Političari i komentatori u Berlinu zaprepašćeni su komentarima Jensa Plotnera, savetnika za spoljnu politiku kancelara Olafa Šolca, koji je rekao da i mediji treba više da se usredsre na budući odnos Nemačke s Rusijom, nego na snabdevanje Ukrajine teškim naoružanjem
Jens Plotner osvrnuo se na optužbe u kojima se veliki deo medija i opozicije obrušio na nemačku vladu, smatrajući da je oklevala u svojoj podršci Ukrajini i da ju je mnogo sporije snabdevala teškim oružjem nego što su to učinili SAD, Velika Britanija i Francuska, piše FT.
Govoreći na raspravi u nemačkom Savetu za spoljne poslove (DGAP), rekao je da je raspravu o pomoći Ukrajini podstakla "groznica koja propušta velika pitanja".
- Možete da ispunite puno novinskih stranica pisanjem o Marderi, vrsti borbenog vozila koje je Kijev zatražio od Nemačke, ali nekako pronalazim puno manje članaka o tome kakav bi naš odnos s Rusijom trebao biti u budućnosti. I to je barem jednako uzbudljivo i relevantno pitanje o kojem bismo mogli da raspravljamo - rekao je Plotner.
Primedbe su izazvale ljutiti odgovor Mari Agnes Strak Cimerman, istaknute zastupnice liberalnih Slobodnih demokrata, jedne od tri stranke u Šolcovoj vladajućoj koaliciji. Strak Cimerman, predsednica Odbora za obranu u Bundestagu, rekla je da Plotnerovi komentari "otkrivaju način razmišljanja poslednjih nekoliko desetina godina koji su nas doveli u ovu užasnu situaciju".
- Nije vreme da s ljubavlju razmišljamo o Rusiji, nego da pomognemo Ukrajini - dodala je.
Tajming
Izjave Plotnera, koji retko govori u javnosti, bacile su fokus na način na koji Šolc i njegov tim gledaju na rat u Ukrajini. Šolc je bio na udaru saveznika u istočnoj Evropi zbog održavanja telefonskog kontakta s ruskim predsednikom Vladimrom Putinom, uprkos navodioma o zločinima koje su moskovske trupe navodno počinile u gradovima poput Buče i razaranju koje su njeni avioni i artiljerija izazvali po ukrajinskim gradovima.
Plotner je u svom govoru istakao da Nemačka podržava Ukrajinu "politički, ekonomski i vojno" i to "u velikoj meri".
Njegov govor dogodio se nekoliko sati pre nego što je Ukrajina objavila da je preuzela isporuku određenog broja oklopnih haubica PzH 2000, prvog teškog naoružanja koje je Nemačka isporučila Kijevu. PzH je najmodernija artiljerija Bundesvera i može pogoditi ciljeve udaljene 40 kilometara.
Ali, Plotner je takođe govorio i o mogućem članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji, o čemu će se raspravljati na samitu EU ove nedelje, i to na način koji bi vlada u Kijevu mogla smatrati neprijatnim.
- Samo zato što ste napadnuti ne znači automatski i da se vaša vladavina prava poboljšala - poručio je Plotner Ukrajincima.
- Problemi zbog kojih su Ukrajinci pali su strukturni, oni su još uvek tu i moraju da se rešavaju - naglasio je Plotner.
Foto: AP Photo/Natacha Pisarenko
Olaf Šolc i Emanuel Makron sa Zelenskim u Kijevu
"Zabrinjavajuće"
Noah Barkin, stručnjak u nemačkom think-tanku Maršal fond of US, nije bio zadovoljan nakon govora Šolcovog savetnika za spoljnu politiku.
- Poruke koje je Plotner poslao zabrinjavajuće su za građane Ukrajine, nemačke partnere u istočnoj Evropi te mnogih njenih najbližih saveznika širom sveta, uključujući i Sjedinjene Države - kazao je.
Barkin je naglasio da su Plotnerovi komentari pokrenuli pitanje je li Šolcov tim "naučio prave lekcije iz Putinovog rata".
- Mogu li se ljudi koji su godinama promovisali bliske veze s Moskvom i Pekingom okrenuti spoljnopolitičkoj viziji koja je prikladna za izazove ove nove ere sastavnog suparništva? - upitao se Barkin.
Njegovo mišljenje deli i Džordž, docent za ratne studije na Univerzitetu Varvik. On je istakao da Plotner simboliše Ostpolitik, odnosno ''politiku establišmenta, ekonomski angažman i vojnu suzdržanost koja je desetinama godinama definisala nemačku spoljnu politiku".
Evropu čekaju odlučujuće nedelje ili meseci u kojima će se, prema rečima nemačkog kancelara Fridriha Merca, odlučivati o očuvanju mira i slobode na kontinentu, dok je poručio da neće odustati od podrške Ukrajini uprkos sve težoj političkoj situaciji kod kuće.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako su i sami najavili, na tzv. studentskoj listi nema studenata. Nakon što su sinoć nakon više od godinu dana skrivanja objavili imena kandidata za svoje narodne poslanike, moglo se videti dosta poznatih lica - Zlatko Kokanović, Tihomir Stanić, Dejan Šoškić, Ilija Srdanović...
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Branimir Nestorović, predsednik "Mi, snaga naroda", pojavio se na vanrednoj sednici skupštine tog pokreta i smenio članove predsedništva koji su se juče žalili da je nestao i da im se ne javlja već nedelju dana.
Dok se na društvenim mrežama građani pozivaju da Aladinu Paučincu pomognu u prikupljanju oko 6.000 evra za sudske i advokatske troškove, presuda u koju je naša redakcija imala uvid pokazuje da se on suočava i sa višemilionskom obavezom iz privatnog poslovnog spora.
Marko Marjanović, blokader sa dna kace poznatiji pod nadimkom Kristal Met Dejmon, žestoko je izvređao Miloša Parandilovića, Miroslava Aleksića i Aleksandra Jovanovića Ćutu.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Sreda i petak su dani kada pravoslavni vernici poste, a iza ovog običaja stoje važni događaji iz života Isusa Hrista. Sreda podseća na Judinu izdaju, dok je petak posvećen sećanju na Hristovo raspeće i stradanje na krstu.
U selu Opaljenik kod Ivanjice, trenutno je opsadno stanje pošto jake snage policije tragaju za ubicom koji je sinoć ubio Mileta P. (41) u njegovoj kući.
Telo muškarca pronađeno je danas u rupi koja je iskopana za potrebe radova na kanalizaciji u selu Karlovčić kod Beograda, a prema nezvaničnim informacijama, on je upao u rupu, koja se nalazi ispred njegove porodične kuće.
Beogradska policija jutros je uhapsila Z. J. (52) iz Kostolca i A. R. (21) iz okoline Beograda, za koje se sumnja da su pripadnici tzv. "vračarskog" klana , u trenutku dok su pokušavali da zapale poznati lokal na Vračaru.
Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću koji su osumnjičeni da su ubili Danku Ilić, suđenje počinje u oktobru, a ceo proces biće u negotinskom Višem sudu.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.