Rat u Ukrajini bukti već 83 dana. U Kijevu tvrde da je Rusija izgubila trećinu kopnenih snaga, očekujući kraj rata tokom ove godine. Švedska i Finska su praktično već članice NATO... Rusija je upozorila da bi ulazak Finske u NATO bio greška koja ne može da ostane bez političkih posledica. Desetak autobusa u kojem su ukrajinski vojnici koji su se nalazili u čeličani Azovstalj napustilo je u ponedeljak to postrojenje. Nije bilo moguće proveriti koliko je vojnika bilo u autobusima
21.16 - Ukrajina gađala pogranični punkt u Kurskoj oblasti
Pogranični punkt u mestu Tjotkino u Kurskoj oblasti (Rusija) gađan je sa teritorije Ukrajine, saopštio je gubernator. Žrtava nema. Na udaru ukrajinskih minobacača je bila i šećerana, takođe nije bilo žrtava.
19.20 - Razgovarali Makron i Zelenski
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je imao "dug i sadržajan" telefonski razgovor o ratu u toj zemlji sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.
"Razgovarali smo o tome kako se odvijaju borbe, o operaciji spasavanja vojske iz Azovstalja i perspektivi pregovaračkog procesa. Pokrenuto je i pitanje snabdevanja Ukrajine gorivom", objavio je Zelenski na Tviteru.
Foto: AP Photo/Markus Schreiber, Tanjug
Takođe, kako je rekao ukrajinski lider, razgovarali su i o odbrambenoj podršci Francuske, pripremi šestog paketa sankcija Evropske unije Rusiji, kao i mogućim načinima izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.
"Imali smo suštinsku diskusiju o našoj aplikaciji za status kandidata za članstvo u EU", dodao je Zelenski.
17.45 - Šef diplomatije EU Žozep Borelj izjavio je danas da blok neće dopustiti da Ukrajina ostane bez vojne opreme dok se rat protiv Rusije nastavlja na njenoj teritoriji.
"Evropska unija neće dozvoliti Ukrajini da ostane bez opreme", poručio je Borelj novinarima u Briselu posle sastanka ministara odbrane EU, prenosi Rojters.
Dodao je da je ruska vojska pretrpela "impresivne gubitke", ukoliko se ispostavi da su brojevi i izveštaji tačni. "Ne bih se usudio da postavljam hipotezu o tome koliko dugo Rusija može da se odupire. Ako je tačno da je Rusija izgubila 15 odsto svojih trupa od početka rata, ovo je svetski rekord gubitaka vojske koja je upala u neku zemlju", kazao je Borelj.
17.18 - Švedska i Finska će 18. maja zajedno predati zahteve za prijem u NATO, izjavila je premijerka Švedske Magdalena Anderson.
16.49 - Međunarodni krivični sud (MKS) poslao je 42 službenika u Ukrajinu kako bi istražili navode o ratnim zločinima i zločinima protiv čovečnosti u toj zemlji, izjavio je danas glavni tužilac Karim Kan.
"Ovo je najveća misija stručnjaka moje kancelarije od njenog osnivanja", rekao je Kan, prenosi agencija RIA Novosti. Dodao je da osoblje uključuje istražitelje, stručnjake forenzike i pomoćno osoblje. Tužilaštvo MKS je 2. marta pokrenulo istragu u Ukrajini, a Kan je 11. marta rekao da je istražni tim suda počeo da prikuplja dokaze u okviru istrage.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je ranije da Rusija kategorički odbacuje optužbe Kijeva za ratne zločine na teritoriji Ukrajine.
16.18 - LNR odredi narodne milicije oslobodili naselje Orehovo
Narodna milicija Luganske narodne republike saopštila je da su njeni odredi oslobodili naselje Orehovo. U video-zapisu objavljenom na Telegram kanalu Narodne milicije, njen predstavnik je, pokazujući na tablicu s natpisom Orehovo, izjavio da je ono u ovom trenutku potpuno oslobođeno zahvaljujući odredima Narodne milicije LNR.
16.16 - Još 184 osobe, među kojima su 23 deteta, evakuisano je u utorak iz Marijupolja u Bezimeno u Donjeckoj Narodnoj Republici, saopštio je Štab teritorijalne odbrane DNR.
16.02 - Putin: To je samoubistvo za EU!
Evropska unija, odbijajnjem ruskih energente, predsatvlja ekonomsko samounistvo za EU, izjavio je danas predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin na sastanku o situaciji u naftnom sektoru
15.44 - Zaharova: Daju nam odrešene ruke!
Sjedinjene Američke Države, terajući Finsku i Švedsku da stupe u NATO, daju odrešene ruke Rusiji, izjavila je portparolka ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova
15.31 - Američki predsednik DŽozef Bajden ugostiće lidere Švedske i Finske u četvrtak u Beloj kući kako bi razgovarali o njihovim zahtevima za članstvo u NATO, saopštila je danas Bela kuća.
"Bajden, švedska premijerka Magdalena Anderson i finski predsednik Sauli Ninisto razgovaraće o evropskoj bezbednosti", rekla je portparolka Bele Kuće Karin Žan-Pjer, prenosi agencija Rojters.
Dodala je da će na sastanku biti reči i o "jačanju njihovih bliskih partnerstava u nizu globalnih pitanja i podršci Ukrajini".
14.40 - SAD: Tarife EU na rusku naftu - alternativa za potpuni embarg
Zvaničnici američkog ministarstva finansija najavili su danas da će predložiti na sastanku (G7) ove nedelje da evropske zemlje uvedu tarife na rusku naftu kao bržu alternativu potpunom naftnom embargu, javlja Rojters.
Tarifni mehanizam bi bio osmišljen tako da ruska nafte ostane na tržištu, ali da se ograniči iznos prihoda koji Moskvi može da ostvaruje od tog izvoza, rekli su zvaničnici Ministarstva finansija SAD novinarima u Briselu, uoči sastanka ministara finansija G7 i guvernera centralnih banaka koji će se održati kasnije ove sedmice.
Zvaničnici Evropske unije trenutno razmatraju plan o postepenom prekidu uvoza ruske nafte kao odgovor na rat Moskve u Ukrajini, ali zabrinutost istočnoevropskih zemalja članica Unije u pogledu snabdevanja predstavlja veliku prepreku za realizaciju takvog plana, dodaje britanska agencija.
14.37 - Lavrov: EU se postepeno spaja sa NATO i to ne krije
Nakon što je Olaf Šolc došao na vlast Berlin je izgubio sve znake svoje nezavisnosti, ocenio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
"Nakon što je aktuelna vlada došla na vlast Nemačka je izgubila poslednje znake nezavisnosti", poručio je šef ruske diplomatije, prenosi agencija TAS S.
Prema njegovim rečima, u Evropskoj uniji jedino francuski predsednik Emanuel Makron pokušava da govori o strateškoj autonomiji Unije.
"EU se postepeno spaja sa NATO. Štaviše, to ne krije", kazao je Lavrov.
14:02 - U Donjeckoj oblasti došlo je do jake eksplozije
13.52 - Hitno obaveštenje: Rusija izlazi
Rusija se i zvanično povlači iz Saveta država Baltičkog mora, saopštilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova. Takva odluka, kažu, doneta je kao odgovor na "neprijateljske akcije", prenose RIA Novosti.
"U odgovoru na neprijateljske akcije, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poslao je poruku izaslanicima država članica CBŠ, visokom predstavniku EU Žozepu Borelju, kao i Sekretarijatu Saveta u Stokholmu, obaveštavajući ih o povlačenju Rusije iz organizacije.
Istovremeno, Skupština Ruske Federacije odlučila je da se povuče iz Parlamentarne konferencije Baltičkog mora", navodi se u saopštenju Ministarstva, prenosi agencija TAS S.
Ministarstvo napominje da povlačenje iz Saveta država Baltičkog mora neće uticati na prisustvo Rusije u regionu i poručuje da su "pokušaji da se Rusija istisne sa Baltika osuđeni na propast".
"Nastavićemo da radimo sa odgovornim partnerima, održavamo odnose o ključnom pitanju, a to je razvoj Baltičkog regiona, naše zajedničko nasleđe. Nastavićemo da štitimo interese naših sunarodnika", dodaje se u saopštenju Ministarstva.
Takođe, kako se navodi, trenutna situacija u Savetu je na savesti onih koji su "uništili temelje organizacije".
"Situacija u Savetu država Baltičkog mora je degradirajuća. Države NATO i EU u okviru Saveta odbacile su ravnopravan dijalog i principe na kojima je stvorena ova baltička regionalna struktura i postepeno pretvaraju Savet u instrument antiruske politike" napominje Ministarstvo.
Ministarstvo je takođe primetilo da su zapadne države "monopolizovale Savet u sopstvenim ciljevima".
"Smatramo dalje prisustvo naše zemlje u Savetu besmislenim i kontraproduktivnim. Rusija neće učestvovati u pretvaranju organizacije u drugu platformu za sabotažne aktivnosti i zapadnu sujetu", zaključuje se u saopštenju.
Savet država Baltičkog mora je regionalna, međuvladina organizacija zemalja oko Baltičkog mora, kao i Islanda i Norveške.
13.00 - Savetnik Zelenskog: Branioci Marijupolja promenili tok rata
Ukrajinski branioci Marijupolja promenili su tok rata sa Rusijom, izdržavši 82 dana opsade, izjavio je danas savetnik ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak.
Podoljak je naveo da su pregovori o evakuaciji većeg broja ljudi iz gradske čeličane Azovstalj, poslednjeg bastiona ukrajinskih snaga, nakon višenedeljne ruske opsade i bombardovanja, teški, ali da postoji nada da će biti uspešni, prenosi Rojters.
Više od 265 militanata "nacionalističke jedinice Azov" i ukrajinskih vojnika, koji su se krili u čeličani Azovstalj u Marijupolju, položili su oružje i predali se, saopšstio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.
13.00 - Šolc: Za diplomatsko resenje potrebno je da Rusija ode iz Ukrajine
Nemački kancelar Olaf Šolc i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski danas su se u telefonskom razgovoru saglasili da je za diplomatsko rešenje potrebno da Rusija ode iz Ukrajine, preneo je Šolcov portparol.
"Oni su se složili da bi diplomatsko rešenje između Ukrajine i Rusije zahtevalo momentalni kraj neprijateljstava sa ruske strane i povlačenje ruske vojske iz Ukrajine", naveo je portparol u saopštenju, preneo je Rojters.
Oni su, takođe, razgovarali o načinima na koji može da se pomogne Ukrajini i složili su se da ostanu u bliskom kontaktu, dodao je portparol. Nešto ranije, Zelenski je rekao da je sa Šolcom razgovarao o situaciji na prvoj liniji fronta ukrajinskog rata protiv Rusije, a bilo je reči i o dodatnim sankcijama Moskvi kao vidom pritiska.
Foto: Christophe Gateau/Pool via AP
"Imao sam produktivne razgovore sa nemačkim kancelarom. Razgovarali smo o situaciji na prvoj liniji fronta, daljem pritisku na Rusiju, pooštravanju sankcija, mogućnostima za mir", naveo je Zelenski na Tviteru.
On je dodao da Ukrajina računa na dalju podršku Nemačke za njegovu zemlju na putu ka punom članstvu u Evropskoj uniji.
12.30 - Rusija je proglasila dvojicu finskih službenika ambasade u Moskvi za persone non grata, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova!
Ruski MSP smatra da su neprihvatljive i isporuke oružja Ukrajini, kao i kurs konfrontacije Finske sa Rusijom.
Navedeno je da je proterivanje finskih diplomata odgovor Moskve na te aktivnosti Finske.
12.23 - Konašenkov: Predaja pripadnika Azova i drugih vojnika UKR
Više od 265 militanata "nacionalističke jedinice Azov" i ukrajinskih vojnika, koji su se krili u čeličani Azovstalj u Marijupolju, položili su oružje i predali se, saopšstio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.
Među onima koji su se predali je i 51 teško ranjeni ukrajinski borac, dodao je Konašenkov, a prenosi TAS S. Konašenkov je rekao da je juče počela predaja "militanata nacionalstičke jedinice Azov i ukrajinskih vojnika", dodaju RIA Novosti.
Svi kojima je potrebna medicinska pomoć upućeni su u bolnicu na teritoriji samoproglašene Donjecke narodne Republike, naveo je Konašenkov.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je juče da je ruska vojska odredila prekid vatre u oblasti čeličane Azovstalj i otvorila je humanitarni koridor.
Ukrajinska vojska je danas poručila da radi na tome da evakuiše sve preostale trupe iz njihovog poslednjeg utočišta u opkoljenoj luci Marijupolj, predajući kontrolu nad gradom Rusiji posle nekoliko meseci bombardovanja.
12.00 - Teške borbe na terenu
12.00 - Lavrov: Ukrajina je potrošni materijal za Zapad
Ukrajina je „potrošni materijal“ za Zapad u ratu sa Rusijom, smatra ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov. Ocenio je da Ukrajina nikome nije potrebna i da je "potrošni materijal" u hibridnom sveopštem ratu sa Ruskom Federacijom, prenosi RIA Novosti.
"To je javno objavljeno. (Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost) Žozep Borelj, glavni diplomata Evropske unije, javno govori da „u ovom ratu pobeda mora biti postignuta na bojnom polju“, Britanci, Amerikanci, predsednici, premijeri, ministri izjavljuju da „nemamo pravo da dozvolimo da Rusija pobedi, da Rusija mora da bude poražena“, dodao je Lavrov.
Prema njegovim rečima, Zapad je objavio rat i to nipošto nije rat između Ukrajine i Rusije, već između Zapada i Rusije.
11.54 - Zelenski: Razgovarao sam sa Šolcom o pritisku na Rusiju
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom razgovarao o situaciji na prvoj liniji fronta ukrajinskog rata protiv Rusije, a bilo je reči i o dodatnim sankcijama Moskvi kao vidom pritiska, preneo je Rojters.
"Imao sam produktivne razgovore sa nemačkim kancelarom. Razgovarali smo o situaciji na prvoj liniji fronta, daljem pritisku na Rusiju, pooštravanju sankcija, mogućnostima za mir", naveo je Zelenski na Tviteru.
11:52 - Luksemburg: Turska neće blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO
Ministar spoljnih poslova Luksemburga Žan Aselborn izjavio je da ne veruje da će Turska blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO, uprkos izjavi turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da Turska "neće popustiti".
Za ulazak Finske i Švedske u NATO saglasnost mora dati svaka od 30 država članica alijanse. Erdogan zamera dvema nordijskim zemljama da pokazuju popustljivost prema kurdskim pobunjenicima Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Turska smatra terorističkom organizacijom.
Turska pored toga zamera Švedskoj što je prekinula svaku prodaju oružja njoj od 2019. godine, kao mera odmazde zbog turske operacije na severu Sirije.
"Kako ćemo imati poverenje u njih. Švedska predstavlja jaslice za terorističke organizacije...
Nećemo popustiti o ulasku u NATO onih koji primenjuju sankcije Turskoj", rekao je turski predsednik. Aselborn je medjutim istakao da Erdogan samo želi da "podigne cenu" pristupanja dve zemlje.
"Na kraju krajeva, ubedjen sam da Turska ne može da zaustavi ovo", rekao je ministar
11.36 - Moskva: Unistili smo isporuke oruzja iz SAD i iz Evrope
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su njihovi projektili u zapadnom regionu Ukrajine, Lavovu, uništili isporuku oružja iz SAD i iz Evrope.
Moskva je, takođe, potvrdila ranije izveštaje proruskih snaga na istoku Ukrajne, da se više od 250 ukrajinskih boraca, koji su bili opkoljeni u čeličani Azovstalj u Marijupolju, predalo.
Rojters dodaje da nije mogao da nezavisno potvrdi ovaj izveštaj.
11:35 - Ukrajina se povukla iz pregovora
Ukrajina se faktički povukla iz pregovaračkog procesa sa Rusijom, izjavio je danas zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, piše list Izvestija.
Prema rečima Rudenka, trenutno nema pregovora.
11.30 - Lavrov: Ulazak Finske i Švedske u NATO neće ništa bitno promeniti
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov smatra da ulazak Finske i Švedske "verovatno neće ništa bitno promeniti", pošto te dve nordijske zemlje dugi niz godina učestvuju u vojnim vežbama Alijanse.
Foto: Reuters
"NATO dugo uzima u obzir teritoriju Švedske i Finske kada planira vojno napredovanje ka istoku. Dakle, u ovom smislu verovatno nema velike razlike", rekao je lavrov, prenosi Interfaks.
Ruski ministar je dodao da će Moskva videti kako će NATO koristiti teritoriju te dve zemlje i da će na osnovu toga doneti zaključke.
11.08 - Moskva poručila: "Odrešili su ruke Rusiji"
Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je za TV kanal "Solovjev" uživo komentarisala odluku Finske i Švedske da uđu u NATO.
"Ono što Finska i Švedska sada rade pod pritiskom Vašingtona, a zapravo ne njihovih naroda, već njihovih političkih snaga, odrešilo je ruke Rusiji", rekla je ona.
Ranije su Norveška, Danska i Island obećale da će pomoći Finskoj i Švedskoj ako ove zemlje budu napadnute tokom procesa pristupanja NATO-u.
11.00 - Proruske snage: Predalo se 256 vojnika iz Azovstalja
Proruske snage saopštile su danas da se 256 ukrajinskih vojnika, koji su bili opkoljeni u čeličani Azovstalj u Marijupolju, predalo, i da je među njima 51 vojnik povređen, preneo je Rojters.
Ukrajinska vojska je danas poručila da radi na tome da evakuiše sve preostale trupe iz njihovog poslednjeg utočišta u opkoljenoj luci Marijupolj, predajući kontrolu nad gradom Rusiji posle nekoliko meseci bombardovanja.
10.40 - Parlament Finske danas o prijavi za NATO, Odbor podržao
Finski parlament će danas glasati o prijavi te zemlje za članstvo u NATO-u, prenosi finski javni servis Yle.
Odbor za spoljne poslove jednoglasno je podržao prijavu, ocenjujući da Finska mora da postane članica NATO-a.
10.20 - Potparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov negirao je pisanja turskih medija da se priprema poseta Vladimira Putina Turskoj.
Turski list Jeni Šafak je pisao da se u narednim danima u Turskoj očekuje poseta ruskog predsednika Vladimira Putina, ali je Dmitrij Peskov to demantovao.
List je naveo da će u sredu u Ankaru doputovati ruska delegacija na čelu sa potpredsednikom vlade Aleksandrom Novakom. Ona će razgovarati sa turskim ekonomskim strukturama. Kako se navodi, biznismeni će proceniti investicione mogućnosti Turske.
10.11 - Švedska potpisala zahtev za članstvo u NATO
Švedska ministarka spoljnih poslova An Linde potpisala je zahtev za članstvo te zemlje u NATO, javlja Sputnjik.
10.00 - U narednim danima se u Turskoj očekuje poseta ruskog predsednika Vladimira Putina
On dolazi na poziv turskog kolege Redžepa Tajipa Erdogana. List navodi da će u sredu u Ankaru doputovati ruska delegacija na čelu sa potpredsednikom vlade Aleksandrom Novakom. Ona će razgovarati sa turskim ekonomskim strukturama.
Kako piše list, tokom sastanka pripremiće se teren za sastanak na najvišem nivou između Turske i Rusije.
- Predsednik Tajip Erdogan pozvao je predsednika Rusije Vladimira Putina koga je pozvao telefonom, u Tursku na poslovni sastanak na visokom nivou. S tim u vezi očekuje se poseta Putina Turskoj u narednim danima - navodi se u saopštenju.
Pored toga, kako se navodi, jedna od tema razgovora delegacija biće pitanje transporta robe.
09.14 - Posledice granatiranja sela Aleksejevka
09.12 - Britanski izveštaj sa ratišta od jutros
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 17 May 2022
08.00 - Šolc: Mir nije moguć legalizovanjem osvojenih teritorija
Nemački kancelar Olaf Šolc odbacio je mogućnost da bi Rusija mogla da postigne mir sa Ukrajinom tako što bi legalizovala osvojene teritorije u toj zemlji.
"Jasno je da Rusija ima samo jedan izlaz iz ove situacije, a to je dogovor sa Ukrajinom", rekao je Šolc za RTL.
A dogovor, kako je objasnio, nije moguć "diktiranim mirom" pri čemu se Ukrajini unapred napiše da treba da se odrekne svoje teritorije, prenosi Bild.
Šolc je dodao da se neće ponoviti slučaj Krima gde je rat završen u smislu da nema pucanja, ali je povučena nova granica i gde samo čekaju da se sve vrati u normalu.
07.20 - Granatirano selo Aleksejevka
Pogranično selo Aleksejevka u Kurskoj oblasti, na zapadu Rusije, na granici sa Ukrajinom, granatirano je rano jutros, saopštio je guverner regiona Roman Starovojt.
Naveo je da su oštećene tri privatne kuće, školska zgrada i jedan automobil. Nije bilo žrtava, prenosi Interfaks.
07.15 - Granatiran Petrovski okrug
Ukrajinske trupe su dva puta za 10 minuta granatirale Petrovski okrug u Donjecku, ispalivši granate kalibra 152 mm i 122 mm - predstavništvo DNR.
07.12 - Erdogan: Nećemo dozvoliti ulazak Finske i Švedske u NATO
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da njegova zemlja neće dozvoliti pridruživanje Finske i Švedske NATO savezu.
"Turska ne može da kaže "da" članstvu Finske i Švedske u NATO, bez uvrede, to je nemoguće", rekao je Erdogan, prenose RIA Novosti.
On je najavio da će delegacije te dve zemlje u ponedeljak posetiti Tursku, ali je poručio da "ne moraju da se muče" i da dolaze kako bi ubedile Tursku da odobri njihov prijem u NATO, prenosi Rojters.
Ocenio je da bi NATO postao "mesto koncentracije predstavnika terorističkih organizacija", kada bi Finska i Švedska postale članice tog saveza.
Švedsku je nazvao "gnezdom" terorizma, dodajući "da ima teroriste i u parlamentu".
"Nijedna od te dve zemlje nema jasan, otvoren stav prema terorističkim organizacijama. Kako možemo da im verujemo?", rekao je Erdogan.
Ankara tvrdi da Švedska i Finska pružaju utočište osobama koje su povezane sa grupama koje smatra terorističkim, odnosno sa Radničkom partijom Kurdistana i pristalicama propovednika Fetulaha Gulena koga optužuje da stoji iza pokušaja puča 2016. godine.
Turska državna televizija TRT Haber javila je i da Švedska i Finska nisu odobrile repatrijaciju 33 osobe na zahtev Turske.
07.11 - Senat odlucio da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini
Američki Senat doneo je odluku da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini vrednom 40 milijardi dolara, što otvara put zakonu koji bi mogao da se izglasana kasnije ove nedelje, nakon što su vojna i humanitarna pomoć zaustavljene zbog protivljenja jednog republičkog senatora.
Rezultat je bio 81 prema 11, na prvom od potencijalna tri proceduralna glasanja koja otvaraju put za finalno usvajanje zakona o finansiranju u Senatu, koje je zatražila administracija predsednika DŽozefa Bajdena, preneo je Rojters.
Svih 11 glasova protiv su od republikanaca.
Predstavnički dom odobrio je pomoć 10. maja, ali je proces pauziran u Senatu nakon što je senator Rend Pol odbio da odobri brzo glasanje.
Bajdenove demokrate imaju tesnu većinu i u Predstavničkom domu i Senatu, ali pravila Senata zahtevaju jednoglasnu saglasnost da bi se brzo prešlo na konačno glasanje za većinu zakona.
Pol je rekao da želi da se zaposli generalni inspektor kako bi nadgledao finansiranje, ali je odbio ponudu lidera Senata da se glasa o amandmanima na njegov predlog.
Kod demokrata i republikanaca postoji snažna podrška o pomoći Ukrajini, a Predstavnički dom je usvojio ove mere glasovima 368 protiv 57.
07.10 - Nema dogovora oko sankcija
Evropska unija još uvek nije postigla dogovor o šestom paketu sankcija protiv Rusije, izjavio je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj.
On je na konferenciji za novinare posle sastanka Saveta EU rekao da i dalje ne postoji neophodan konsenzus o predloženoj zabrani uvoza ruske nafte.
07.10 - Serija eksplozija u Lavovu
Serija eksplozija čula se u Lavovu, na zapadu Ukrajine, javlja Rojters pozivajući se na očevice.
Nema informacija o žrtvama, a eksplozije su se čule nešto pre jedan sat noćas.
Agencija navodi da se čulo uzastopno osam do 10 eksplozija.
07.05 - Kličko: Povratak u Kijev još nije bezbedan
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko ponovo je apelovao na stanovnike koji su pobegli na bezbednije lokacije da se još ne vraćaju u glavni grad Ukrajine.
"Ne možemo svima sa stoprocentnom sigurnošću da garantujemo bezbednost", rekao je Kličko za Bi-Bi-Si.
Naveo je i da se grad "polako vraća u život" nakon povlačenja ruske vojske, da se kafići i barovi otvaraju, ali je upozorio da je Kijev i dalje "meta ruskih agresora".
Dodao je da se sirene za vazdušnu opasnost i dalje oglašavaju i da je noćni policijski čas i dalje na snazi.
Prema njegovoj proceni, najmanje milion stanovnika Kijeva koji su u tom gradu živeli pre rata još se nije vratilo.
07.01 - ODKB: Širenje NATO povećava tenzije
U Moskvi je u ponedeljak održan samit šefova država članica Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) koje su upozorile da će širenje NATO povećati tenzije.
Samit je održan povodom 30. godišnjice potpisivanja Ugovora o kolektivnoj bezbednosti i 20. godišnjice od osnivanja te organizacije.
Generalni sekretar ODKB Stanislav Zas rekao je da će militarizacija Evrope i dalje širenje NATO, uključujući prijem Švedske i Finske samo povećati tenzije u regionu.
On je rekao da pitanje učešća snaga ODKB u ruskoj specijalnoj operaciji u Ukrajini nije bilo tema samita, navodi TAS S. Na marginama samita Putin je održao odvojene sastanke sa kolegama iz Kazahstana, Belorusije, Kirgistana i Tadžikistana, kao i sa premijerom Jermenije.prenosi RIA Novosti.
Sa predsednikom Kazahstana Kasim-Žomartom Tokajevim razgovarao je o bezbednosnim i ekonomskim pitanjima, kao i o budućem zajedničkom učešću na različitim forumima.
Putin i beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko imali su kratak razgovor o pretovaru robe u ruskim lukama, izgradnji beloruskog terminala u blizini Sankt Peterburga i saradnji u oblasti raketne nauke i drugim oblastima vojno-industrijskog kompleksa.
Sa predsednikom Kirgistana Sadirom Japarovim Putin je razgovarao o zajedničkim trgovinskim pitanjima, a sa jermenskim premijerom Nilolom Pašinjanom o situaciji u Karabahu i ekonomskoj saradnji. Ranije tokom dana, Putin i predsednik Emomali Rahmon razgovarali su o regionalnoj bezbednosti i modernizaciji oružanih snaga Tadžikistan.
07.00 Zelenski: Počela evakuacija ukrajinskih vojnika
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je putem video obraćanja da je počela evakuacija ukrajinskih vojnika iz čeličane Azovstalj u Marijupolju.
"Nadamo se da ćemo moći da spasimo živote naših momaka. Među njima i onih koji su ozbiljno povređeni i potrebna im je medicinska pomoć. Posao na tome da se vrate kućama uveliko traje, ali je to vrlo delikatno i potrebno je vreme", kazao je Zelenski, preneo je TAS S.
Ukrajinski puk koji je dugo branio čeličanu kao poslednje uporište Ukrajine u Mariupolju, proglasio je svoju misiju završenom u ponedeljak, nakon što je više od 260 boraca, uključujući neke teško ranjene, evakuisano i odvedeno u oblasti pod kontrolom Rusije.
Zelenski je dodao da je evakuacija "na teritorije koje drze separatisti" urađena sa ciljem da se spasu životi boraca koji su nedeljama odolevali ruskim napadima u lavirintu podzemnih prolaza ispod Azovstalja.
"Ukrajini je potrebno na njeni heroji budu živi, to je naš princip", dodao je on.
Rusko Ministarsvo odbrane saopštilo je u ponedeljak da je postignut sporazum da se evakuišu ranjeni ukrajinski vojnici iz "Azovstalja", zbog čega su otvoreni humanitarni koridori samo u ovu svrhu.
Ministarstvo je dodalo da je proglašen prekid vatre u okolnim oblastima oko čeličane i da je humanitarni koridor otvoren da se pruži izlaz ranjenim ukrajinskim vojnicima, kako bi mogli da se prebace u bolnicu u Novoazovsku, koji se nalazi u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR).
07.00 - Ukrajinske snajperistkinje ubijale civile u Marijupolju?
Predsednici Rusije i Belorusije Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko na sastanku u Moskvi razgovarali su o zajedničkim naporima u izgradnji raketa, rečeno je na marginama samita Organizacije ugovora o zajedničkoj bezbednosti (ODKB).
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju trupa operativne grupe "Zapad", gde je primio detaljne izveštaje o situaciji na prvoj liniji fronta.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Aktuelna kriza na tržištu goriva pokazala je da svet, uprkos sankcijama i višegodišnjim pokušajima da potisne Moskvu iz globalne trgovine energentima, i dalje snažno zavisi od Rusije, ocenjuje američki Si-En-En.
Svet ulazi u završnu fazu globalnog sloma kapitalizma, a povratak na Sovjetski Savez, monarhiju ili stari zapadni poredak više nije moguć, poručio je ruski istoričar, sociolog i publicista Andrej Fursov.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednici Rusije i Belorusije Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko na sastanku u Moskvi razgovarali su o zajedničkim naporima u izgradnji raketa, rečeno je na marginama samita Organizacije ugovora o zajedničkoj bezbednosti (ODKB).
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom Poljske u okviru velike nacionalne vežbe kojom vlasti proveravaju koliko brzo država može da upozori stanovništvo i pokrene sistem reagovanja u slučaju napada iz vazduha.
Bivši košarkaš Dejan Bodiroga, koji se u javnosti sve više gura kao lider lažne elite i blokaderskog pokreta, doživeo je potpuni finansijski debakl u privatnom biznisu.
Mihajlo Matović, sin glavnog blokadera iz Kraljeva Ivana Matoviča, pokazao je da nije odmakao dalje od svog oca, koji je učestvovao u pokušaju državnog udara.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije izdali su Radosavu G. uverenje kojim se potvrđuje da je učestvovao u odbrani SR Jugoslavije tokom NATO agresije 1999. godine, nakon zahteva koji je uputio putem portala "Ko si bre ti".
Vukola Tomović, vlasnik jedne od vikendica na jezeru Gazivode, čije je rušenje danas počelo po nalogu preduzeća Ibar - Lepenac, izjavio je da je rešenje o rušenju objekta dobio 3. jula i da on drugi dom nema.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević čestitao je svim odbornicima SO Pljevlja koji su danas glasali za odluku o poništavanju priznanja tzv. države Kosovo.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Stanari jedne stambene zgrade u Borči mesecima su živeli u gotovo nepodnošljivim uslovima zbog nesnosnog smrada koji se širio hodnicima i zajedničkim prostorijama, a čiji je uzrok bila uginula svinja.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Na auto-putu Subotica – Novi Sad, u blizini Molove pumpe, danas oko 15:46 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda kada je došlo do prevrtanja cisterne.
Almira Vukadinović, supruga visokopozicioniranog pripadnika "škaljarskog klana" Predraga Vukadinovića, uhapšena je po nalogu crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je učestvovala u stvaranju kriminalne organizacije.
Adnan Lokvančić, koji je osumnjičen za nezapamćen zločin u naselju Hrasnica kada je lopatom usmrtio majku i brata, a potom majci odrubio glavu, prebačen je u Pritvorsku jedinicu KPZ Igman gde se nalazi pod strogim nadzorom.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mala deca unose mnogo živosti, buke i nepredvidivih situacija u svakodnevni život, pa nisu sve rase pasa podjednako spremne da se prilagode takvom okruženju. Zbog toga pet rasa nisu najbolji izbor za porodice sa malom decom.
Ako želite jednostavan i prirodan način da posvetite pažnju svojoj koži, moguće je da se rešenje već krije u vašoj kuhinji. Ova domaća "botoks krema" priprema se od lako dostupnih sastojaka koje mnogi već imaju kod kuće.
Veštačka inteligencija koja pamti korisnike donosi više pogodnosti, ali otvara i potpuno novu vrstu rizika. Umesto da pokušaju da probiju zaštitu sistema, hakeri sada traže način da promene ono što AI smatra istinom.
Anastasija Ražnatović pre nekoliko dana dobila je sina sa fudbalerom Nemanjom Gudeljom, a sada je na Instagramu podelila prvi snimak naslednika kojem su dali ime Ilijan.
Bivša prijateljica Stanije Dobrojević Tamara Radoman došla je sinoć u Šimanovce kako bi podržala Anitu Stanojlović, pa progovorila i o svom odnosu sa starletom i Asminom Durdžićem.
Pojedine estradne ličnosti iza sebe nose priče ispunjene velikom tugom, kao što je gubitak deteta. Među njima su Mirko Kodić, Milić Vukašinović, Žika Todorović kao i Eva Ras.
Starleta Stanija Dobrojević progovorila je o svom detinjstvu, roditeljima i vaspitanju, kao i o ocu kojeg je rano izgubila i vršnjačkom nasilju koje je preživljavala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.