Dronovi u ratu služe za izviđanje, ali i kao smrtonosno oružje. Reporter DW je obišao jednu letonsku firmu za proizvodnju vojnih dronova koja ne uspeva da zadovolji potražnju – do koje je doveo pre svega rat u Ukrajini
Senzori koji reaguju na otisak prsta, dupla sigurnosna vrata, mrežice za kosu, laboratorijske kecelje, zaštita na cipelama. Onaj ko ulazi u halu za proizvodnju dronova, mora biti sterilno čist.
„Kada sam počela da radim ovde, nisam znala u koju stranu da okrećem odvijač“, priča nam jedna Ukrajinka o početnim iskustvima sa šrafovima.
Posle izbijanja rata, mnoge Ukrajinke koje rade ovde došle su u Letoniju kao izbeglice. U svojoj zemlji su radile kao bibliotekarke ili knjigovođe. Sada prave bespilotne letelice za ukrajinsku armiju. Ugrađuju motore u dronove i montiraju delove kamera. Većina njih je ovde tek odnedavno. Letonska firma za koju rade, „Atlas aerospejs“, nedavno se suočila sa drastičnim povećanjem broja porudžbina – i morala je da zaposli više radnika. Kupci se posebno interesuju za vojne izviđačke dronove.
„Ranije sam bio srećan kada bismo uspeli da prodamo deset dronova za mesec dana, a danas prodajemo 700 komada mesečno i to još nije dovoljno“, kaže direktor „Atlas aerospejsa“ Ivan Tolčinski.
Tolčinski je rođen u Ukrajini, a odrastao je u Izraelu. Ima 36 godina i ratni je veteran. Kao izraelski vojnik se borio u Libanu – bio je snajperista u specijalnoj jedinici. Kasnije je studirao vazduhoplovnu i svemirsku tehniku. To što je njegova firma u Letoniji, puki je slučaj, kaže: proizvodnja dronova u Izraelu bi koštala mnogo više.
„Revolucija na taktičkom nivou“
„Atlas aerospejs“ pravi male dronove na sklapanje koji mogu da se nose u ruksaku. Firma je prvobitno bila orijentisana na civilno tržište, ali se postepeno fokusirala na vojsku. Sada proizvodi dronove po standardima NATO.
Pre rata u Ukrajini, glavni kupac je bila holandska vojska, ali sada su Holanđani gotovo neprimetni na listi naručilaca. Ukrajinske specijalne jedinice često koriste izviđačke dronove. Oni mogu da lete iznad nepoznatog terena i direktno prenose sliku svojih kamera u štab. Raspolažu i infracrvenim kamerama za noćno snimanje. Do sada je „Atlas“ isporučio ukrajinskoj armiji više od 100 dronova, još više je poručeno.
„Reč je o revoluciji na taktičkom nivou“, kaže Tolčinski. „Vojnici na terenu sada mogu samostalno da izviđaju okolinu. Ako, na primer, jedna grupa vojnika hoće da pređe preko nekog puta, pre toga može pomoću dronova da proveri da li je sa druge strane zaseda.“
„Sada imamo vojnike koji mogu da delaju samostalnije, jer sada sami mogu da saznaju šta je iza sledećeg zida ili brda.“
Dronovi bacaju bombe kućne proizvodnje
Iz tog razloga su dronovi posle Drugog svetskog rata postali sveprisutni. Posebno su popularni dronovi široke potrošnje koje je relativno lako preudesiti tako da mogu da bacaju i male bombe.
Na internetu ima mnogo video-snimaka na kojima vojnici pokazuju kako modifikuju dronove. Bombe koje se aktiviraju na vreme ili udarom u podlogu se za dronove pričvršćuju mehanizmom proizvedenim u 3D-štampaču.
Украинцы оснастили дроны механизмами для сброса небольших гранат и атакуют с воздуха отдельные группы российских солдат. Давайте разберемся как они это делают ⬇️ pic.twitter.com/MulQkFvTwI
— IanMatveev (@ian_matveev) April 29, 2022
Bombe se ispuštaju pomoću daljinskog upravljača. Mnogi popularni dronovi koji se svuda prodaju proizvode se u Kini.
Ukrajinski vojnici su optužili firmu DJI, vodećeg svetskog proizvođača civilnih dronova, da prenosi ruskoj vojsci podatke o lokaciji i letovima svojih dronova. DJI to poriče.
Civilni dronovi imaju i jednu veliku manu: njima se upravlja na fiksnoj frekvenciji koja može da se ometa specijalnim uređajima zvanim „džemeri“. Oni mogu da izazovu i pad drona. Dronovi firme „Atlas aerospejs“ stalno menjaju radne frekvencije – i zbog toga su vrlo omiljeni.
U letonskoj fabrici, grupa žena je nagnuta nad sto za montažu. Uz pomoć rukavica, pinceta i skalpela, uvežbavaju precizan rad – sklapanje kamere za jedan dron. Dve radnice su iz Ukrajine i ponosne su na svoj rad:
„Mi pravimo dronove za ukajinsku armiju. Uz njihovu pomoć, dobićemo rat“, kaže jedna od njih.
„Atlas“ već planira gradnju još jednog proizvodnog pogona da bi mogao da zadovolji potražnju. Koliko god dronova napravili, Ukrajina hoće – još. Jedan borbeni dron ima prosečan „radni vek“ od 48 sati. Posao je više nego unosan.
Više od 350 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i 20 jedinica vojne tehnike iz rezervnog sastava operativno-taktičke grupe „Kahovka“ uništeno je visokopreciznim vazdušnim raketama na teritoriji brodogradilišta u Nikolajevu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenkov
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Novi letonski premijer Andris Kulbergs povukao je nesvakidašnji potez pozvavši domaće turiste da letuju u regionu koji se nalazi na direktnoj ruti ukrajinskih bespilotnih letelica.
Novi bezbednosni incident potresao je baltički region nakon što je neidentifikovana bespilotna letelica pala i eksplodirala na teritoriji Letonije, što je ponovo podiglo tenzije u ovom delu Evrope.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Premijerka Letonije Evika Silinja podnela je ostavku posle političke krize koju su pokrenuli incidenti sa ukrajinskim dronovima u letonskom vazdušnom prostoru i udar na skladište goriva kod Rezeknea.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od 350 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i 20 jedinica vojne tehnike iz rezervnog sastava operativno-taktičke grupe „Kahovka“ uništeno je visokopreciznim vazdušnim raketama na teritoriji brodogradilišta u Nikolajevu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenkov
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novinar "Frankfurtskih Vesti" Zoran Vicelarević napadnut je večeras na tribini "Proglasa" u tom gradu i to samo zato što je postavio pitanje koje se okupljenima nije svidelo.
Marketinški stručnjak Nebojša Krstić oglasio se na svom nalogu na mreži Iks, gde je komentarisao napad na novinara Frankfurtskih Vesti - Zorana Vicelarevića.
Novinar "Vesti" Zoran Vicelarević napadnut je večeras na "Proglasovoj" tribini u Frankfurtu, a ovo divljanje osudili su čak i blokaderi koji su nekada podržavali taj pokret.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar