Ukrajina će uskoro dobiti novo oružje sa Zapada. Sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Aleksej Danilov rekao je da će SAD preneti Oružanim snagama Ukrajine seriju raketa dugog dometa za višecevne raketne sisteme HIMARS
Kijev ozbiljno veruje da je ova municija sposobna da preokrene tok na frontu. Da li je to zaista tako.
Dve vrste projektila
HIMARS je naslednik M270 MLRS, usvojenog davne 1983. godine. Razlike: međuosovinsko rastojanje umesto guseničara, manje šina (šest umesto dvanaest) i bolja kontrola vatre. Sistem brže dopunjava municiju i menja poziciju nakon salve, a takođe je integrisan u savremeno izviđačko-udarno kolo NATO zemalja. Jednostavno rečeno, udara daleko i precizno, koristeći informacije zapadnih izviđačkih i sredstava za označavanje ciljeva.
Do sada su Oružane snage Ukrajine od Pentagona dobile osam mobilnih lansera na šasiji sa točkovima. Obećava se još četiri. Oni već učestvuju u neprijateljstvima i udaraju u bližu pozadinu savezničkih snaga. Ciljevi – skladišta municije, osmatračnice, štabovi. Brzina kojom su vozila u stanju da uzvrate udarac i odvezu se čini ih veoma teškim za uništavanje. Međutim, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je uništavanje najmanje dva kompleksa.
Foto: wikipedia.org
Kijev do sada raspolaže sa dve vrste municije – M26 i GMLRS M30. Prvi je nevođeni projektil od 227 milimetara sa kasetnom bojevom glavom i dometom paljbe do 45 kilometara. U stvari, blizak analog 9M59 za ruski „Uragan”.
M30 – GPS-ispravljeni projektili sa inercijskim sistemom upravljanja i dometom do 80 kilometara. Tukli su, prema donjeckoj vojsci, veoma precizno.
Argument dugog dometa
Ruski MLRS „Tornado-S“ ima korigovane projektile sa istom šemom navođenja: inercijski sistem plus satelitska korekcija. Ali domet je mnogo veći – 120 kilometara. Kao i kalibar – 300 milimetara. Moćniji i upečatljiviji deo.
Kijev je dugo molio Zapad za municiju koja bi mogla da blokira rusku artiljeriju u dometu. I, po svemu sudeći, konačno će ga dobiti. Danilov nije naveo konkretan tip projektila, već se može govoriti samo o operativno-taktičkim raketama ATACMS. U Oružanim snagama Ukrajine žele da gađaju ciljeve u dubinama ruske teritorije.
ATACMS je operativno-taktički kompleks kompanije Lockheed Martin sa balističkom raketom kratkog dometa. U službi od 1991. godine, više puta je korišćen na Bliskom istoku. Međutim, nije poznato kako će se ove granate ponašati u Ukrajini. Municija ovog tipa još nije naišla na razvijen sistem PVO. Po težini presretanja, kažu analitičari, ne razlikuju se mnogo od ukrajinskih „Points-U”, koji uspešno obaraju.
Simbolička pomoć
Domet ATACMS u modifikaciji MGM-140B Block 1A je 300 kilometara. U stvari, ovo je Iskander OTRK sa manjim dometom – ruski kompleks ima domet od 500 kilometara. Zapadni analog je takođe veoma tačan – zahvaljujući moćnoj satelitskoj konstelaciji NATO zemalja. Bojeva glava je kaseta (275 borbenih elemenata) ili visoko-eksplozivna fragmentirana (226 kilograma).
Prema rečima zvaničnog predstavnika vojske DPR Eduarda Basurina, nekoliko raketa ATACMS se već nalazi negde u Ukrajini. Vojska priznaje:
Tri nuklearne elektrane mogle bi da budu pogođene. A raketa lansirana iz blizine Zaporožja stići će do Krimskog mosta. Međutim, mnogi stručnjaci sumnjaju da će Kijev ići na to. Biće odgovora na takav napad. I, kako je Kremlj više puta naglašavao, „mnogo tvrđe“. Osim toga, malo je verovatno da će to biti dozvoljeno na Zapadu.
Kako je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao u intervjuu za Izvestija, sistemima HIMARS u Ukrajini upravljaju američki vojni instruktori i topnici. A ako, uz njihovo direktno učešće, rakete pogode Kursk ili Voronjež, to se može protumačiti kao direktna agresija SAD na Rusiju. A saveznici Kijeva pokušavaju da izbegnu takav scenario. Stoga je broj isporučenih MLRS još uvek prilično simboličan.
- Ako čitate ukrajinske medije, onda samo šest kompleksa ima mete bukvalno svuda – samo neverovatna mobilnost za tako ogromnu liniju fronta - primećuje vojni stručnjak Aleksej Leonkov, i svuda su maksimalno efikasni.
U Kijevu prave „čudotvorno oružje“ iz HIMARS-a, ali procenite sami, kako je šest instalacija moglo da izazove toliki problem?
Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov rekao je da je za zaustavljanje napredovanja ruskih trupa potrebno 50 Himarsa, a za kontraofanzivu više od 100. Međutim, malo je verovatno da će Pentagon zadovoljiti takve apetite - u arsenalu SAD danas nema više od 400 MLRS ovog tipa.
- Artiljerija ostaje „bog rata“ u 21. veku. Tako da je besplatna distribucija MLRS-a sa municijom preveliki gubitak čak i za Sjedinjene Države. Da li će desetak Himarsa na tako dugom frontu promeniti opštu situaciju? Šta će se dogoditi ako tako precizno oružje počne da pogađa Krim, povodom čega je Medvedev juče izjavio da će u tom slučaju u Ukrajini početi pakao?
Ruski teški vojno-transportni avion An-124-100 „Ruslan“, isti onaj koji je 2022. korišćen za dopremanje raketa za sisteme „Iskander“ u Belorusiju, obavio je početkom septembra misteriozan let ka Kalinjingradskoj oblasti, ali za sada nema podataka šta se nalazilo u njegovom ogromnom teretnom prostoru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Najnoviji susret na gradskom trgu na Ubu advokatice Jane Aćimović i Miloša Petkovića, lidera takozvane studentske liste u ovoj opštini, privukao je veliku pažnju javnosti i izazvao oštre reakcije.
Dejan Šoškić, bivši guverner NBS, čija je era obeležana uništavanjem dinara i gušenjem Srbije i njenih građana inflacijom koja u istoriji zemlje nije viđena, kandidat je blokadera za premijera.
Politička scena u Srbiji potresena je novim skandalom koji još jednom dokazuje pravo lice opozicije i blokadera. Povodom najnovijih napada, oglasila se Sara Pavkov snažnom porukom koja je otkrila sav očaj blokaderskog pokreta.
Tokom predizborne kampanje i obilaska Srbije, Aleksandar Vučić je otkrio strategiju opozicije. Dok se u javnosti plasiraju lažne priče o blokaderskoj listi i "novim licima", Vučić je otkrio građanima istinu koju opozicija očajnički pokušava da sakrije.
Prema prognozi meteorologa Ivana Ristića, miholjsko leto zadržaće se sve do petka, 9. oktobra, kada će doći do promene vremena i osetnog pada temperature.
Na delu autoputa između petlji Trstenik i Vrba danas je izmenjen saobraćaj zbog postavljanja privremene saobraćajne signalizacije u smeru ka Vrbi kod Kraljeva, saopštili su Putevi Srbije.
Težak incident vršnjačkog nasilja odigrao se u petak u školi u Ivanjici kada je učenik trećeg razreda, nakon kraće verbalne rasprave u hodniku zgrade, fizički napao i povredio učenika prvog razreda, koji je zbog zadobijenih povreda hitno transportovan u Opštu bolnicu u Čačku.
Nišlijka M.G. (80), čije je telo pronađeno pored mrtvog sina I.G. (52) 31. avgusta u njihovom stanu u Ulici Branka Miljkovića, preminula je prirodnom smrću.
Ozbiljna drama odigrala se sinoć posle 22 časa u jednom tržnom centru u Beogradu, kada je policija intervenisala zbog muškarca koji se zaključao u kabini prodavnice i nije hteo da izađe.
Zlatko G. (70) doveden je na Županijski sud u Zagrebu zbog optužbi da je u januaru ove godine u ulici Kuniščak pokušao da ubije Borisa Š. (51), a iza ovog stravičnog napada krije se potresna porodična tragedija i fatalna zamena identiteta.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Nakon što je film Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42: Djeca Kozare" premijerno prikazan u Beogradu, počele su da pristižu i prve zvanične reakcije iz Hrvatske.
Sve veće interesovanje za različite oblike seksualnog zadovoljstva dovelo je i do popularizacije e-stima, odnosno elektrostimulacije. Ovaj trend nazvan je još i masturbacija bez ruku.
Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za istraživanje o moždanoj aktivnosti, koje podrazumeva proučavanje jonskih kanala kontrolisanih svetlošću i optogenetiku.
Prema astrološkim tumačenjima, svaki horoskopski znak ima određene situacije koje mu posebno teško padaju. Svako od njih ima svoje slabosti i strahove, čak i kada ih ne pokazuje drugima.
Frontmen grupe "Magla bend", Vladan Savić, podelio je anegdote sa snimanja spotova, ali i iz privatnog života i o ćerki Anđeliji, koja mu je, kako je otkrio, velika podrška u karijeri.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.