Dronovi u ratu služe za izviđanje, ali i kao smrtonosno oružje. Reporter DW je obišao jednu letonsku firmu za proizvodnju vojnih dronova koja ne uspeva da zadovolji potražnju – do koje je doveo pre svega rat u Ukrajini
Senzori koji reaguju na otisak prsta, dupla sigurnosna vrata, mrežice za kosu, laboratorijske kecelje, zaštita na cipelama. Onaj ko ulazi u halu za proizvodnju dronova, mora biti sterilno čist.
„Kada sam počela da radim ovde, nisam znala u koju stranu da okrećem odvijač“, priča nam jedna Ukrajinka o početnim iskustvima sa šrafovima.
Posle izbijanja rata, mnoge Ukrajinke koje rade ovde došle su u Letoniju kao izbeglice. U svojoj zemlji su radile kao bibliotekarke ili knjigovođe. Sada prave bespilotne letelice za ukrajinsku armiju. Ugrađuju motore u dronove i montiraju delove kamera. Većina njih je ovde tek odnedavno. Letonska firma za koju rade, „Atlas aerospejs“, nedavno se suočila sa drastičnim povećanjem broja porudžbina – i morala je da zaposli više radnika. Kupci se posebno interesuju za vojne izviđačke dronove.
„Ranije sam bio srećan kada bismo uspeli da prodamo deset dronova za mesec dana, a danas prodajemo 700 komada mesečno i to još nije dovoljno“, kaže direktor „Atlas aerospejsa“ Ivan Tolčinski.
Tolčinski je rođen u Ukrajini, a odrastao je u Izraelu. Ima 36 godina i ratni je veteran. Kao izraelski vojnik se borio u Libanu – bio je snajperista u specijalnoj jedinici. Kasnije je studirao vazduhoplovnu i svemirsku tehniku. To što je njegova firma u Letoniji, puki je slučaj, kaže: proizvodnja dronova u Izraelu bi koštala mnogo više.
„Revolucija na taktičkom nivou“
„Atlas aerospejs“ pravi male dronove na sklapanje koji mogu da se nose u ruksaku. Firma je prvobitno bila orijentisana na civilno tržište, ali se postepeno fokusirala na vojsku. Sada proizvodi dronove po standardima NATO.
Pre rata u Ukrajini, glavni kupac je bila holandska vojska, ali sada su Holanđani gotovo neprimetni na listi naručilaca. Ukrajinske specijalne jedinice često koriste izviđačke dronove. Oni mogu da lete iznad nepoznatog terena i direktno prenose sliku svojih kamera u štab. Raspolažu i infracrvenim kamerama za noćno snimanje. Do sada je „Atlas“ isporučio ukrajinskoj armiji više od 100 dronova, još više je poručeno.
„Reč je o revoluciji na taktičkom nivou“, kaže Tolčinski. „Vojnici na terenu sada mogu samostalno da izviđaju okolinu. Ako, na primer, jedna grupa vojnika hoće da pređe preko nekog puta, pre toga može pomoću dronova da proveri da li je sa druge strane zaseda.“
„Sada imamo vojnike koji mogu da delaju samostalnije, jer sada sami mogu da saznaju šta je iza sledećeg zida ili brda.“
Dronovi bacaju bombe kućne proizvodnje
Iz tog razloga su dronovi posle Drugog svetskog rata postali sveprisutni. Posebno su popularni dronovi široke potrošnje koje je relativno lako preudesiti tako da mogu da bacaju i male bombe.
Na internetu ima mnogo video-snimaka na kojima vojnici pokazuju kako modifikuju dronove. Bombe koje se aktiviraju na vreme ili udarom u podlogu se za dronove pričvršćuju mehanizmom proizvedenim u 3D-štampaču.
Украинцы оснастили дроны механизмами для сброса небольших гранат и атакуют с воздуха отдельные группы российских солдат. Давайте разберемся как они это делают ⬇️ pic.twitter.com/MulQkFvTwI
— IanMatveev (@ian_matveev) April 29, 2022
Bombe se ispuštaju pomoću daljinskog upravljača. Mnogi popularni dronovi koji se svuda prodaju proizvode se u Kini.
Ukrajinski vojnici su optužili firmu DJI, vodećeg svetskog proizvođača civilnih dronova, da prenosi ruskoj vojsci podatke o lokaciji i letovima svojih dronova. DJI to poriče.
Civilni dronovi imaju i jednu veliku manu: njima se upravlja na fiksnoj frekvenciji koja može da se ometa specijalnim uređajima zvanim „džemeri“. Oni mogu da izazovu i pad drona. Dronovi firme „Atlas aerospejs“ stalno menjaju radne frekvencije – i zbog toga su vrlo omiljeni.
U letonskoj fabrici, grupa žena je nagnuta nad sto za montažu. Uz pomoć rukavica, pinceta i skalpela, uvežbavaju precizan rad – sklapanje kamere za jedan dron. Dve radnice su iz Ukrajine i ponosne su na svoj rad:
„Mi pravimo dronove za ukajinsku armiju. Uz njihovu pomoć, dobićemo rat“, kaže jedna od njih.
„Atlas“ već planira gradnju još jednog proizvodnog pogona da bi mogao da zadovolji potražnju. Koliko god dronova napravili, Ukrajina hoće – još. Jedan borbeni dron ima prosečan „radni vek“ od 48 sati. Posao je više nego unosan.
Više od 350 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i 20 jedinica vojne tehnike iz rezervnog sastava operativno-taktičke grupe „Kahovka“ uništeno je visokopreciznim vazdušnim raketama na teritoriji brodogradilišta u Nikolajevu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenkov
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od 350 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i 20 jedinica vojne tehnike iz rezervnog sastava operativno-taktičke grupe „Kahovka“ uništeno je visokopreciznim vazdušnim raketama na teritoriji brodogradilišta u Nikolajevu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenkov
Vozači taksija u Ukrajini mogu da budu kažnjeni sa do 5.100 grivni ako odbiju da putnika usluže na ukrajinskom jeziku, dok su jezička pravila poslednjih meseci zahvatila i školske, roditeljske, pa čak i službene četove stambenih zajednica.
Na društvenim mrežama i lokalnim medijima prostrujao je novi talas zaprepašćenja nakon što su objavljeni detalji o kandidatkinji sa takozvane "studentske liste" pod rednim brojem 189. - Gordani Kozoderović.
Neviđeni haos i drama zavladali su među blokaderima u Nišu, otkriva dokument koji su sastavili zgubidani s Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u tom gradu, a do kog je ekskluzivno došao Informer.
Neviđeni skandal trese region nakon jučerašnjeg izricanja haške presude četvorici vođa zlikovačke UČK, među kojima je i monstrum Hašim Tači, a Brisel na to ćuti.
Šiptari i večeras divljaju na centralnom trgu u Prištini nakon što su juče u Hagu četvorici vođa terorističke UČK, među kojima je i zlikovac Hašim Tači, izrečene zatvorske kazne.
Atmosfera u Plavom timu u drugoj sezoni rijalitija "Exatlon" došla je do usijanja, a povod za novu dramu i razdor među takmičarima bila je odluka o angažovanju Anabele Zonai, nekadašnje kapitenke i zvezde prve sezone.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović povodom starta druge sezone sportskog rijalitija nazdravila je srpskom šljivovicom koju je ponela u Dominikanu.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Novica Šutić iz Gornje Mutnice kod Paraćina pre nekih 15 godina zasadio je prve plantaže smilja ispod Rtnja dok su ga komšije gledale sa čuđenjem, a danas pravi eterično ulje vrednije od zlata.
U Zakonu o bezbednosti saobraćaja postoji odredba koja malo koji vozač zna, da MUP može da odustane od procesuiranja prekršaja ako ste ga načinili radi spasavanja života, zdravlja ili imovine.
Zapošljavanje mladih sa invaliditetom, njihovo uključivanje u svet rada i stvaranje uslova za samostalniji život bili su u fokusu događaja "Korak ka samostalnosti - podrška zapošljavanju mladih sa invaliditetom", koji je održan danas u Velikoj Sali Privredne komore Srbije u Beogradu.
Mehaničar Huan Hose Ebenezer na TikToku je otkrio koji je po njemu najpametiji izbor na tržištu polovnih automobila, i to nije ni "toyota" ni "honda" već "volvo s60".
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski je danas u Brajkovcu, gde je u okviru kampanje „Među svojima“ razgovarala sa meštanima, porodicama, predstavnicima boračke populacije, penzionerima i drugim građanima.
Bračni par penzionera sa područja opštine Kapela, nepravosnažno je osuđen jer su veterinaru koji je došao da leči njihovu bolesnu kravu pretili da će ga probosti vilama, piše Podravski.hr pozivajući se na presudu Opštinskog suda u Bjelovaru.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv droga, u saradnji sa Upravom za tehniku, Policijskom upravom za grad Beograd, Policijskom stanicom Voždovac i Bezbednosno-informativnom agencijom, uhapsili su Marka Z. zbog sumnje da se bavio prodajom narkotika.
Uviđaj požara koji je noćas izbio u domu za smeštaj i njegu starijih osoba na području Lukavca okončan je tokom dana, a po nalogu dežurnog tužioca uhapšen je vlasnik ove privatne ustanove.
Dušan K. (41) ranjen je 16. septembra oko 2.30 časova u pucnjavi koja se dogodila na Banovom Brdu, a ovo je samo jedno u nizu jezivih krivičnih dela koja su se u poslednje vreme dogodila u ovom naselju u Beogradu.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Popularni srpski glumac Srđan Žika Todorović ponovo je uspeo da privuče ogromnu pažnju javnosti i zapali društvene mreže svojim najnovijim objavama sa odmora.
Prva ekonomska škola u Zagrebu ne mora da plati 5.000 evra nematerijalne štete sinu poznatog glumca Renea Bitorajca zbog incidenta koji se dogodio tokom časa fizičkog vaspitanja u septembru 2023. godine kada ga je, prema njegovim rečima, profesor Ante К. udario nogom u zadnjicu.
Dok mnoge žene izdvajaju novac za kreme i tretmane koji brišu bore, jedna 43-godišnja Tiktokerka tvrdi da njeno lice izgleda mlađe zahvaljujući kori od banane.
Denser Ivan Gavrilović je u emisiji "Demanti" otvoreno govorio o kumu i kolegi Dr Igiju, nakon njegove šokantne izjave koju je izneo upravo u ovoj emisiji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.