Sankcije guraju Rusiju do prvog stranog plaćanja od 1918.
Podeli vest
Rusija je prvi put u jednom veku propustila plaćanje svog državnog duga u stranoj valuti, što je kulminacija sve strožih zapadnih sankcija koje su zatvorile puteve plaćanja prekomorskim kreditorima
Zemlja je mesecima pronalazila puteve oko kazni uvedenih nakon invazije Kremlja na Ukrajinu. Ali na kraju dana u nedelju, istekao je grejs period za oko 100 miliona dolara zarobljenih kamata do 27. maja, što je rok koji se smatra slučajem kašnjenja ako se propusti. To je sumorni marker u brzoj transformaciji zemlje u ekonomskog, finansijskog i političkog izopćenika. Državne evroobveznice su od početka marta trgovale na teškim nivoima, devizne rezerve centralne banke su i dalje zamrznute, a najveće banke su odvojene od globalnog finansijskog sistema.
Snage LNR uz podršku ruskih specijalnih snaga zauzele su selo Borovsko u predgrađu Lisičanska, saopštio je novinarima zvanični predstavnik Narodne milicije republike Ivan Filiponjenko
26.06.2022
22:51
Ali imajući u vidu štetu koja je već naneta privredi i tržištima, neizvršenje obaveza je za sada uglavnom simbolično i malo je važno Rusima koji se suočavaju sa dvocifrenom inflacijom i najvećom ekonomskom kontrakcijom u godinama.
Rusija je odbacila standardnu oznaku, rekavši da ima sredstava da pokrije sve račune i da je primorana da ne plaća. Dok je pokušavala da izokrene svoj put, prošle nedelje je najavljeno da će preći na servisiranje svog neizmirenog državnog duga od 40 milijardi dolara u rubljama, kritikujući situaciju „više sile“ za koju je rekao da je Zapad veštački proizveo.
„To je veoma, veoma retka stvar, gde spoljna vlada primorava vladu koja inače ima sredstva na neplaćanje“, rekao je Hasan Malik, viši suvereni analitičar u Loomis Sailes & Compani LP.
„To će biti jedno od velikih prekretnica u istoriji. Formalna izjava bi obično dolazila od rejting firmi, ali su evropske sankcije dovele do toga da su povukle rejtinge ruskih subjekata. Prema dokumentima za zapise čiji je grejs period istekao u nedelju, vlasnici mogu sami da se jave ako se vlasnici 25% neotplaćenih obveznica slože da je došlo do „događaja neizmirenja obaveza“.
Pošto je poslednji rok prošao, fokus se pomera na ono što investitori slede. Oni ne moraju da deluju odmah i mogu izabrati da prate napredak rata u nadi da će sankcije na kraju biti ublažene. Vreme može biti na njihovoj strani: potraživanja postaju ništavna tek tri godine od datuma isplate, prema dokumentima o obveznici.
„Većina vlasnika obveznica će zadržati pristup čekanja i videti“, kaže Takahide Kiuči, ekonomista sa Nomura istraživačkog instituta u Tokiju. Ruski sukob sa vlasnicima obveznica tek počinje Tokom ruske finansijske krize i kolapsa rublje 1998. godine, vlada predsednika Borisa Jeljcina je propustila 40 milijardi dolara svog lokalnog duga. Poslednji put Rusija je pala u bankrot prema svojim stranim kreditorima pre više od jednog veka, kada su boljševici pod Vladimirom Lenjinom odbacili zapanjujući teret duga nacije iz carske ere 1918. Prema nekim merama, približio se trilionu dolara u današnjem novcu, prema Maliku iz Lumisa Sajlesa, koji je takođe autor knjige „Bankari i boljševici: Međunarodne finansije i ruska revolucija“.
Poređenja radi, stranci su od početka aprila držali ekvivalent od skoro 20 milijardi dolara ruskih evroobveznica.
„Da li je opravdan izgovor da kažem: ’Pa, sankcije su me sprečile da izvršim isplate, tako da nisam ja kriv’?“ rekao je Malik. „Šire pitanje je da su same sankcije bile odgovor na akciju suverenog entiteta“, rekao je on, misleći na invaziju na Ukrajinu. "I mislim da će istorija suditi o ovome u drugom svetlu."
Ministar finansija Anton Siluanov odbacio je situaciju u četvrtak kao „farsu“. Sa milijardama dolara nedeljno koje se još uvek slivaju u državnu kasu od izvoza energije, uprkos žestokom sukobu u istočnoj Ukrajini, on je ponovio da zemlja ima sredstva i volju da plati.
„Svako može da izjavi šta hoće“, rekao je Siluanov i dodao:
„Ali svako ko razume šta se dešava zna da to ni na koji način nije podrazumevano."
Njegovi komentari su podstaknuti grejs periodom koji je završen u nedelju. Rok od 30 dana je pokrenut kada investitori nisu uspeli da dobiju isplate kupona na obveznice denominirane u dolarima i evrima 27. maja. Novac je zarobljen nakon što je Ministarstvo finansija SAD dozvolilo da istekne rupa u sankcijama, uklonivši izuzeće koje je omogućavalo vlasnicima američkih obveznica da primaju uplate od ruskog suverena.
Nedelju dana kasnije, ruskog agenta za plaćanje, Nacionalnog depozita za poravnanje, takođe je sankcionisala Evropska unija. Kao odgovor, Vladimir Putin je uveo nove propise koji kažu da se obaveze Rusije po obveznicama u stranoj valuti ispunjavaju kada se odgovarajući iznos u rubljama prenese lokalnom agentu za plaćanje. Ministarstvo finansija je u četvrtak i petak izvršilo svoje poslednje otplate kamata, u iznosu od oko 400 miliona dolara, prema tim pravilima. Međutim, nijedna od osnovnih obveznica nema uslove koji dozvoljavaju poravnanje u lokalnoj valuti. Za sada je nejasno da li će investitori koristiti novi alat i da li bi im postojeće sankcije uopšte dozvolile da vrate novac. Prema Siluanovu, nema smisla da poverioci traže proglašenje neizmirenja obaveza sudskim putem jer se Rusija nije odrekla svog suverenog imuniteta, a nijedan strani sud ne bi imao nadležnost.
„Ako na kraju dođemo do tačke gde se traži diplomatska imovina, onda je to jednako prekidu diplomatskih odnosa i ulasku u direktan sukob“, rekao je on. „I ovo bi nas stavilo u drugačiji svet sa potpuno drugačijim pravilima. Morali bismo drugačije da reagujemo u ovom slučaju - a ne pravnim putem."
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Snage LNR uz podršku ruskih specijalnih snaga zauzele su selo Borovsko u predgrađu Lisičanska, saopštio je novinarima zvanični predstavnik Narodne milicije republike Ivan Filiponjenko
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
Nikšićanin Brano Mićunović , koji je danas preminuo, već duže vreme važi za nedodirljivog i kontroverznog crnogorskog biznismena, a kakva je njegova reputacija svedoči i to što je ušao u moderne narodne izreke.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Fudbaleri Juventusa remizirali su protiv Kaljarija u gostima 2:2 u meču 33. kola Serije A, a još jedan gol za torinsku "Staru damu" postigao je reprezentativac Srbije Duašn Vlahović.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.