Rusija će do kraja ove decenije preusmeriti program naoružanja na neobične sisteme – pre svega na oružje usmerene energije, kibernetičko i robotizovano
Državni vrh je obavešten da je završen rad na pripremi polazišta za novi državni program naoružavanja i on će do sredine 2023. godine biti formulisan i podnesen na usvajanje.
.
Kako navodi „Ruska reč“, prema klasičnoj definiciji, u oružje usmerene energije spadaju sistemi koji pogađaju cilj neposrednim prenosom energije određene vrste bez primene provodnika, kinetičkih udarnih elemenata, itd. To oružje se deli na nekoliko osnovnih klasa: elektromagnetno, snopovsko, akustično…
U Rusiji može biti reči o daljem razvoju sistema „peresvet“, prvog borbenog laserskog oružja na svetu. Laserski sistem je od decembra 2019. godine u arsenalu ruske armije, a poseduju ga jedinice strateških raketnih trupa.
„Peresvet“ je više puta pominjan u kontekstu 15. armije Vazdušno-kosmičkih snaga, čiji je zadatak rano otkrivanje raketnog napada, izviđanje kosmičke situacije i upravljanje grupama orbitalnih satelita. Zadatak sistema može biti i onesposobljavanje raketa, bojevih glava, osmatračkih satelita, kao i sistema za rano otkrivanje raketnog napada.
U medijima se svojevremeno pojavila informacija da se u Rusiji punom parom radi na odavno zaboravljenom avijacijskom laserskom sistemu „1A2“, koji je stvoren na bazi vojnotransportnog aviona „Il-76“. Bilo je vesti i da je naučno-proizvodno udruženje „Astrofizika“ ponovo pokrenulo zaboravljeni projekat „1K17 Sžatije“, tj. laserski sistem napravljen na bazi tenka i namenjen za suprotstavljanje neprijateljskim optičko-elektronskim uređajima, samonavođenim bojevim glavama raketa i projektilima visoke preciznosti.
Kada je reč o kibernetičkom oružju, poznat je američki elektromagnetni „šinski top“. To je uređaj koji ubrzava inertnu bojevu glavu tako da ona dostigne brzinu veću od tri kilometra u sekundi /hiperzvuk počinje od pet kilometara u sekundi/. Problem u stvaranju takvih sistema je obezbeđenje napajanja.
Ako se pogledaju kadrovi testiranja američkog topa, pre svega treba obratiti pažnju na nosače akumulatora pored uređaja. Upravo oni obezbeđuju električni impuls koji ubrzava projektil.
U Rusiji se već duže vreme radi na stvaranju sličnog uređaja.
Donedavno se sve, kao i obično, zasnivalo na električnom impulsu. Obični akumulatori ne mogu istovremeno da akumuliraju i oslobađaju električnu energiju. Oni završavaju svoj radni vek posle određenog, relativno malog broja punjenja i pražnjenja.
Ruski konstruktori, međutim, imaju rešenje, a to su superkondenzatori, tj. uređaji od čvrstog materijala koji istovremeno akumuliraju i oslobađaju električnu energiju.
Oni rade čak i na ekstremno visokoj i ekstremno niskoj temperaturi, imaju milionske cikluse punjenja i pražnjenja i mogu se integrisati u svako vozilo i svaki avion ili brod.
Kako navodi „Ruska reč“, uvidom u ekspoziciju izložbe na forumu „Armija“ u podmoskovskoj Kubinci postaje jasno da vojni vrh razmišlja i o uvođenju veštačke inteligencije u sisteme upravljanja oružjem i tehnikom. Već sada praktično sve ruske krstareće rakete poseduju „razum“. U borbenim dejstvima Rusija koristi ceo spektar tih raketa: avionske rakete „H-555“, „H-101“ i „kinžal“, morske rakete „kalibar“ i kopneni „oniks“ u sklopu mobilnog sistema „bastion“.
Čovek u ovom trenutku još mora da komunicira sa robotom. Mašina neće samostalno otići i pritisnuti okidač. Ali primeri mogućeg razvoja veštačke inteligencije već postoje.
U Rusiji postoji sistem „perimetar“, koji se na Zapadu zove „mrtva ruka“. Ukoliko u prvom nuklearnom napadu neprijatelju pođe za rukom da uništi kompletno političko rukovodstvo Ruske Federacije, na scenu stupa veštačka inteligencija koja će samostalno doneti odluku o uzvratnom nuklearnom napadu.
Francuski predsednik Emanuel Makron odbacio je danas pozive ukrajinskih lidera da se Rusija etiketira kao "državni sponzor terorizma", rekavši da Francuska ne odobrava korišćenje takvih metoda
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski predsednik Emanuel Makron odbacio je danas pozive ukrajinskih lidera da se Rusija etiketira kao "državni sponzor terorizma", rekavši da Francuska ne odobrava korišćenje takvih metoda
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se direktno tokom Kolegijuma dugogodišnjem novinaru "Vesti" Zoranu Vicelareviću, kog su blokaderi brutalno napali u Frankfurtu tokom tribine u organizaciji "Proglasa".
Zoran Panović, programski direktor Demostata, nekadašnji glavni urednik Danasa, srušio je blokaderski mit o izolovanosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) izdao je jutros crveni meteoalarm zvog visok UV indeksa, ali i temeperatura. Već u 9 časova najviša merenja dostizala su 26. podelak, dok će preko dana živa ići i do 33 stepena.
Iako su stanovnici bronzanog doba svoje mrtve spaljivali, tragovi njihovih života nisu potpuno nestali. Naučnici su otkrili da se dragocene informacije mogu sačuvati u kremiranim zubima starim više od 3.000 godina.
Nemanja Milojević iz Kruševca i Dezire Portaluri iz Italije, sudbonosno "da" rekli su u Hramu Svetog Save, dok je u njemu boravio Časni Pojas Presvete Bogorodice.
Nakon nezapamćene tragedije koja je potresla Rasinski okrug i celu Srbiju, kada su se u Velikoj Moravi kod Stalaća utopila dva dečaka, starosti 11 i 15 godina, opština Ćićevac proglasila je današnji dan, 9. jun, Danom žalosti na celoj teritoriji.
Beba koja je gugutala tokom predstave "Bura" Vilijama Šekspira, u kojoj je glavnu ulogu igrao glumac Kenet Brana, izbačena je iz sale nakon što je ometala izvođenje u pozorištu Kraljevske šekspirovske pozorišne trupe u Stratfordu na Ejvonu, rodnom mestu slavnog engleskog pisca.
Od 12. do 14. juna 2026. godine održaće se 34. Noć knjige pod pokroviteljstvom Banca Intesa u svim knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca na 74 lokacije u 38 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs.
Popularna horor misterija "Sreda" (Wednesday), u kojoj glumica Džena Ortega igra čuvenu ćerku iz porodice Adams, zvanično je postala najgledanija serija svih vremena na Netfliksu.
Princeza od Velsa Kejt Midlton ponovo je privukla pažnju svojim istančanim modnim ukusom, potvrđujući reputaciju jedne od najelegantnijih žena današnjice.
Ruže leti zahtevaju posebnu pažnju, a pravilno zalivanje ključno je za njihovo zdravlje i cvetanje. I premalo i previše vode može da im nanese štetu, pa je važno pronaći pravu meru.
Odnos Jelisavete Orašanin i Pavla Mensura prerastao je prijateljskog u ljubavni nakon što mu se ona žalila da je nesrećna u braku s Milošem Teodosićem.
Glumica Jelisaveta Orašanin u vezi je sa 11 godina mlađim kolegom Pavlom Mensurom, a kod nje na Instagramu pronašli smo njihovu zajedničku fotografiju od pre tri godine.
Glumica Jelisaveta Orašanin pokazala je da živi kao da sutra ne postoji svojim objava na mrežama gde uspešno balansira u roditeljstvu, noćnom životu i redovnim treninzima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.