Dronovi u ratu služe za izviđanje, ali i kao smrtonosno oružje. Reporter DW je obišao jednu letonsku firmu za proizvodnju vojnih dronova koja ne uspeva da zadovolji potražnju – do koje je doveo pre svega rat u Ukrajini
Senzori koji reaguju na otisak prsta, dupla sigurnosna vrata, mrežice za kosu, laboratorijske kecelje, zaštita na cipelama. Onaj ko ulazi u halu za proizvodnju dronova, mora biti sterilno čist.
„Kada sam počela da radim ovde, nisam znala u koju stranu da okrećem odvijač“, priča nam jedna Ukrajinka o početnim iskustvima sa šrafovima.
Posle izbijanja rata, mnoge Ukrajinke koje rade ovde došle su u Letoniju kao izbeglice. U svojoj zemlji su radile kao bibliotekarke ili knjigovođe. Sada prave bespilotne letelice za ukrajinsku armiju. Ugrađuju motore u dronove i montiraju delove kamera. Većina njih je ovde tek odnedavno. Letonska firma za koju rade, „Atlas aerospejs“, nedavno se suočila sa drastičnim povećanjem broja porudžbina – i morala je da zaposli više radnika. Kupci se posebno interesuju za vojne izviđačke dronove.
„Ranije sam bio srećan kada bismo uspeli da prodamo deset dronova za mesec dana, a danas prodajemo 700 komada mesečno i to još nije dovoljno“, kaže direktor „Atlas aerospejsa“ Ivan Tolčinski.
Tolčinski je rođen u Ukrajini, a odrastao je u Izraelu. Ima 36 godina i ratni je veteran. Kao izraelski vojnik se borio u Libanu – bio je snajperista u specijalnoj jedinici. Kasnije je studirao vazduhoplovnu i svemirsku tehniku. To što je njegova firma u Letoniji, puki je slučaj, kaže: proizvodnja dronova u Izraelu bi koštala mnogo više.
„Revolucija na taktičkom nivou“
„Atlas aerospejs“ pravi male dronove na sklapanje koji mogu da se nose u ruksaku. Firma je prvobitno bila orijentisana na civilno tržište, ali se postepeno fokusirala na vojsku. Sada proizvodi dronove po standardima NATO.
Pre rata u Ukrajini, glavni kupac je bila holandska vojska, ali sada su Holanđani gotovo neprimetni na listi naručilaca. Ukrajinske specijalne jedinice često koriste izviđačke dronove. Oni mogu da lete iznad nepoznatog terena i direktno prenose sliku svojih kamera u štab. Raspolažu i infracrvenim kamerama za noćno snimanje. Do sada je „Atlas“ isporučio ukrajinskoj armiji više od 100 dronova, još više je poručeno.
„Reč je o revoluciji na taktičkom nivou“, kaže Tolčinski. „Vojnici na terenu sada mogu samostalno da izviđaju okolinu. Ako, na primer, jedna grupa vojnika hoće da pređe preko nekog puta, pre toga može pomoću dronova da proveri da li je sa druge strane zaseda.“
„Sada imamo vojnike koji mogu da delaju samostalnije, jer sada sami mogu da saznaju šta je iza sledećeg zida ili brda.“
Dronovi bacaju bombe kućne proizvodnje
Iz tog razloga su dronovi posle Drugog svetskog rata postali sveprisutni. Posebno su popularni dronovi široke potrošnje koje je relativno lako preudesiti tako da mogu da bacaju i male bombe.
Na internetu ima mnogo video-snimaka na kojima vojnici pokazuju kako modifikuju dronove. Bombe koje se aktiviraju na vreme ili udarom u podlogu se za dronove pričvršćuju mehanizmom proizvedenim u 3D-štampaču.
Украинцы оснастили дроны механизмами для сброса небольших гранат и атакуют с воздуха отдельные группы российских солдат. Давайте разберемся как они это делают ⬇️ pic.twitter.com/MulQkFvTwI
— IanMatveev (@ian_matveev) April 29, 2022
Bombe se ispuštaju pomoću daljinskog upravljača. Mnogi popularni dronovi koji se svuda prodaju proizvode se u Kini.
Ukrajinski vojnici su optužili firmu DJI, vodećeg svetskog proizvođača civilnih dronova, da prenosi ruskoj vojsci podatke o lokaciji i letovima svojih dronova. DJI to poriče.
Civilni dronovi imaju i jednu veliku manu: njima se upravlja na fiksnoj frekvenciji koja može da se ometa specijalnim uređajima zvanim „džemeri“. Oni mogu da izazovu i pad drona. Dronovi firme „Atlas aerospejs“ stalno menjaju radne frekvencije – i zbog toga su vrlo omiljeni.
U letonskoj fabrici, grupa žena je nagnuta nad sto za montažu. Uz pomoć rukavica, pinceta i skalpela, uvežbavaju precizan rad – sklapanje kamere za jedan dron. Dve radnice su iz Ukrajine i ponosne su na svoj rad:
„Mi pravimo dronove za ukajinsku armiju. Uz njihovu pomoć, dobićemo rat“, kaže jedna od njih.
„Atlas“ već planira gradnju još jednog proizvodnog pogona da bi mogao da zadovolji potražnju. Koliko god dronova napravili, Ukrajina hoće – još. Jedan borbeni dron ima prosečan „radni vek“ od 48 sati. Posao je više nego unosan.
Više od 350 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i 20 jedinica vojne tehnike iz rezervnog sastava operativno-taktičke grupe „Kahovka“ uništeno je visokopreciznim vazdušnim raketama na teritoriji brodogradilišta u Nikolajevu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenkov
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je bespilotnu letelicu koja je ušla u vazdušni prostor Rumunije, saopštio je predsednik Rumunije Nikušor Dan, što je najnovije narušavanje vazdušnog prostora članice NATO-a.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od 350 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i 20 jedinica vojne tehnike iz rezervnog sastava operativno-taktičke grupe „Kahovka“ uništeno je visokopreciznim vazdušnim raketama na teritoriji brodogradilišta u Nikolajevu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenkov
Ekonomista i čuveni profesor sa Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu Dušan Pavlović razbucao je blokadere, opoziciju i tajkunske medije i raskrinkao sve njihove laži o stanju srpske ekonomije, otkrivši istinu o javnom dugu naše zemlje, privredi, inflaciji, ali i rizicima od potencijalnog bankrota.
Nastavak konstitutivne sednice skupštine privremenih prištinskih institucija zakazan je za sutra, i pored toga što rok za konstituisanje skupštine ističe u ponoć.
Ideolog kragujevačkih blokadera i profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu Miladin Stefanović, u "specifičnom" psihičkom stanju, najprizemnije je vređao aktivistkinje Srpske napredne stranke.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je danas da će predstavnici te stranke uskoro tražiti od doskorašnjih partnera iz vladajuće većine potpise podrške za interpelaciju o radu šefa diplomatije Ervina Ibahimovića, ističući da Ibrahimović nije mogao da donese odluku o slanju predstavnika Crne Gore na obeležavanje godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" bez saglasnosti premijera Milojka Spajića.
Predsednik Saveza Srba iz regiona, Miodrag Linta, pozvao je danas Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu da pokrene istragu povodom svedočenja oficira Hrvatske vojske o ubistvu 500 srpskih civila na Baniji u ustaškoj zločinačkoj akciji "Oluja".
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas praznuju Svetu velikomučenicu Paraskevu Rimljanku, poznatiju kao Trnova Petka, dan kojim se završava letnji ciklus ženskih praznika.
Jelena Đokić, majka kojoj su među prvima isplaćena sredstva iz Alimentacionog fonda, ističe da nakon gotovo čitave decenije redovno dobija aleimentaciju, te da joj je to donelo osećaj sigurnosti i omogućilo da mirnije planira život svoje porodice.
Mladić u zatvoru Bilice u Hrvatskoj prijavio je da je više puta silovan, a slučaj je uzburkao javnost zbog sumnji na zataškavanje. Počinilac je navodno višestruki povratnik, poznat po sličnim zločinima, uključujući i napad na drugog zatvorenika pre deset godina.
Policija u Kruševcu uhapsila je D. S. (65) iz Batočine zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nakon što je u njegovom automobilu pronađena veća količina materije za koju se sumnja da je marihuana.
Županijski sud u Hrvatskoj osudio je fizioterapeuta (25) na 9 godina zatvora jer je svoju maloletnu devojku (17) tokom višemesečne veze silovao, brutalno tukao, kljukao kokainom i pretio joj da će joj pištoljem pobiti celu porodicu.
U noći između četvrtka i petka u centru za smeštaj beskućnika u Gracu odigrao se stravičan incident kada je turski državljanin (48) sečivom nasrnuo na trojicu stanara.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Peglanje tokom letnjih vrućina mnogima je poslednja stvar koju žele da rade. Srećom, postoji jednostavan trik koji može pomoći da odeća izgleda urednije bez uključivanja pegle i dodatnog zagrevanja prostorije.
Tokom vrelih letnjih dana retko ko želi da provodi vreme pored uključene rerne. Zato su deserti koji se pripremaju bez pečenja sve popularniji, a među njima se posebno izdvaja ovaj jednostavan ledeni kolač.
Zaboravite na zahtevne poze, "ležeći policajac" sve češće se pominje kao jednostavna opcija koja privlači pažnju zbog udobnosti i opuštenog pristupa intimnosti.
Policija je podnela krivičnu prijavu protiv Isidore Mijanović, supruge glumca Sergeja Trifunovića, nakon što je u njenoj kesi pronađen sako koji nije platila, saznaje Informer.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.