SRBIJO, OVO ĆE TI ODREDITI SUDBINU! SLEDI KAPITULACIJA RUSIJE SA SMENOM PUTINA, ILI PORAZ ZAPADA i kraj Anglosaksonske kontrole Evrope!
Podeli vest
Sukob će ići ka jednom od dva moguća finala - kapitulaciji Rusije sa smenom Putina ili teškoj krizi Zapada, koja će dovesti do toga da Anglosaksonci izgube kontrolu nad Evropom
Deveti maj, Dan pobede, ove godine dobija potpuno novo značenje.
Zapad rizikuje da izazove reakciju koja bi mogla da potkopa uticaj dolara i podeli globalni finansijski sistem. Rađanje novih monetarnih sistema uvek se dešavalo posle ratova
11.04.2022
17:51
Prvi put od 1945. godine, piše Petar Akopov, čekamo novu pobedu - bez koje će biti dovedeno u pitanje i samo postojanje naše države. Istovremeno, nova pobeda ne poništava veliku, ona postaje početak nove ere u životu naše zemlje i celog sveta. A bez pobede neće biti Rusije.
Zato je toliko važno da razumemo koga i šta moramo da pobedimo - koga ne možemo a da ne pobedimo. Ukrajina je u sadašnjem obliku samo vidljivi neprijatelj. Jer, jasno je da je sada ključno pitanje - vojna pobeda nad anti-Rusijom na bojnom polju. Ovo je nesporno pitanje, ali da bismo što pre došli do pobede, treba da razumemo sa kim i sa čime se borimo, ko nam se suprotstavlja, a šta nas koči.
Kolektivni Zapad, predvođen anglosaksonskim zemljama (tačnije, njihovim elitama) nesumnjivo je naš glavni protivnik u ovoj bici, a ona se neće završiti nakon što utihnu topovi u Ukrajini.
Proksi-rat
Konfrontacija sa Zapadom poprimila je formu i proksi-rata jer se protiv nas vodi rukama Ukrajinaca, kojima će zato doturati sve više oružja, kao i formu i sveopšteg ekonomskog i ideološkog rata, u kojem atlantisti žele poraz Rusije, njenu izolaciju, slabljenje i promenu vlasti u Kremlju.
Konkretnije: sukob će ići ka jednom od dva moguća finala - kapitulaciji Rusije sa smenom Putina ili teškoj kriza na Zapadu, koja će dovesti do toga da Anglosaksonci izgube kontrolu nad ujedinjenim Zapadom kome bi sledio raspad bar na dva dela, na anglosaksonski svet i Evropu, uz istovremenu unutrašnju krizu u Sjedinjenim Državama, ključnoj zapadnoj sili.
Jasno je da je za Rusiju prihvatljiva samo druga opcija i da za to postoje dobri objektivni preduslovi u narednih pet do deset godina, ali u isto vreme treba da se pripremimo za dugotrajno, višedecenijsko suočavanje sa ujedinjenim Zapadom, ako bude postojao posle 2030.
Treba da polazimo od činjenice da ćemo za spas svoje zemlje morati da pobedimo Zapad - ne u Ukrajini, već u globalnoj konfrontaciji. Razmere zadatka ne bi trebalo doživljavati kao zastrašujuće iako smo neuporedivi po snazi sa SSSR. Jer, globalno trendovi svetskog razvoja rade protiv Zapada, protiv atlantističkog projekta sveta i zapadne dominacije koja se zove globalizacijom.
Zato naša pobeda nad Zapadom nije potrebna samo nama (iako je za nas praktično pitanje života i smrti), već i apsolutnoj većini nezapadnog sveta. I mnogi narodi „zlatne milijarde" vremenom će početi bolje da shvataju do čega će dovesti pobeda anglosaksonske „globalizacije", pa neće biti potpuni protivnici pobede Rusije.
I zato što pobeda Rusije nad Zapadom ne znači ni potčinjavanje Zapada nama, ni naše osvajanje Evrope - to više ne misle ni najokoreliiji rusofobi.
Ne, naša pobeda, kao i 1814. i 1945. godine, značiće otklanjanje pretnji Rusiji sa Zapada. Ali, za razliku od 19. i 20. veka, kada je ceo svet živeo u svetu zapadne hegemonije (ili hegemonije zapadnih država, pošto jedinstveni Zapad tada još nije postojao), sadašnja pobeda će biti još veća po svojim posledicama, jer će značiti kraj polumilenijumske zapadne hegemonije u svetu.
Pobeda Rusije će zaista otvoriti novo poglavlje u istoriji čovečanstva...
Tri načina do pobede
Pobeda nad Zapadom se može postići na tri načina.
Prvi. Rusija nekoliko godina trpi udare sa Zapada, a istovremeno se sve više preorijentiše na istok i jug, paralelno ceo globalni finansijski, trgovinski i geopolitički sistem ulazi u fazu masovnog restrukturiranja. Za to vreme, unutar Zapada rastu krizne pojave i nesuglasice između Anglosaksonaca i kontinentalne Evrope. Domaća politička kriza u Sjedinjenim Državama dovodi do toga da one postaju samostalne, naglo smanjujući svoje globalne ambicije.
Evropa bi dobila priliku da se oslobodi engleskog uticaja i počne da se pretvara u pravi nemačko-francuski projekat. Konfrontacija sa Rusijom, koja je nepovoljna za EU, bila bi ublažena, pa bi počela potraga za putevima za obnavljanje urušenih odnosa, pod apsolutno ravnopravnim uslovima.
Drugi. Nakon što Rusija povrati kontrolu nad Ukrajinom, Zapad protiv nje zavodi režim totalnog ekonomskog rata. Novi Berlinski zid razdvaja Evropu i Rusiju, dok su skoro svi odnosi uništeni i sve izgleda kao prva polovina 50-ih, ali u još goroj verziji, s obzirom na sankcije i pokušaj Zapada da izoluje Rusiju ne samo od svog, već i od svetskih tržišta. Međutim, to samo ubrzava prepakivanje međunarodnog finansijskog i trgovinskog sistema i približava kraju eru zapadne dominacije.
Rusija za to vreme pravi zaokret ka istoku i jugu, zaboravljajući na odnose sa Zapadom do boljih vremena.
I to bi takođe bila pobeda Rusije.
Treći. Konfrontacija Rusije i Zapada u Ukrajini se razvvlači na godine i prenosi se na druge delove Evrope. Prvo na Pridnjestrovlje, a zatim (posle pokušaja potpune blokade Kalinjingrada) - na baltičke države. Istovremeno, ne dolazi do rata punog razmera između NATO-a i Rusije - Rusija ne uzima baltičke države za sebe, ograničavajući se Suvalskim koridorom od Kalinjingrada do Belorusije, a Rumunija odustaje od planova da pripoji Pridnjestrovlje, na granici sa kojom su ruske trupe koje kontrolišu Novorosiju.
Ali, nakon što plane Evropa - Azija će se suočiti sa provokacijama oko Tajvana koje vode početku kinesko-američkog pomorskog sukoba i raskidu svih odnosa između SAD i Kine. Usled toga dolazi do brzog kolapsa globalnog finansijskog, trgovinskog i logističkog sistema - svet se deli na dva bloka, zapadni i kinesko-ruski, među kojima širom sveta traje konfrontacija u najboljim tradicijama Hladnog rata, ali bez direktnih oružanih sukob poput Korejskog rata 1950-1953.
I pri ovom scenariju Rusija preuzima kontrolu nad Ukrajinom, a težište svetske geopolitike (i vojnih tenzija) se pomera u pacifički region. Rusija, kao evroazijska sila, postaje jedan od centara novog, multipolarnog sveta jer će dvoblokovski sistem biti samo prelazna etapa.
Prvi cilj Rusije
Sada je suvišno nagađati kojim od ova tri puta ćemo doći do pobede, do sada se sve rešavalo pre svega na bojnom polju. Naš prvi cilj je da sprečimo Zapad da razvuče neprijateljstva na naredne godine.
Ukrajina, kao anti-Rusija, mora biti poražena što je pre moguće - iako je već sada jasno da predstoji još nekoliko faza specijalne operacije i da sve će biti urađeno na način da se minimiziraju gubici naših trupa i civilnog stanovništva.
Glavni deklarisani cilj je otklanjanje pretnje Rusiji sa Zapada, odnosno Ukrajine kao anti-Rusije, kao atlantističkog oružja. A to je nemoguće ne samo bez promene vlasti u Kijevu, već i bez promene samog formata postojanja državnosti u ovom delu istorijske Rusije.
Kategorično isključivanje čak i teorijske mogućnosti za ponovnu transformaciju Ukrajine iz maloruske u antirusku apsolutni je prioritet ne samo za Putina, već za svakog ruskog patriotu.
Istovremeno, da bismo Ukrajinu vratili u porodicu bratskih slovenskih naroda (kako to govori Aleksandar Lukašenko) ili jednostavno u Ruski svet (ako se, poput Putina, držimo trojstva ruskog naroda, koji čine Velikorusi, Malorusi i Belorusi) - ne treba nam samo vojna pobeda, nego i restrukturisanje sadašnje ukrajinske države.
Potrebna nam je i pobeda nad samima sobom.
Štaviše, bez nje neće biti ni pobede u Ukrajini, ni pobede nad Zapadom.
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnom žarištu u Ukrajini, napredovanju ruske vojske, ali i o uticaju Zapada na Evropu, govorili su gosti dr. Prvoslav Davinić, Danijel Simić, novinar i ratni reporter i diplomata Zoran Milivojević.
Teme nove emisije Rat uživo bile su izbori u Rusiji i uticaj Putina, spoljna politika SAD, svetska ekonomija, potencijalni svetski rat, a o svemu tome govorili su gosti Vojislav Milošević, Petar Đurđev iz Centra za društvenu stabilnost, Ivan Ivanović iz SNP i ekonomista Nemanja Antić iz MBA.
O aktuelnim svetskim žarištima, ali i o spoljnoj i unutrašnjoj politici Rusije i njenom uspehu na frontu u Ukrajini, govorili su Vlastimir Vidić, novinar, prof. dr Dragan Radenović, Miloš Jevtić, novinar i ekspert za specijalne jedinice, Igor Damnjanović, novinar i ratni reporter.
08.05.2024
19:32
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Samo neuk i maliciozan može tvrditi o "kapitulaciji" Rusije, zemlje koja jedina ima oružje "sudnjega dana-SARMAT"....koje, kada Putko stisne "crveni taser", za 7 min. sa karte sveta zbrisana je, npr. Britanija
Zapad rizikuje da izazove reakciju koja bi mogla da potkopa uticaj dolara i podeli globalni finansijski sistem. Rađanje novih monetarnih sistema uvek se dešavalo posle ratova
Kineski predsednik Si Đinping u dvodnevnoj je poseti Beogradu, a danas će mu biti priređen svečani doček ispred Palate Srbija, gde će ga ugostiti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Italijanski ambasador Luka Gori ocenio je večeras da još nije došao trenutak za člasntvo tzv. Kosova u Savetu Evrope i naglasio da je za tako nešto neohodan suštinski napredak u formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO).
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
Novinar tajkunskog lista "Danas", Miša Brkić, osuo je paljbu na Srbiju, jer mu nije po volji to što se dogodila istorijska poseta kineskog predsednika Si Đinpinga našoj zemlji.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je Srbija u uslovima svetske nestabilnosti odlučno izabrala dalje jačanje saradnje s dokazanim prijateljima kao što je Kina.
U Info večeri o istorijskoj poseti predsednika Si Đinpinga i sporazumima koji će doneti benefite za Srbiju, govorili su Darko Obradović, iz Centra za strateške analize i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U novom Glavnom dnevniku Informer TV, gostovao je spoljnopolitički komentator Miroslav Stojanović, a on je govorio o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
O aktuelnim svetskim žarištima, ali i o spoljnoj i unutrašnjoj politici Rusije i njenom uspehu na frontu u Ukrajini, govorili su Vlastimir Vidić, novinar, prof. dr Dragan Radenović, Miloš Jevtić, novinar i ekspert za specijalne jedinice, Igor Damnjanović, novinar i ratni reporter.
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
Više javno tužilaštvu u Zaječaru potvrdilo je informaciju, koja se pojavila u pojedinim medijima, da nova DNK veštačenja koja su pristigla u to tužilaštvo ne pokazuju da postoje biološki tragovi ubijene devojčice Danke Ilić (2) iz Bora.
Muškarac S. R. (65) iz Vučja, koji je teško povređen danas oko 13.30 sati na ulazu u Leskovac iz pravca Niša u sudaru autobusa i putničkog vozila kojim je upravljao, podlegao je povredama u Urgentnom centru Opšte bolnice Leskovac.
Potresna ispovest Huana Pabla Eskobara i njegova životna priča govore o tome kako je uspeo da se izvuče iz neželjenog nasleđa, kako je video dve suprotne strane svog oca i živeo život u bekstvu.
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
Iako su u svetu, a i kod nas sve popularnije moderne metode uklanjanja dlačica, mnoge dame i dalje koriste brijač kako bi imale glatku kožu. Ipak, s tim predmetom treba biti oprezan, jer i on ima rok trajanja.
Od prvih dana maja pa do kraja avgusta Pešterci žive za tradicionalne vašare na kojima se često okupi između 20.000 i 30.000 ljudi. Tako je bilo i ovih dana.
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Mladi reprezentativac Srbije u stonom tenisu Andrej Radulović iz Niša, ima samo 19 godina, ali iza sebe već ima nekoliko dobijenih teških životnih bitaka. Zato je sada rešen da dobije još dve.
Tradicionalna manifestacija ''Jagnjijada'' biće održana od 17. do 19. maja u centru Jagnjila, u organizaciji udruženja „Jagnjijada – Jagnjilo“, pod pokroviteljstvom Opštine Mladenovac., a posetioce očekuje i bogat kulturno- umetnički program.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.