Rusija će do kraja ove decenije preusmeriti program naoružanja na neobične sisteme – pre svega na oružje usmerene energije, kibernetičko i robotizovano
Državni vrh je obavešten da je završen rad na pripremi polazišta za novi državni program naoružavanja i on će do sredine 2023. godine biti formulisan i podnesen na usvajanje.
.
Kako navodi „Ruska reč“, prema klasičnoj definiciji, u oružje usmerene energije spadaju sistemi koji pogađaju cilj neposrednim prenosom energije određene vrste bez primene provodnika, kinetičkih udarnih elemenata, itd. To oružje se deli na nekoliko osnovnih klasa: elektromagnetno, snopovsko, akustično…
U Rusiji može biti reči o daljem razvoju sistema „peresvet“, prvog borbenog laserskog oružja na svetu. Laserski sistem je od decembra 2019. godine u arsenalu ruske armije, a poseduju ga jedinice strateških raketnih trupa.
„Peresvet“ je više puta pominjan u kontekstu 15. armije Vazdušno-kosmičkih snaga, čiji je zadatak rano otkrivanje raketnog napada, izviđanje kosmičke situacije i upravljanje grupama orbitalnih satelita. Zadatak sistema može biti i onesposobljavanje raketa, bojevih glava, osmatračkih satelita, kao i sistema za rano otkrivanje raketnog napada.
U medijima se svojevremeno pojavila informacija da se u Rusiji punom parom radi na odavno zaboravljenom avijacijskom laserskom sistemu „1A2“, koji je stvoren na bazi vojnotransportnog aviona „Il-76“. Bilo je vesti i da je naučno-proizvodno udruženje „Astrofizika“ ponovo pokrenulo zaboravljeni projekat „1K17 Sžatije“, tj. laserski sistem napravljen na bazi tenka i namenjen za suprotstavljanje neprijateljskim optičko-elektronskim uređajima, samonavođenim bojevim glavama raketa i projektilima visoke preciznosti.
Kada je reč o kibernetičkom oružju, poznat je američki elektromagnetni „šinski top“. To je uređaj koji ubrzava inertnu bojevu glavu tako da ona dostigne brzinu veću od tri kilometra u sekundi /hiperzvuk počinje od pet kilometara u sekundi/. Problem u stvaranju takvih sistema je obezbeđenje napajanja.
Ako se pogledaju kadrovi testiranja američkog topa, pre svega treba obratiti pažnju na nosače akumulatora pored uređaja. Upravo oni obezbeđuju električni impuls koji ubrzava projektil.
U Rusiji se već duže vreme radi na stvaranju sličnog uređaja.
Donedavno se sve, kao i obično, zasnivalo na električnom impulsu. Obični akumulatori ne mogu istovremeno da akumuliraju i oslobađaju električnu energiju. Oni završavaju svoj radni vek posle određenog, relativno malog broja punjenja i pražnjenja.
Ruski konstruktori, međutim, imaju rešenje, a to su superkondenzatori, tj. uređaji od čvrstog materijala koji istovremeno akumuliraju i oslobađaju električnu energiju.
Oni rade čak i na ekstremno visokoj i ekstremno niskoj temperaturi, imaju milionske cikluse punjenja i pražnjenja i mogu se integrisati u svako vozilo i svaki avion ili brod.
Kako navodi „Ruska reč“, uvidom u ekspoziciju izložbe na forumu „Armija“ u podmoskovskoj Kubinci postaje jasno da vojni vrh razmišlja i o uvođenju veštačke inteligencije u sisteme upravljanja oružjem i tehnikom. Već sada praktično sve ruske krstareće rakete poseduju „razum“. U borbenim dejstvima Rusija koristi ceo spektar tih raketa: avionske rakete „H-555“, „H-101“ i „kinžal“, morske rakete „kalibar“ i kopneni „oniks“ u sklopu mobilnog sistema „bastion“.
Čovek u ovom trenutku još mora da komunicira sa robotom. Mašina neće samostalno otići i pritisnuti okidač. Ali primeri mogućeg razvoja veštačke inteligencije već postoje.
U Rusiji postoji sistem „perimetar“, koji se na Zapadu zove „mrtva ruka“. Ukoliko u prvom nuklearnom napadu neprijatelju pođe za rukom da uništi kompletno političko rukovodstvo Ruske Federacije, na scenu stupa veštačka inteligencija koja će samostalno doneti odluku o uzvratnom nuklearnom napadu.
Francuski predsednik Emanuel Makron odbacio je danas pozive ukrajinskih lidera da se Rusija etiketira kao "državni sponzor terorizma", rekavši da Francuska ne odobrava korišćenje takvih metoda
Francuski predsednik Emanuel Makron odbacio je danas pozive ukrajinskih lidera da se Rusija etiketira kao "državni sponzor terorizma", rekavši da Francuska ne odobrava korišćenje takvih metoda
Tajkunski mediji predvođeni Novom S su u prljavom pokušaju da prekrše slobodnu volju građana Srbije, ali i da napadaju Aleksandra Vučića u trenutku kada on ne može da se brani jer poštuje Ustav Republike Srbije i zakon o izbornoj tišini, u jednom od najnovijih današnjih tekstova, bukvalno priznali da direktno utiču na birače.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je uživo u emisiji "Kolegijum" člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića kako bi prijavio najteže kršenje predizborne tišine od strane tajkunskih medija N1 i Nova S.
Regulatorno telo za elektronske medije (REM) oglasilo se zvaničnim saopštenjem i potvrdilo da su na tajkunskim televizijama N1 i Nova S uočeni programski sadržaji koji direktno krše zakonske obaveze tokom predizborne tišine, o čemu je Informer pisao.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je uživo u emisiji "Kolegijum" člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića kako bi prijavio najteže kršenje predizborne tišine od strane tajkunskih medija N1 i Nova S.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević podelio je tonsku izjavu komesarke Marte Kos sa Samita Berlinskog procesa u Miločeru, u kojoj je ona istakla da se ponekad oseća kao čobanica koja pazi na sve što se dešava u stadu, aludirajući na evropski put Crne Gore.
Meteorolog Ivan Ristić upozorava da se nad Evropom, prema aktuelnim proračunima, oko 1. novembra očekuje prodor hladnijeg vazduha, koji bi mogao da donese značajniju promenu vremena i u Srbiji, uz mogućnost snega.
Svetska travel influenserka Čajla Niki (Cheila Nicki) oduševljena je Hramom Svetog Save u Beogradu, koji je opisala kao jednu od najlepših crkava na svetu, poručivši da bi svaki turista trebalo da ga poseti.
Ivanka Ilić, dugogodišnja urednica u Školskoj redakciji RTS-a preminula je u sredu, 21. oktobra 2026. godine, a ispraćaj za kremaciju biće održan u ponedeljak, 26. oktobra.
Instruktor vožnje A. H. (40), koji je tokom časova vožnje u Novom Zagrebu neprimereno dodirivao polaznicu auto-škole i pokušavao da je ljubi uprkos njenom protivljenju, osuđen je na 660 sati rada u javnom interesu.
U udesu koji se danas oko 14.25 časova dogodio na auto-putu "Princeza Ksenija", u mestu Suka, poginula je devojka (19), dok je druga osoba koja je bila u vozilu zadobila povrede i transportovana je u KCCG radi ukazivanja pomoći.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Epl je zvanično pustio u prodaju Ajfon Duo koji košta više od 2.700 dolara, a iako za njim već vlada pomama, stručnjaci upozoravaju na slabiju praktičnost ovog modela.
Snimak ružičastih delfina iz priobalja Omana, koji se proširio društvenim mrežama, pokrenuo je mnoga nagađanja o poreklu ove neuobičajene boje kod ove vrste životinja.
Eskort dama Lilit Lodž iz Brizbejna otkrila je da njeni klijenti najčešće žele misionarsku pozu, navodeći da muškarci retko traže nešto izvan uobičajenog.
Nakon velikog gubitka i smrti supruga Saše Popovića, Suzana Jovanović ističe da su joj prave životne vrednosti i dalje na prvom mestu, a sada je otkrila i kojim se principima vodi kroz život.
Pripadnice estrade koje su osvojile znatno mlađe muškarce godinama privlače pažnju javnosti, a među njima su pevačice Jelena Karleuša, Dara Bubamara i Goca Tržan i modna kreatorka Verica Rakočević.
Pevačica Zorica Brunclik pojavila se večeras sa suprugom Miroljubom Aranđelovićem Kemišem na koncertu Katarine Grujić u MTS dvorani u Beogradu, a poznati supružnici privukli su pažnju svojim elegantnim izdanjima.
Roditelji pevačice Katarine Grujić zauzeli su mesta u prvom redu na njenom večerašnjem koncertu i s ponosom pratili svaki trenutak spektakla, pružajući joj podršku u važnom trenutku karijere.
Glumica Dolores Lambaša tragično je nastradala 23. oktobra 2013. godine u saobraćajnoj nesreći na istoj deonici puta kod Slavonskog Broda na kojoj je šest godina ranije život izgubio i makedonski pevač Toše Proeski.
Komentari