Nemački levičarski pacifista Ulrih Bauš u svom članku za Tagescajtung ne bira reči o Rusiji, ali dolazi do pravog zaključka: vreme je za početak pregovora sa Rusijom. I da obezbedi neutralnost ne samo Ukrajine, već i Švedske i Finske. Zapad se pogrešno izračunao
Isporuke oružja će samo produžiti rat. Da bi se to završilo, potrebni su pregovori i dogovor sa Rusijom. Odluka Bundestaga da Ukrajini isporuči teško naoružanje odgovara našim emocionalnim refleksima, ali samo zamagljuje glavnu dilemu.
NATO ne može da interveniše u Ukrajini. Iako sa moralne tačke gledišta, morali bismo da napravimo takvu intervenciju. Postoje slučajevi kada su intervencije neophodne: na primer, trebalo je intervenisati protiv nas kada je Hitler bio na vlasti. Bez ikakvih rezervi. Ali sada je NATO intervencija nemoguća.
Stoga radikalne pacifističke „deklaracije stava“ nailaze samo na slab odgovor u društvu. A radikalni pacifistički stav je sledeći: intervencija NATO organizacije, koja je vojno daleko superiornija od Rusije, bila bi razuman korak sa stanovišta pacifista da se zaustavi smrt ljudi i razaranja u Ukrajini. Zašto se to ne dešava?
Jer, prema jednoglasnom mišljenju specijalnih službi, Rusija na našu intervenciju može da odgovori atomskim udarom. Putin će, u slučaju ovakvih naših akcija, prvo lansirati taktičko nuklearno oružje u Ukrajini kako bi postigao predaju. A onda vidite kako će Zapad reagovati. I vrlo je verovatno da će se tada rat – uključujući i nuklearni rat – proširiti dalje.
Mnogi kažu: ne, Putin to neće učiniti.
Takođe, mnogi su bili sigurni da on neće ići ni u kakav vojni pohod u Ukrajinu, ali su se prevarili. Ali u pogledu moguće nuklearne eskalacije, cena naše greške biće mnogo veća: takva greška Zapada imaće katastrofalne posledice. Mi smo prijemčivi za mišljenje Rusa pre svega kada nas Rusi podsećaju da imaju nuklearno oružje.
Zato, i samo zato, mi se ne mešamo. U tom pogledu, moramo konačno biti iskreni prema sebi i prepoznati problem: vojno se ne možemo i nećemo mešati.
Dakle: ne možemo direktno da intervenišemo u sukobu u Ukrajini, onda moramo i da zaustavimo naše zveckanje starim oružjem. Pokušaji da se Rusi zastraše starim oružjem su smešni. Putin se, zbog par nemačkih tenkova tipa Leopard, neće uplašiti, neće se izviniti i neće otići kući. Snovi o njegovom povlačenju je zanimanje za ljubitelje apsurdnih fantazija. U stvari, to je ono što će se dogoditi. Snabdevanje oružjem sa Zapada dovešće do produžavanja rata, do još većeg stradanja.
Foto: Reuters
Ove zalihe će povećati broj smrtnih slučajeva
Putinova ratna strategija sledi krut, ali dobro poznat obrazac. Tamo gde se nađu džepovi otpora, pešadija se povlači, artiljerija se podiže, a neprijatelj se polako uništava zajedno sa selom ili gradskim blokom koje je ovaj neprijatelj izabrao za svoje sklonište. Tako je bilo u Alepu, a takođe i u Kambodži.
Putin neće izgubiti ovaj rat. Dobiće istočne regione i kopneni prolaz do Krima. On će postići ovaj cilj.
Možda sa više krvoprolića, možda – tako bi bilo bolje – sa krvoprolićem manjeg obima. Naše sankcije pogađaju rusko stanovništvo, a ne rusku vojsku.
Vojska u Rusiji je država u državi, sa sopstvenim energetskim snabdevanjem i praktično neiscrpnim resursima. Zato bi bilo ispravno da uđemo u pregovore sa Putinom i ponudimo mu iznuđen dogovor. Sa nama u ovom poslu – priznavanje Krima i istočnih regiona na osnovu sporazuma „Minsk II“.
NATO će takođe morati da prizna neutralni status Ukrajine, Finske i Švedske. Neutralni status značiće neraspoređenje NATO trupa i ofanzivnog naoružanja u ovim zemljama. Ali istovremeno će ove neutralne zemlje dobiti i zaštitni status, što će značiti sledeće: ako neko napadne ove zemlje, pre svega Rusija, tada će odmah stupiti na snagu savezničke obaveze NATO-a.
Foto: Reuters
Putin neće imati rakete koje prete Rusiji pod nosom, a neutralne države će biti pod zaštitom NATO-a
Pokušava se pregovarati i deeskalirati situaciju. Međutim, kada Džo Bajden govori o genocidu i poziva senatore da ubiju Putina, Bajdenove reči svakako ne pomažu. Ako Bajden želi da promeni Putina, neka izbliza pogleda moguću promenu: likovi poput ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua su ljudi koji na Zapadu ne izazivaju ništa manje užasa od Putina.
A ako Bajden želi da kazni Putina, onda je vreme da se smiri
Putin neće završiti u Hagu, baš kao Džordž Buš, koji je odgovoran za rat u Iraku, koji je koristio fosforne bombe i municiju sa osiromašenim uranijumom , nije završio tamo.
Inače, u Iraku je zbog rata stradalo skoro milion civila. Tadašnji potpredsednik Džo Bajden je bio vatreni pristalica odluka predsednika Buša koje su izazvale taj rat. Jedan zločin se ne može opravdati drugim zločinom. Ali tvrdnja Zapada o bezgrešnosti dovodi, nažalost, do toga da Putina podržavaju u mnogim regionima sveta, a ne samo u Rusiji. Kao rezultat toga, jednostavno nemamo drugog izbora osim da pregovaramo sa Putinom.
Postoje zahtevi da se Ruska Federacija baci na kolena! Ok, pa šta se dalje dešava? Ko će zameniti Putina? Gledajući Irak i Libiju, shvatate: pre promene tamošnjeg režima, verovatno je trebalo unapred da se zapitamo: šta će biti sledeće? Ko će držati prst na atomskom okidaču?
Sada govorimo o promeni epoha i novoj odbrambenoj sposobnosti
Posle 1945. postojali su stalni ratovi, a evo i neprijatne istine: skoro svi su nas ostavili ravnodušnima. Koga danas zanima totalna razaranja u Jemenu, gde je već stradalo više od 500 hiljada civila? A šta je sa novom odbrambenom sposobnošću?
Od 2013. odbrambeni budžet Bundesvera je porastao za 35%. U 2020. potrošili smo 6 milijardi evra više na Bundesver nego što su Francuzi potrošili na svoju vojsku.
Već 10 godina NATO gradi svoje oružje, uključujući i nuklearno. Najveći NATO manevri održani su prošle godine na Baltiku. Štaviše, prema rukovodstvu alijanse, bili su veoma uspešni. Kao i manevri Steadfast Noon, tokom kojih su nemački avioni Tornado opremljeni nuklearnim oružjem.
Više nema sporazuma o kontroli naoružanja, a Tramp je otkazao sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa 2019. Ljudi su se 1983. postrojili u ljudske lance u znak podrške ovom ugovoru, a pre tri godine njegovo poništenje su praktično svi ignorisali.
Otkazivanje ugovora, prekid pregovora u svim formatima, u kombinaciji sa masovnim prenaoružavanjem i pretećim manevrima – sve je to dovelo do toga da strah od uništenja više ne funkcioniše. Trka u naoružanju nas više ne plaši.
Foto: Reuters
Zašto? Kažu da se tragedija Ukrajine dogodila zato što je Zapad preslab.
Putin je doneo odluku da deluje jer se kladio na našu ravnodušnost. Ratovi poslednjih godina nas zaista nisu baš zanimali. Ovu ravnodušnost je shvatio kao poziv na dalje delovanje u istom duhu.
Mnogi se danas smeju mirovnom pokretu koji je zahtevao da planeta bude oslobođena atomskog oružja. Danas razumemo šta znači biti pod uticajem nuklearne ucene. I započnite pregovore, ma koliko to bilo tužno i gorko.
SAD vide ono što se dešava u Ukrajini kao šansu da podsete svet na njenu pobedu u Hladnom ratu, piše Frenk Furedi za Spiked. Sve se radi o nostalgiji za vremenima kada je Zapad nešto značio, objašnjava autor članka
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da će Zapad morati da prihvati realnost multipolarnog sveta i da nauči da sarađuje sa zemljama "svetske većine", upozorivši da predstoji život u "nestabilnom, promenljivom svetu".
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Zapad stvara stalni mehanizam vojnog snabdevanja Ukrajine u okviru formata "Ramštajn“ i 'koalicije voljnih", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Dmitrij Poljanski.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da će predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom, ako dođe u Moskvu, biti garantovana bezbednost, rekao je pomoćnik ruskog predsednika za spoljnu politiku Jurij Ušakov.
Ukrajina je posredstvom predsednika Finske Aleksandra Stuba i premijera Norveške Jonasa Gara Sterea predala Moskvi signale o spremnosti Kijeva na prekid vatre, kao i o ličnom susretu između Vladimira Zelenskog i ruskog lidera Vladimira Putina, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibiga.
SAD vide ono što se dešava u Ukrajini kao šansu da podsete svet na njenu pobedu u Hladnom ratu, piše Frenk Furedi za Spiked. Sve se radi o nostalgiji za vremenima kada je Zapad nešto značio, objašnjava autor članka
Nakon pobede blokadera na izborima i opšteg ekonomskog kolapsa koji je usledio, gašenja fabrika, nesigurnosti i masovnog povlačenja novca građana iz banaka u strahu za budućnost, Alta banka je otišla u stečaj, a među onima koji su ostali bez ijednog dinara našla se i Ruskinja Aljona.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u emisiji "Kolegijum" uputio je apel celokupnom demokratskom svetu i novoj američkoj administraciji pred nezapamćenim revolucionarnim terorom i pokušajem zabrane rada naše televizije.
Jedan od lidera srpskog naroda u Crnoj Gori, Milan Knežević, reagovao je na izjavu jednog od kandidata na "Studentskoj listi", Dejana Šoškića, koji je tokom intervjua u podgoričkom listu "Pobjeda" Srbe u toj zemlji proglasio nacionalnom manjinom, i to svega sedam dana nakon izbora u Srbiji.
Vršilac dužnosti predsednika Republike, Ana Brnabić, žestoko je reagovala nakon što je Nebojša Zelenović zatražio uvođenje terora i zabranu delovanja Srpske napredne stranke (SNS), poručivši mu da uličarski diktatori mogu pokušati bilo šta, ali da Srbiju i narod nikada neće moći da ućutkaju i zaplaše.
Nenad Stefanović, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu, obratio se javnosti povodom hapšenja načelnika UKP Marka Krička i načelnika Službe za suzbijanje kriminala (SSK) Boška Sekulovića.
Pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, koji se emituje na televiziji Informer, odneo je Plavi tim, koji je na poligonu "Fliper" savladao Crvene rezultatom 8:4, uprkos ogromnom nevremenu i snažnom pljusku koji su pratili takmičenje.
Prevaranti zloupotrebljavaju imena i identitete poznatih lekara za reklamiranje lažnih lekova na internetu, što predstavlja ozbiljan bezbednosni i krivični problem, upozoravaju stručnjaci.
Početak novembra 2026. donosi oblačno vreme, kišu i sneg na planinama, a krajem meseca očekuje se drastičan pad temperature i prvi sneg u nižim predelima, rekao je meteorolog Ivan Ristić.
Kina planira da pre 2030. godine realizuje prvu misiju sa ljudskom posadom na Mesec, tokom koje bi dvojica od ukupno tri astronauta trebalo da se spuste na njegovu površinu i obave naučna istraživanja, saopšteno je na Sedmom kineskom simpozijumu o svemirskim letovima sa ljudskom posadom, održanom u Pekingu.
Fudbaler Ognjen Ninković (24), iz Lešnice, koji je poginuo kada je, vozeći "golf", u noći između subote i nedelje, na magistralnom putu Šabac-Loznica, sleteo s puta i udario u ogradu, bio je omiljen u svom mestu i klubovima u kojima je igrao.
Počasni predsednik DPS-a, Milo Đukanović, trebalo bi sutra da bude saslušan pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici zbog sumnji u korupciju prilikom privatizacije Telekoma 2005. godine, iako je crnogorsko tužilaštvo ranije ocenilo da je nastupilo apsolutno zastarevanje krivičnog gonjenja.
Od mladog fudbalera Ognjena Ninkovića (24), koji je poginuo u noći između subote i nedelje u Lešnici kod Loznice, oprostio se njegov bivši klub FK Borac u kojem je ranije igrao.
Jednomesečna beba koja je sinoć povređena u teškom sudaru na obilaznici oko Čačka zadobila je teške povrede glave i trenutno se nalazi na lečenju u Kliničkom centru u Beogradu.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Majka rijaliti učesnice Jelene Golubović, Svetlana Ceca Golubović, prošla je kroz ozbiljnu zdravstvenu krizu nakon što joj je iznenada puklo slepo crevo.
Pevač Šerif Konjević otkrio je na svom Instagram profilu delić luksuza koji poseduje, objavivši video na kojem pliva u svom bazenu u porodičnoj vili u Bosni i Hercegovini.
Učesnica "Elite 10" Miljana Kulić doživela je saobraćajnu nezgodu u trenutku dok je bila van rijalitija, a u kolima su se nalazili i njena majka Marija Kulić i sin Željko Kulić.
Komentari