropa suočava sa ozbiljnom nestabilnošću, koju je povezao sa ratom u Ukrajini.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev nazvao je Ujedinjeno Kraljevstvo „propalom imperijom“, komentarišući stanje u zemlji i sporove oko migracija.
Desetine ruskih obaveštajaca, koji su posle masovnog proterivanja diplomata iz evropskih zemalja 2022. godine ostali bez uporišta na Zapadu, navodno su prebačene u Japan i tamo nastavile rad pod diplomatskim i poslovnim pokrićem, piše Džapan tajms.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD vide ono što se dešava u Ukrajini kao šansu da podsete svet na njenu pobedu u Hladnom ratu, piše Frenk Furedi za Spiked. Sve se radi o nostalgiji za vremenima kada je Zapad nešto značio, objašnjava autor članka
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom Poljske u okviru velike nacionalne vežbe kojom vlasti proveravaju koliko brzo država može da upozori stanovništvo i pokrene sistem reagovanja u slučaju napada iz vazduha.
Bivši košarkaš Dejan Bodiroga, koji se u javnosti sve više gura kao lider lažne elite i blokaderskog pokreta, doživeo je potpuni finansijski debakl u privatnom biznisu.
Mihajlo Matović, sin glavnog blokadera iz Kraljeva Ivana Matoviča, pokazao je da nije odmakao dalje od svog oca, koji je učestvovao u pokušaju državnog udara.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije izdali su Radosavu G. uverenje kojim se potvrđuje da je učestvovao u odbrani SR Jugoslavije tokom NATO agresije 1999. godine, nakon zahteva koji je uputio putem portala "Ko si bre ti".
Vukola Tomović, vlasnik jedne od vikendica na jezeru Gazivode, čije je rušenje danas počelo po nalogu preduzeća Ibar - Lepenac, izjavio je da je rešenje o rušenju objekta dobio 3. jula i da on drugi dom nema.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Stanari jedne stambene zgrade u Borči mesecima su živeli u gotovo nepodnošljivim uslovima zbog nesnosnog smrada koji se širio hodnicima i zajedničkim prostorijama, a čiji je uzrok bila uginula svinja.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Na auto-putu Subotica – Novi Sad, u blizini Molove pumpe, danas oko 15:46 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda kada je došlo do prevrtanja cisterne.
Almira Vukadinović, supruga visokopozicioniranog pripadnika "škaljarskog klana" Predraga Vukadinovića, uhapšena je po nalogu crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je učestvovala u stvaranju kriminalne organizacije.
Adnan Lokvančić, koji je osumnjičen za nezapamćen zločin u naselju Hrasnica kada je lopatom usmrtio majku i brata, a potom majci odrubio glavu, prebačen je u Pritvorsku jedinicu KPZ Igman gde se nalazi pod strogim nadzorom.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mala deca unose mnogo živosti, buke i nepredvidivih situacija u svakodnevni život, pa nisu sve rase pasa podjednako spremne da se prilagode takvom okruženju. Zbog toga pet rasa nisu najbolji izbor za porodice sa malom decom.
Ako želite jednostavan i prirodan način da posvetite pažnju svojoj koži, moguće je da se rešenje već krije u vašoj kuhinji. Ova domaća "botoks krema" priprema se od lako dostupnih sastojaka koje mnogi već imaju kod kuće.
Veštačka inteligencija koja pamti korisnike donosi više pogodnosti, ali otvara i potpuno novu vrstu rizika. Umesto da pokušaju da probiju zaštitu sistema, hakeri sada traže način da promene ono što AI smatra istinom.
Nakon tragične pogibije mlade Anastasije, ćerke Nevene Hot, na društvenim mrežama oglasila se i njena tetka Vesna, koja je emotivnom i potresnom porukom raznežila i rasplakala mnoge.
Bivša prijateljica Stanije Dobrojević Tamara Radoman došla je sinoć u Šimanovce kako bi podržala Anitu Stanojlović, pa progovorila i o svom odnosu sa starletom i Asminom Durdžićem.
Pojedine estradne ličnosti iza sebe nose priče ispunjene velikom tugom, kao što je gubitak deteta. Među njima su Mirko Kodić, Milić Vukašinović, Žika Todorović kao i Eva Ras.
Starleta Stanija Dobrojević progovorila je o svom detinjstvu, roditeljima i vaspitanju, kao i o ocu kojeg je rano izgubila i vršnjačkom nasilju koje je preživljavala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.