KOGA PLAŠE TEHERANSKI PREGOVORI? VAŠINGTON I BRISEL ZNAJU DA SU META, ALI... Zašto Peking strepi od dila Putina, Erdogana i Raisija?!
Podeli vest
Na susret ruskog, iranskog i turskog predsednika gleda se kao na utvrđivanje temelja novog svetskog poretka, a posebno regionalne geopolitičke arhitekture, s obzirom na ulogu Turske
Susret Vladimira Putina, Ebrahima Raisija i Redžepa Tajipa Erdogana u Teheranu je mnogo više od onog što zapadni mediji žele da predstave i daleko više od prve posete ruskog predsednika van država bivšeg Sovjetskog Saveza od početka rata u Ukrajini, kako se opisuje njegov put u Iran. U sve tri države – Rusiji, Iranu i Turskoj – pa i drugima, poput Kine, na susret trojice predsednika (iako je zvanično „samo” sastanak u „Astana formatu”), gleda se kao na utvrđivanje temelja novog svetskog poretka, a posebno regionalne geopolitičke arhitekture s obzirom na ulogu Turske.
Rusija će, uprkos svemu, ostvariti sve postavljene ciljeve. I biće mir. Pod uslovima Moskve. A nikako pod uslovima o kojima trube u Evropi i za okeanom politički impotenti koji su se pogubili
20.07.2022
20:04
„Velika trojka”, nastala pre pet godina u traženju rešenja za sukob u Siriji, odavno je prerasla sirijski problem i međusobnu bilateralnu saradnju.
Na tom nivou, ovo je i prvi susret uživo Erdogana i Putina od početka rata u Ukrajini, a teme su Sirija, Ukrajina, žito, sankcije, Nagorno-Karabah...
SAD su se uoči ovog samita zadržale na nivou pretnje Teheranu zbog mogućnosti prodaje dronova Rusiji, iako se zvanično proglašena svrha sastanka ne tiče vojno-tehničke saradnje Moskve i Teherana. Sastanak šefova država garanata procesa iz Astane tiče se Sirije, problema s hranom i energentima i na neki način se može smatrati nastavkom Šestog kaspijskog samita, održanog pre manje od dve nedelje u Ašhabadu.
S tim susretom povezuje se i jedan kuriozitet koji su zapazili poznavaoci iranske kulture: Raisi je pri susretu zagrlio Putina, što je veoma neuobičajeno za iranski mentalitet. Nasuprot tome, nameće se poređenje s nedavnim susretom američkog predsednika Džozefa Bajdena i prestolonaslednika Muhameda bin Salmana el Sauda u Rijadu, koji je počeo „pesničenjem” (pozdravom zatvorenom šakom i bez osmeha).
Bajdenova poseta Izraelu i Saudijskoj Arabiji, koja se opšteprihvaćeno smatra neuspešnom, najavljena je kao zadatak Vašingtona da se odupre ruskoj agresiji, pobedi u rivalstvu s Kinom i suprotstavi se zajedničkim pretnjama, poput onih iz Irana. SAD u Rijadu nisu uspele da postignu očekivane rezultate. Dok u Vašingtonu očekuju povećanje isporuka nafte iz Saudijske Arabije kako bi oborili cenu ruskih energenata, zvanični Rijad je bio jasan: političke odluke se donose u skladu s tržišnom logikom u okviru koalicije „OPEK plus”, u kojoj je i Rusija.
Foto: Tanjug/AP
Zbog pretnji iz Vašingtona u Teheranu se nisu uzrujali, a iz Moskve su rekli da je posle svega što je Iran pretrpeo ta pretnja smešna. Kako prognoziraju u Stejt departmentu, i u Briselu na navodnu razmenu iranskih dronova za rusko žito gledaju kao na „opasan razvoj događaja”. Tek će se videti da li će taj aranžman biti dogovoren, ali svakako američka i evropska zabrinutost neće biti uzeta u obzir posle enormnih količina isporučenog oružja Ukrajini.
Rusija i Iran su na putu stvaranja strateškog saveza, a Putin je već peti put u poseti Iranu – četvrtoj u poslednjih sedam godina. Sporazum o sveobuhvatnoj strateškoj saradnji planira se na narednih 20 ili 25 godina i mogao bi da bude potpisan već ove godine. U januaru je predsednik Raisi predao Putinu u Moskvi iranski nacrt ugovora, a prošlog meseca je šef diplomatije Sergej Lavrov u Teheran odneo rusku verziju sporazuma. Tako da Rusija i Iran neće postati samo vojni saveznici, iako i vojno-tehnička saradnja može biti unapređena.
S obzirom na razvoj geopolitičkih veza nakon rata u Ukrajini, za Iran bliski odnosi s Moskvom znače veliku podršku u konfrontaciji s Vašingtonom i njegovim saveznicima. Tu se svakako ubraja i podrška Moskve u razgovorima o obnavljanju nuklearnog sporazuma s Iranom. Iako brojevi ponekada ne govore mnogo, peti razgovor Putina i vrhovnog vođe Irana ajatolaha Ali Hamneija znači mnogo više od isporuke nekoliko stotina dronova za rat u Ukrajini.
Iran se sve aktivnije uključuje u multilateralni format saradnje s Rusijom: već je ušao u Šangajsku organizaciju za saradnju (ŠOS – procedura će biti završena na jesen) i želi da se pridruži i BRIKS-u. Rusija i Iran imaju ogroman potencijal za saradnju: od trgovine do transportnog koridora sever–jug, koji povezuje Baltik sa iranskim lukama u Arapskom moru, odnosno Evropu sa Indijom preko Kaspijskog mora. Na prekid sankcija zapada prema Rusiji i Iranu više niko i ne računa, zato se projektuje dugoročno istočno partnerstvo.
Dodaju li se tome i uloga i stav Kine, ne samo povodom Tajvana, nego i američkih pretnji Rusiji povodom Ukrajine, priča o iranskim dronovima je tek kamičak u mozaiku koji se slaže na Istoku. Juče je iz kineskog Ministarstva spoljnih poslova poručeno da su pretnje Vašingtona da će Peking platiti „veoma visoku cenu” ukoliko pomogne Moskvi da zaobiđe sankcije samo još jedna u nizu izjava datih u maniru „svetskog žandarma” i da bi SAD trebalo da razmisle o svojim pogrešnim postupcima u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivša premijerka Danske, Hele Torning-Šmit, izjavila je za Skaj njuz da Sjedinjene Američke Države "maltretiraju" njenu zemlju zbog Grenlanda i da je to "čin agresije".
Američka administracija zahteva od Venecuele da prekine ekonomske veze sa Iranom, Kinom, Kubom i Rusijom kao uslov za povećanje proizvodnje nafte, prenosi ABC njuz, pozivajući se na izvore.
Rusija će, uprkos svemu, ostvariti sve postavljene ciljeve. I biće mir. Pod uslovima Moskve. A nikako pod uslovima o kojima trube u Evropi i za okeanom politički impotenti koji su se pogubili
Doček Nove godine na Gradskom trgu u Čačku, koji je trebalo da bude narodno veselje i trenutak opuštanja za više od hiljadu građana, propao je pod naletom pomračenih umova i blokadera koji su se okupili iz Čačka, Gornjeg Milanovca i Kraljeva.
Sukob snaga bezbednosti SRJ sa pripadnicima OVK u selu Račak, u opštini Štimlje na Kosovu i Metohiji, 15. januara 1999. godine iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje tadašnje SR Jugoslavije na osnovu izveštaja verifikacione komisije OEBS-a na čijem čelu je bio Amerikanac Vilijem Voker. U izveštaju se tvrdilo da su u Račku ubijeni civili uprkos brojnim dokazima koji su govorili drugačije, a koje je ponudila jugoslovenska strana.
Zamenik direktora takozvane "kosovske policije" Veton Eljšani izjavio je da će danas početi primena zakona o saobraćaju, koji se odnosi na upravljanje vozilima sa srpskim registarskim oznakama.
Goran Marković, blokaderski reditelj, u intervjuu za Radar dao je skandalozne izjave koje su mnogi prepoznali kao otvorenu pretnju Aleksandru Vučiću, predsedniku Srbije.
Stejt department obustavlja obradu imigracionih viza za 75 zemalja u nastojanju da se obračuna sa podnosiocima zahteva za koje se smatra da bi mogli postati javni teret. Na listi su Albanija i Crna Gora i lažna država Kosovo, ali ne i Srbija, zbog čega padaju u vodu blokaderske laži o "Vučićevoj zloj diktaturi" u našoj zemlji.
Takmičar Crvenih u najvećem sportskom rijalitiju na svetu, Jovan Radulović Jodžir, sapleo se i povredio nogu. Zbog pada je odmah reagovao lekarski tim.
Takmičarka Plavih u Exatlonu Srbija, Sanja Kalinović, iznenadila je sve učesnike fer-plej potezom kada je oba tima zamolila da ne smetaju dok se bore na poligonu.
Učesnici Plavog tima su nakon lošeg rezultata u Exatlonu odlučili da unesu pozitivnu atmosferu u tim i pesmom "Dodirni mi kolena" bodrili takmičarku Dušicu Topić.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Na domaćem tržištu polovnjaka i dalje postoji jedan model koji za male pare ne predstavlja samo nostalgičnu uspomenu, već i racionalan izbor, a reč je o "jugu 45".
U poslednjoj deceniji pokušaji kao i izvšena ubistva na grobljima u okršajima kriminalnih klanova otvorila su pitanja o tome kako su pripadnici podzemlja spremni da eliminišu svoje mete bez obzira na mesto i vreme, pa čak i na grobljima, naočigled ljudi koji su došli da oplakuju svoje najmilije.
Deo audio poruka za koje tužilaštvo Crne Gore tvrdi da ih je slao vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer, a u kojima se govori o ratu klanova gde navodi da su "škaljarci" započeli sukob, dospeo je u javnost, a radi se o delu dokaznog materijala u sudskim postupcima koji se vodi pred nadležnim Višim sudom u Podgorici.
Supruga ranjenog D.R. vlasnika pekare u Ratkovu koji je upucan danas, svedočila je trenutku kada je B.Đ. (80) ušao u lokal, izvadio pištolj i ranio njenog muža. Kako je naglasila, razloga za ovo što se danas dogodilo - nije postojao.
Književnici Ljiljani Habjanović Đurović danas je svečano uručen orden Karađorđeve zvezde prvog stepena, koju joj je dodelio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Američki glumac Leonardo Dikaprio izazvao je salve smeha među obožavaocima zahvaljujući svojim spontanim i živopisnim reakcijama tokom dodele Zlatnih globusa.
Predstava "Kuća" Nebojše Ilića, u režiji Voje Brajovića, otkazana je zbog zdravstvenog stanja glumca Branimira Brstine i neće biti izvedena u sredu, 21. januara, saopštio je danas Zvezdara teatar.
Automobil marke "mercedes" koji je Dragomir Gidra Bojanić vozio u serijalu filmova "Lude godine" obožavala je cela Jugoslavija i važio je za pravi simbolni status.
Ako postoji žena koja je od skidanja napravila karijeru, to je Kejt Mos. Dok se druge zvezde svim silama trude da budu u centru pažnje, Kejt samo skine gornji deo i podseti svet ko je ikona provokacije.
Osećaj nedostatka daha nakon što se popnete jedan ili dva sprata stepenicama česta je pojava kod osoba različitog uzrasta i telesne kondicije. Od presudnog je značaja pratiti reakcije tela ako zadihanost traje duže nego što se očekivalo i ako se ponavlja.
Pevačica Ana Nikolić i kompozitor Goran Ratković Rale uhvaćeni su zajedno u tržnom centru, a sudeći po njihovoj bliskosti, ljubavi su dali još jednu šansu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar