Mikročipovi su ono što bi moglo da okonča ambicije Vladimira Putina u Ukrajini, piše Politiko
Šest meseci nakon invazije koju je pokrenula, Rusija se suočava sa ozbiljnim tehnološkim deficitom izazvanim zapadnim sankcijama Moskvi. Pošto su lansirali (ili izgubili u borbi) daleko više svog raketnog arsenala nego što su prvobitno očekivali, ruski vojnici se sada sve više oslanjaju na zalihe "primitivne" municije iz sovjetskog doba, dok se ukrajinske snage snabdevene Zapadom modernim oružjem bore da preokrenu tok rata, posebno na jugu zemlje, navodi Politiko.
Ukrajinska kontraofanziva uključuje precizne udare na ruska skladišta municije i kritičnu infrastrukturu, kao što su mostovi koje ruske snage koriste za snabdevanje svojih trupa na frontu. Kijev je svestan da će ishod rata verovatno zavisiti od sposobnosti Rusije da pronađe način da povrati pristup visokotehnološkim čipovima i sada pokušava da obezbedi da Rusi više ne mogu da se dočepaju ovog veoma važnog resursa.
Da bi istakla opasnost, Ukrajina je upozorila međunarodnu zajednicu na pokušaje Kremlja da nabavi poluprovodnike, transformatore, konektore, kućišta, tranzistore, izolatore i druge komponente, koje uglavnom proizvode kompanije u SAD, Nemačkoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Tajvanu i Japanu, a što je Rusiji potrebno da nastavi svoj napad na Ukrajinu.
Poruka je jasna: ne dozvolite da se Rusi dočepaju ovih komponenti, navodi američki portal, uz tvrdnju da je došao u posed ruske „šoping liste“, za koju nekoliko stručnjaka tvrdi da se čini verodostojnom, iz koje se jasno vidi šta je tačno Moskvi preko potrebno, a šta više ne može da proizvodi niti legalno nabavlja.
Mikročipovi američkih firmi
Na spisku od navodno 25 vrsta komponenti koje Rusija najviše želi, skoro sve su mikročipovi američkih firmi Marvell, Intel, Holt, ISSI, Microchip, Micron, Broadcom i Texas Instruments. Zatim dolaze čipovi proizvedeni u Japanu od strane Renesas-a iu Nemačkoj od strane Infineon-a. Rusi takođe traže mikro kola i konektore brenda Vicor kompanije AirBorn, a oba su iz SAD. Neki od proizvoda se lako mogu kupiti na onlajn platformama prodavnica elektronike, dok su drugi mesecima van zaliha zbog globalne krize mikročipova, navodi Politko.
Najskuplja komponenta na listi je Intelov FPGA čip, posebo elektronsko kolo koje proizvođači električnih ili elektronskih uređaja mogu prilagoditi svojim potrebama, uključujući proizvođače oružja. Iako je redovna cena pre svetske nestašice bila niža od 20 evra po čipu, danas Moskva procenjuje da će morati da plati 1.107 evra po komadu.
Kako se iz spiska može zaključiti, sankcije ne znače da Moskva uopšte neće moći da dobije željenu elektroniku – može da uči iz višegodišnjeg iskustva Severne Koreje i Irana, koji su bili prinuđeni da nauče da zaobilaze zapadne sankcije. Za svoje želje će ne samo morati da plati ne samo naduvanu cenu, već će imati i ozbiljnih problema da ih nabavi u željenim količinama, ocenjuje Politiko.
Prema Džejmsu Birnu, šefu analitike istraživačkog centra za odbranu i bezbednost RUSI, Rusija je verovatno ušla u rat sa velikim zalihama zapadnih čipova, ali njihova moguća skladišta su već pri kraju.
„Ruski program vojnih nabavki je obiman, imaju velike resurse i imaju veliku vojno-industrijsku bazu koja pravi stvari, ali su do sada potrošili toliko u Ukrajini da su im potrebne velike količine novih zaliha“, rekao je Birn za Politiko.
"Sankcije će im to mnogo otežati. Moraće da daju prioritet kritičnim stvarima i zato vidimo ove dokumente. Mislim da je očigledno da se trude da obezbede snabdevanje", dodao je Birn.
Foto: Reuters
Ruska vojska
Ako Kina...
Na prvi pogled, Rusija ne bi trebalo da bude u mogućnosti da nabavi neke od najvažnijih tehnologija na svojoj listi za kupovinum, ocenjuje američki poprtal. Kremlj se poslednjih godina oslanjao na zemlje kao što su SAD, EU i Japan da bi ga snabdevali poluprovodnicima. Sada, zbog sankcija, ovi proizvodi više nisu dostupni Rusima. Problem bi mogao nastati kada bi posrednik kao što je Kina, koji bi mogao da dobije tehnologiju, preneo u Moskvu proizvode koje Putin ne može direktno da dobije.
Ukrajinski izvori tvrde da Rusima sada ponestaju zalihe preciznog naoružanja, a ukrajinski premijer Denis Šmihalj kaže da je Moskvi ostalo još pedesetak hipersoničnih projektila. Nezavisni stručnjaci koji prate upotrebu oružja obe strane u sukobu u Ukrajini kažu da je sva pametna municija koju je Rusija koristila na bojnom polju proizvedena pre sukoba – dok su vojni proizvođači i dalje imali slobodniji pristup zapadnim čipovima. Nedostatak najnovijeg oružja mogao bi da ukaže na to da je situacija sa zalihama mikročipova još gora nego što stručnjaci RUSI procenjuju, nada se američki portal.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa zapretila je Ukrajini obustavom mehanizma za nabavku američkog oružja i razmene obaveštajnih podataka ukoliko Kijev ne prekine dalekometne napade na ruske rafinerije i drugu energetsku infrastrukturu.
Stotine građana okupile su se u poljskom gradu Jaroslavu zahtevajući oštriju kontrolu migracija i proterivanje pristalica ukrajinskog nacionaliste Stepana Bandere, nakon što je državljanin Ukrajine nožem ubio katoličkog sveštenika i ranio još četiri osobe u lokalnom manastiru.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog dogovora sa ruskim liderom Vladimirom Putinom o isporukama dizela, poručivši da upravo Ukrajina svojim napadima određuje da li će ruske rafinerije raditi.
Američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner odložili su planiranu posetu Moskvi zbog ozbiljne krize u odnosima Vašingtona i Kijeva, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Rusijom o dizelu i najavio energetsko primirje u Ukrajini, piše američki portal Aksios.
Rusija neće imati nikakvih problema sa prodajom dizel goriva na svetskom tržištu, jer je zbog globalne energetske krize potražnja za naftnim derivatima ogromna, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruska vojska je tokom septembra imala više od 50.000 poginulih i ranjenih vojnika, dok su ukrajinski gubici u istom periodu iznosili oko 5.000 ljudi, tvrdi visoki vojni zvaničnik NATO-a, prenosi američka agencija Blumberg.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je tokom Kolegijuma Rodoljuba Šabića, član Saveta REM i upitao ga da objasni zbog čega na društvenim mrežama širi lažne informacije da je Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" na miting u Kragujevac išao helikopterom.
Ruski mediji preneli su izjavu nosioca liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića, koji je ocenio da dogovor američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela predstavlja strateški preokret u svetskoj politici.
Prvi na listi i nosilac liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, Aleksandar Vučić, gostujući u emisiji na RT Balkan, razmontirao je licemerje opozicije i takozvane "Studentske liste", istakavši da narod vrlo dobro zna ko vodi odgovornu politiku, a ko bi bez razmišljanja izdao nacionalne interese Srbije.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" i prvi na listi, Aleksandar Vučić, se tokom gostovanja u emisiji na televiziji RT Balkan dotakao ključnih ekonomskih i geopolitičkih pitanja koja potresaju region i svet.
Siniša Mali i Zlatibor Lončar posetili su zaposlene u kol centru beogradske Hitne pomoći. Tom prilikom Mali se za Srpski Dnevnik osvrnuo i na delovanje lažne studentske liste i lažnog profesora Dejana Šoškića.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić oštro je reagovao na izmišljotine da je u Kragujevac putovao helikopterom, objasnivši da se sve vreme vozio automobilom marke "škoda" zbog uživo uključenja na društvenim mrežama, te poručio da ubuduće više neće reagovati na takve besmislice.
Srbija je ponovo pokazala svoje pravo, nepokolebljivo lice. Veličanstveni prizori stižu nam večeras iz Kaluđerice i sa Novog Beograda, gde se okupila reka nasmejanih, raspoloženih i dostojanstvenih građana kako bi pružili nepodeljenu i nikad snažniju podršku politici predsednika Aleksandra Vučića, nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
U najnovijoj epizodi emisije "Druga strana Exatlona" otkriveno je gde je bivši takmičar ovog sportskog rijalitija, Mensur Ajdarpašić, završio nakon diskvalifikacije, a osim toga, on je progovorio i o odnosu sa Nikolom Lakićem u kojeg se, kako je priznao, mnogo razočarao.
Novi Satelit Copernicus Sentinel-3C, napravljen za praćenje boje, visine i temperature okeana, kopna i leda, poslao je prve snimke iz svemira, koji prikazuju delove Evrope, Arktika, Karipskog mora i Antarktika.
Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga donosi više prava za građane, a stroža pravila za banke. Niz pravila odnosi se na poslovanje banaka, lizing kuća, platnih institucija i drugih pružalaca finansijskih usluga.
Pripadnici Policijske uprave u Novom Sadu izveli su novu akciju u kojoj je zaplenjena velika količina narkotika, a uhapšen je B. S. (46) iz ovog grada pod sumnjom da je u stanu organizovao ilegalni pogon za uzgoj i pripremu marihuane.
Bombe bačene u dvorišta porodičnih kuća i snažne detonacije usred noći, koje bude preplašene stanare, nažalost, nisu retkost u Srbiji. Jedan od takvih slučajeva dogodio se nedavno i u Obrenovcu, kada je uhapšen Jovan R.(22) zbog sumnje da je bacio razornu ručnu bombu u dvorište porodične kuće.
Komšijske čarke i kavge gotovo su svakodnevica u Srbiji, ali neke često prelaze granice običnog neslaganja i prerastaju u apsurdne, pa čak i opasne situacije.
Muzički mogul Šon Kombs, poznatiji kao Paf Dedi, hitno je prebačen u bolnicu zbog povrede glave zadobijene tokom boravka u federalnom zatvoru u Nju Džersiju.
Slavna holivudska glumica Amanda Sajfred šokirala je filmsku javnost priznanjem da je bez razmišljanja odbila glavnu ulogu u novoj velikoj seriji i to samo iz razloga jer nije želela da snima brojne eksplicitne scene seksa.
Na norveškom ostrvu Somaroj, smeštenom duboko iznad Arktičkog kruga, leto ne poznaje mrak. Zahvaljujući fenomenu ponoćnog sunca, granica između dana i noći ovde potpuno nestaje.
Žućkaste naslage na kapcima i oko očiju nisu samo estetska mana. Nova istraživanja pokazuju da mogu biti rani pokazatelj povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Raskošno venčanje umetnice Kristl Moli u sunčanom Kankunu trebalo je da ostane zapamćeno po tropskoj idili, ali je svu pažnju javnosti ukrao samo jedan modni potez.
Pop zvezda Kristina Agilera (45) ponovo je dospela u centar medijske pažnje svojim upečatljivim i odvažnim modnim izborom na humanitarnom događaju zdravstvene platforme MISTR u Los Anđelesu
Starija ćerka Jelene Karleuše i Duška Tošića, Atina Tošić, čim je postala punoletna, novu životnu etapu započela je u Milanu, gde živi s Darijom Šarić, naslednicom Duška Šarića i Svetlane Dimitrić.
Pop diva Jelena Karleuša još jednom je pokazala da je moda njeno moćno oružje, a stajlinzi koje je pripremila za novu sezonu muzičkog takmičenja "Pinkove zvezde" donose čitavu paletu različitih izdanja - od nežne, elegantne dame do provokativne, seksepilne rokerke koja prkosi svim pravilima!
Pevačica Mina Kostić istakla je da nije upućena u detalje tužbe koju je njen verenik Kasper podneo protiv voditeljke Jovane Jeremić, kao i da se on trenutno nalazi u Americi, odakle bi u Srbiju trebalo da se vrati u decembru.
Legendarni pevač Milanče Radosavljević danas proslavlja 82. rođendan, a tim povodom oglasio se i njegov saradnik, muzičar Aleksandar Sofronijević, koji mu je uputio emotivnu čestitku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.