Od petka uveče do ponedeljka kasno popodne severni i zapadni deo Ukrajine našao se pod udarom ruskih bombardera dugog dometa "TU-22M3" koji su zajedno sa strateškim bombarderima TU-95MS i Tu-160, kao i sa površinskih i podvodnih plovila u Crnom moru lansirali seriju krstarećih raketa na ciljeve u Kijevskoj, Zaporškoj, Lavovskoj, Černigovskoj i Odeskoj oblasti
Glavnu ulogu nosača raketa tipa "H-22" imao je bombarder "Tupovljev" Tu-22 koji je doživeo najveće angažovanje u borbenim operacijama od početka rata u Ukrajini.
Srdžbu i bes kako ukrajinske, tako i zapadne javnosti izazvala je četvoročlana posada bombardera Tu-22M3 iz jednice 33310 koja pripada 52. Gardijskoj vazdušnoj eskadrili iz baze Šajkovka u Kaluškoj oblasti. Upravo iz ove jednice šest bombardera dugog dometa imali su puna četiri dana najveći broj poletanja i napada na ciljeve u Ukrajini.
Napad na Kijev, ali i udari krstarećim raketama H-22 koje imaju bojevu glavu težine jednu tonu je glavna opesija na zapadu, što je više nego dovoljan detalj da prikažemo ovaj avion.
TU-22M3 Backfire
Prvobitni TU-22 nema preterano mnogo veze sa dašnjim letelicama u sastavu ruskih vazdušnijih sil sa prefiksom M. Sa prvom verzijom sovjetska avijacija je bila razočarana, pa je projektni biro počeo ponovo da radi na letelici menjajući konstrukciju iz korena, stvarajući letelicu sa promenjivom geometrijom krila.
Tu-22 prvo je bio zamišljen kao strateški bombarder, ali nije odgovrio željenim zahtevima. Imao je malu nosivost i ograničeni dolet. Iako je mogao da nosi nukelarno naoružanje ostao je samo bombarder. U odnosu na prvobitnu verziju avion je pretrpeo značajne promene. Doživeo je nekoliko modifikacija, a poslednja je M3 koji se koristi nad istokom Ukrajine trenutno.
Od prve verzije ostao je poklopac za smeštaj naoružanja u trupu letelice i prednja noga stajnog trapa. Sovjetski generali definisali su da je glavna uloga bombardera TU-22 bila uništavanje ciljeva na kopnu na evropskom ratištu, pre svega strateški objekti i protivbrodska borba protiv nosača aviona. Planej predviđao let na malim visinama pod lovačkom zaštitom letelica Su-27.
Prvi prototip letelice je poleteo 1969 godine i to serija od dvet aviona TU-22M1. Zvanično posle uklanjanja svih problema letelica je ušla u operativnu upotrebu 1975 godine kao TU-22M2 koja je izrađena u 221 primerak.
Verzija M3 koju sad koristi ruska avijacija dobila je usavršeni motor MK-25, koja je povećala brzinu na 2,05 maha. Avion je doživeo i niz konstrukcionih promena, produžen je nos, uvedeni novi usisinici vazduha, povećana maksimalna geometrija krila na 65 stepeni. Avion TU-22M3 dobio je novu ulogu prodor na neprijateljsku teritoriju na malim visinama uz pomoć inercijalnog navigacionog sistema, sistem za upravljanje letom po unapred zadatoj mrašuti leta.
Osnovno naoružanje ove letelice postala je krstareća raketa H-22, koju letelica može da nosi ispod trupau polupotopljenom položaju ili dve rakete okačene svaka ispod svakog krila.
Tu-22M3 je prilagođen za prilaz cilju na ekstremno malim visinama. Avion u trupu može da ima smešteno 6 krstarećih raketa H-15 dometa 150 km, a na potkrilne nosače mogu da se stave još četiri rakete. U bombarderskim zadacima obično je korišten sa klasičnim avio-bombama mase 1.500 i 3.000 kg. Avion može da nosi 69 bombi FAB-250, 12, Fab -400, 8 FAB 1.500 i 2 FAB 3.000 precizno vođene bombe.
Sovjetska vojska imala je u svom naoružanju sa ovim bombarderom opremljene tri divizije teške bombarderske avijacije, dve divizije mornaričke avijacije i nekoliko samostalnih pukova. Većina aviona je bila razmeštena u bazama zapadno od Urala. Ukupno je proizvedeno 370 aviona od kojih je 315 ostalo u Rusiji. Tu se ubrajaju avioni koji su povučeni iz Estonije i Belorusije.
Borbeno je upotrebljen u Avganistanu 1987 u delokadi hrada Hosta kada je tepih bombardovanjem štito izvlačenje sovjetskih trupa. Ponovo je borbeno aktiviran u Prvom čečenskom ratu.
Rusija će do kraja ove decenije preusmeriti program naoružanja na neobične sisteme – pre svega na oružje usmerene energije, kibernetičko i robotizovano
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski javno je potvrdio da su primarne mete najnovijih i najmasovnijih ruskih vazdušnih udara postale domaće kompanije i fabrike namenske industrije koje se bave razvojem i proizvodnjom raketne tehnologije.
Ruska vojska izvela je napade na 10 vojnih preduzeća u Kijevu u masovnom napadu odmazde na teroristički napad u Starobeljsku, saopštilo je Ministarstvo odbrane RF.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je danas da su tokom noći, kao odgovor na "terorističke napade Kijeva", ruske oružane snage pokrenule masovni udar na objekte odbrambene industrije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski sinoć je saopštio da obaveštajna upozorenja o ruskim masovnim udarima ostaju na snazi, prenela je agencija Ukrinform.
Najmanje četiri osobe su poginule, a 51 je ranjena u masovnom napadu ruskih snaga na Kijev, izjavio je jutros gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko.
Ukrajinski i zapadni monitorišući kanali podigli su uzbunu i masovno šire informacije da Ruska Federacija tokom predstojeće noći sprema izuzetno snažan i kombinovani vazdušni udar.
Sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije Sergej Šojgu je izjavio medijima da bi sledeći uzvratni udar na Ukrajinu, na koji je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije prethodno upozorilo, mogao da počne u svakom trenutku.
U neočekivanom diplomatskom obrtu, Sjedinjene Američke Države su povukle potez koji je iznenadio njihove partnere u Ujedinjenim nacijama, odbivši da se pridruže zvaničnoj osudi Rusije.
Razgovor ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija izazvao je burne reakcije u Kijevu, jer je Moskva preko Vašingtona dodatno naglasila upozorenje o mogućim udarima na centre odlučivanja i objekte ukrajinske vojne industrije u Kijevu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija će do kraja ove decenije preusmeriti program naoružanja na neobične sisteme – pre svega na oružje usmerene energije, kibernetičko i robotizovano
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) Miroslav Miki Aleksić izjavio je, govoreći o potencijalnoj koaliciji proevropskih stranaka za predstojeće parlamentarne izbore, da će njegova stranka uzeti aktivno učešće na tim izborima, ali da će odluka o formatu izbornih koalicija biti doneta "na vreme, u najboljem interesu antirežimskog bloka".
Radivoje P. Stojković, direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu, kaže da je zabrinut za svoju bezbednost nakon što su blokaderi protiv njega pokrenuli neviđenu hajku i to zbog gostovanja na Informer televiziji.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se direktno tokom Kolegijuma dugogodišnjem novinaru "Vesti" Zoranu Vicelareviću, kog su blokaderi brutalno napali u Frankfurtu tokom tribine u organizaciji "Proglasa".
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da je Srpska lista na izborima u nemogućim uslovima potvrdila dominaciju u srpskim sredinama.
U Palati Srbija danas je razmenjeno 10 dokumenata o saradnji između Srbije i Angole u prisustvu predsednika Srbije, Aleksandra Vučića ,i predsednika Angole, Žoaoa Manuela Gonsalveša Lorensa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Iako su stanovnici bronzanog doba svoje mrtve spaljivali, tragovi njihovih života nisu potpuno nestali. Naučnici su otkrili da se dragocene informacije mogu sačuvati u kremiranim zubima starim više od 3.000 godina.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) izdao je jutros crveni meteoalarm zvog visok UV indeksa, ali i temeperatura. Već u 9 časova najviša merenja dostizala su 26. podelak, dok će preko dana živa ići i do 33 stepena.
Cene letovanja na moru rastu iz godine u godinu, pa sve više porodica godišnji odmor provodi u Srbiji, gde potroše daleko manje novca. Umesto hiljada evra potrošenih u inostranstvu, letnji odmor u Srbiji prosečnu porodicu košta od 40.000 do 70.000 dinara.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obaveštava javnost da je danas, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije ovog tužilaštva, uhapšeno ukupno dvanaest osumnjičenih, zbog sumnje da je osumnjičeni Z. D. izvršio krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Beba koja je gugutala tokom predstave "Bura" Vilijama Šekspira, u kojoj je glavnu ulogu igrao glumac Kenet Brana, izbačena je iz sale nakon što je ometala izvođenje u pozorištu Kraljevske šekspirovske pozorišne trupe u Stratfordu na Ejvonu, rodnom mestu slavnog engleskog pisca.
Od 12. do 14. juna 2026. godine održaće se 34. Noć knjige pod pokroviteljstvom Banca Intesa u svim knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca na 74 lokacije u 38 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs.
Popularna horor misterija "Sreda" (Wednesday), u kojoj glumica Džena Ortega igra čuvenu ćerku iz porodice Adams, zvanično je postala najgledanija serija svih vremena na Netfliksu.
U sezoni kada su tikvice među najpovoljnijim namirnicama na pijacama i u prodavnicama, pravo je vreme da ih uvrstite u jelovnik. Jedan od omiljenih načina pripreme svakako su pohovane tikvice, a uz malu izmenu u receptu mogu biti još ukusnije i sočnije.
Princeza od Velsa Kejt Midlton ponovo je privukla pažnju svojim istančanim modnim ukusom, potvrđujući reputaciju jedne od najelegantnijih žena današnjice.
Poznati muzičar Dejan Petrović i njegova supruga Branka ovih dana prošli su kroz agoniju nakon što je njihova ćerka Jovana pretučena, a jedno drugom su oduvek bili najveća podrška.
Odnos Jelisavete Orašanin i Pavla Mensura prerastao je prijateljskog u ljubavni nakon što mu se ona žalila da je nesrećna u braku s Milošem Teodosićem.
Pavle Mensur prethodnih dana je u žiži interesovanja javnosti zbog romanse sa Jelisavetom Orašanin, a sada se povela priča o njegovoj svađi sa voditeljkom Jelenom Nikolić.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.