Ukrajina će uskoro dobiti novo oružje sa Zapada. Sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Aleksej Danilov rekao je da će SAD preneti Oružanim snagama Ukrajine seriju raketa dugog dometa za višecevne raketne sisteme HIMARS
Kijev ozbiljno veruje da je ova municija sposobna da preokrene tok na frontu. Da li je to zaista tako.
Dve vrste projektila
HIMARS je naslednik M270 MLRS, usvojenog davne 1983. godine. Razlike: međuosovinsko rastojanje umesto guseničara, manje šina (šest umesto dvanaest) i bolja kontrola vatre. Sistem brže dopunjava municiju i menja poziciju nakon salve, a takođe je integrisan u savremeno izviđačko-udarno kolo NATO zemalja. Jednostavno rečeno, udara daleko i precizno, koristeći informacije zapadnih izviđačkih i sredstava za označavanje ciljeva.
Do sada su Oružane snage Ukrajine od Pentagona dobile osam mobilnih lansera na šasiji sa točkovima. Obećava se još četiri. Oni već učestvuju u neprijateljstvima i udaraju u bližu pozadinu savezničkih snaga. Ciljevi – skladišta municije, osmatračnice, štabovi. Brzina kojom su vozila u stanju da uzvrate udarac i odvezu se čini ih veoma teškim za uništavanje. Međutim, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je uništavanje najmanje dva kompleksa.
Foto: wikipedia.org
Kijev do sada raspolaže sa dve vrste municije – M26 i GMLRS M30. Prvi je nevođeni projektil od 227 milimetara sa kasetnom bojevom glavom i dometom paljbe do 45 kilometara. U stvari, blizak analog 9M59 za ruski „Uragan”.
M30 – GPS-ispravljeni projektili sa inercijskim sistemom upravljanja i dometom do 80 kilometara. Tukli su, prema donjeckoj vojsci, veoma precizno.
Argument dugog dometa
Ruski MLRS „Tornado-S“ ima korigovane projektile sa istom šemom navođenja: inercijski sistem plus satelitska korekcija. Ali domet je mnogo veći – 120 kilometara. Kao i kalibar – 300 milimetara. Moćniji i upečatljiviji deo.
Kijev je dugo molio Zapad za municiju koja bi mogla da blokira rusku artiljeriju u dometu. I, po svemu sudeći, konačno će ga dobiti. Danilov nije naveo konkretan tip projektila, već se može govoriti samo o operativno-taktičkim raketama ATACMS. U Oružanim snagama Ukrajine žele da gađaju ciljeve u dubinama ruske teritorije.
ATACMS je operativno-taktički kompleks kompanije Lockheed Martin sa balističkom raketom kratkog dometa. U službi od 1991. godine, više puta je korišćen na Bliskom istoku. Međutim, nije poznato kako će se ove granate ponašati u Ukrajini. Municija ovog tipa još nije naišla na razvijen sistem PVO. Po težini presretanja, kažu analitičari, ne razlikuju se mnogo od ukrajinskih „Points-U”, koji uspešno obaraju.
Simbolička pomoć
Domet ATACMS u modifikaciji MGM-140B Block 1A je 300 kilometara. U stvari, ovo je Iskander OTRK sa manjim dometom – ruski kompleks ima domet od 500 kilometara. Zapadni analog je takođe veoma tačan – zahvaljujući moćnoj satelitskoj konstelaciji NATO zemalja. Bojeva glava je kaseta (275 borbenih elemenata) ili visoko-eksplozivna fragmentirana (226 kilograma).
Prema rečima zvaničnog predstavnika vojske DPR Eduarda Basurina, nekoliko raketa ATACMS se već nalazi negde u Ukrajini. Vojska priznaje:
Tri nuklearne elektrane mogle bi da budu pogođene. A raketa lansirana iz blizine Zaporožja stići će do Krimskog mosta. Međutim, mnogi stručnjaci sumnjaju da će Kijev ići na to. Biće odgovora na takav napad. I, kako je Kremlj više puta naglašavao, „mnogo tvrđe“. Osim toga, malo je verovatno da će to biti dozvoljeno na Zapadu.
Kako je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao u intervjuu za Izvestija, sistemima HIMARS u Ukrajini upravljaju američki vojni instruktori i topnici. A ako, uz njihovo direktno učešće, rakete pogode Kursk ili Voronjež, to se može protumačiti kao direktna agresija SAD na Rusiju. A saveznici Kijeva pokušavaju da izbegnu takav scenario. Stoga je broj isporučenih MLRS još uvek prilično simboličan.
- Ako čitate ukrajinske medije, onda samo šest kompleksa ima mete bukvalno svuda – samo neverovatna mobilnost za tako ogromnu liniju fronta - primećuje vojni stručnjak Aleksej Leonkov, i svuda su maksimalno efikasni.
U Kijevu prave „čudotvorno oružje“ iz HIMARS-a, ali procenite sami, kako je šest instalacija moglo da izazove toliki problem?
Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov rekao je da je za zaustavljanje napredovanja ruskih trupa potrebno 50 Himarsa, a za kontraofanzivu više od 100. Međutim, malo je verovatno da će Pentagon zadovoljiti takve apetite - u arsenalu SAD danas nema više od 400 MLRS ovog tipa.
- Artiljerija ostaje „bog rata“ u 21. veku. Tako da je besplatna distribucija MLRS-a sa municijom preveliki gubitak čak i za Sjedinjene Države. Da li će desetak Himarsa na tako dugom frontu promeniti opštu situaciju? Šta će se dogoditi ako tako precizno oružje počne da pogađa Krim, povodom čega je Medvedev juče izjavio da će u tom slučaju u Ukrajini početi pakao?
Na Krimu su uvedene vanredne mere u prodaji goriva nakon problema u snabdevanju poluostrva, a kriza se sve jasnije povezuje sa udarima ukrajinskih snaga na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu na jugu Rusije.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je građane Rusije da u zemljama Evropske unije i drugim „neprijateljskim državama“ mogu biti zadržani zbog podrške specijalnoj vojnoj operaciji ili zbog ranijih poseta Krimu.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Trasa Mariupolj–Melitopolj ponovo je pod udarom, a kopneni koridor ka Krimu sve više se pretvara u jednu od glavnih meta ukrajinskih dronova i artiljerije.
Ukrajina će u bliskoj budućnosti pokušati da izoluje Krim i preseče pravce kojima ruska vojska doprema ljude, municiju, gorivo i opremu na poluostrvo, poručio je komandant Snaga bespilotnih sistema Robert Brovdi, poznatiji kao „Mađar“.
Višestruke eksplozije prijavljene su širom Krima tokom noći između 10. i 11. juna, a nekoliko vojnih objekata je očigledno pogođeno, prema lokalnim izveštajima i Telegram kanalima.
Ukrajinske snage izvele su danas napad na naftno skladište i naftni terminal Semikolodezjanska na Krimu, saopštila je ukrajinska vojska, a ruski izvori potvrdili su udar na Čongarski most na ulazu u Krim.
Skladište nafte pogođeno je u vazdušnom napadu na grad Jedi Kuju na Krimu, koji je pod ruskom kontrolom, rano ujutru 7. juna, preneli su kanali na društvenim mrežama.
Benzin u Sevastopolju od 31. maja prodaje se samo uz kupone, pošto su zalihe namenjene za taj dan planule već posle jutarnje prodaje na pumpama, a vlasti uvele hitna ograničenja za gorivo Ai-92 i Ai-95.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šokantna saznanja o političaru Vladanu Đokiću, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, i njegovoj poseti Hilandaru.
Blokaderi i njima bliski tajkunski mediji poput niskotiražnog Danasa, Nove i N1, još jednom su, po ko zna koji put, pokazali da im ništa nije sveto i da im je najjači adut njihovo licemerje bez presedana.
Predsednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas pozvao je danas parlamentarne stranke u Srbiji da podrže hitno usvajanje zakona kojim bi se mlađima od 16 godina zabranilo korišćenje društvenih mreža.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, koji boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, imao je priliku da glavni grad ove zemlje, Tbilisi, vidi iz malo drugačije perspektive.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šokantna saznanja o političaru Vladanu Đokiću, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, i njegovoj poseti Hilandaru.
Delove Republike Srpske pogodilo je snažno nevreme, praćeno pljuskovima sa grmljavinom i jakim udarima vetra. U nekim delovima Sarajeva, vetar je nosio stvari po ulici.
Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam danas sa vama i nadam se da ćemo kroz razgovor uspeti da rešimo i nešto od problema koje možda niste mogli da rešite, ali ono što mi je najvažnije jeste da zajednički napravimo nove planove i da vi budete oni koji upravljaju novcem koji ste tokom decenija svog rada kroz doprinose uplaćivali u naš Fond, kazao je Relja Ognjenović, direktor Republičkog fonda PIO, danas pred više od 300 penzionera Čačka okupljenih na tribini koju su organizovali Fond PIO i Savez penzionera Srbije.
Srpska ekonomija ostala je otporna na spoljne i domaće izazove uzrokovane ratom na Bliskom istoku, koji negativno utiče na globalna tržišta, ocenio je Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda.
Na području Gadžinog Hana kod Niša u jednoj firmi poginuo je radnik pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, rekli su iz policije u Nišu, prenose Južne vesti.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Dok je godinama privlačila pažnju provokativnim fotografijama i sadržajem za odrasle, influenserka i model Nejlin Ešli danas tvrdi da je odlučila da potpuno promeni svoj život.
Ako vam internet u pojedinim delovima stana ili kuće radi sporo zbog slabijeg Wi-Fi signala, postoji jednostavno rešenje koje možete isprobati bez dodatnih troškova.
Katarina Grujić je vitkom linijom i preplanlim tenom izazvala pravu pometnju, pa je otkrila da se tek vratila sa porodičnog odmora, kao i da je odmorila dušu!
Pevačica Tea Bilanović progovorila je večeras, na promociji Vivo benda, o navodnoj aferi sa bivšim mužem Marije Mikić, Jovanom Pantićem, i sve demantovala.
Ćerka Suzane Mančić, Teodora Kunić juče je imala građansko venčanje sa svojim partnerom, generalom Miroslavom Talijanom, odakle su objavljene brojne fotografije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.