Mikročipovi su ono što bi moglo da okonča ambicije Vladimira Putina u Ukrajini, piše Politiko
Šest meseci nakon invazije koju je pokrenula, Rusija se suočava sa ozbiljnim tehnološkim deficitom izazvanim zapadnim sankcijama Moskvi. Pošto su lansirali (ili izgubili u borbi) daleko više svog raketnog arsenala nego što su prvobitno očekivali, ruski vojnici se sada sve više oslanjaju na zalihe "primitivne" municije iz sovjetskog doba, dok se ukrajinske snage snabdevene Zapadom modernim oružjem bore da preokrenu tok rata, posebno na jugu zemlje, navodi Politiko.
Ukrajinska kontraofanziva uključuje precizne udare na ruska skladišta municije i kritičnu infrastrukturu, kao što su mostovi koje ruske snage koriste za snabdevanje svojih trupa na frontu. Kijev je svestan da će ishod rata verovatno zavisiti od sposobnosti Rusije da pronađe način da povrati pristup visokotehnološkim čipovima i sada pokušava da obezbedi da Rusi više ne mogu da se dočepaju ovog veoma važnog resursa.
Da bi istakla opasnost, Ukrajina je upozorila međunarodnu zajednicu na pokušaje Kremlja da nabavi poluprovodnike, transformatore, konektore, kućišta, tranzistore, izolatore i druge komponente, koje uglavnom proizvode kompanije u SAD, Nemačkoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Tajvanu i Japanu, a što je Rusiji potrebno da nastavi svoj napad na Ukrajinu.
Poruka je jasna: ne dozvolite da se Rusi dočepaju ovih komponenti, navodi američki portal, uz tvrdnju da je došao u posed ruske „šoping liste“, za koju nekoliko stručnjaka tvrdi da se čini verodostojnom, iz koje se jasno vidi šta je tačno Moskvi preko potrebno, a šta više ne može da proizvodi niti legalno nabavlja.
Mikročipovi američkih firmi
Na spisku od navodno 25 vrsta komponenti koje Rusija najviše želi, skoro sve su mikročipovi američkih firmi Marvell, Intel, Holt, ISSI, Microchip, Micron, Broadcom i Texas Instruments. Zatim dolaze čipovi proizvedeni u Japanu od strane Renesas-a iu Nemačkoj od strane Infineon-a. Rusi takođe traže mikro kola i konektore brenda Vicor kompanije AirBorn, a oba su iz SAD. Neki od proizvoda se lako mogu kupiti na onlajn platformama prodavnica elektronike, dok su drugi mesecima van zaliha zbog globalne krize mikročipova, navodi Politko.
Najskuplja komponenta na listi je Intelov FPGA čip, posebo elektronsko kolo koje proizvođači električnih ili elektronskih uređaja mogu prilagoditi svojim potrebama, uključujući proizvođače oružja. Iako je redovna cena pre svetske nestašice bila niža od 20 evra po čipu, danas Moskva procenjuje da će morati da plati 1.107 evra po komadu.
Kako se iz spiska može zaključiti, sankcije ne znače da Moskva uopšte neće moći da dobije željenu elektroniku – može da uči iz višegodišnjeg iskustva Severne Koreje i Irana, koji su bili prinuđeni da nauče da zaobilaze zapadne sankcije. Za svoje želje će ne samo morati da plati ne samo naduvanu cenu, već će imati i ozbiljnih problema da ih nabavi u željenim količinama, ocenjuje Politiko.
Prema Džejmsu Birnu, šefu analitike istraživačkog centra za odbranu i bezbednost RUSI, Rusija je verovatno ušla u rat sa velikim zalihama zapadnih čipova, ali njihova moguća skladišta su već pri kraju.
„Ruski program vojnih nabavki je obiman, imaju velike resurse i imaju veliku vojno-industrijsku bazu koja pravi stvari, ali su do sada potrošili toliko u Ukrajini da su im potrebne velike količine novih zaliha“, rekao je Birn za Politiko.
"Sankcije će im to mnogo otežati. Moraće da daju prioritet kritičnim stvarima i zato vidimo ove dokumente. Mislim da je očigledno da se trude da obezbede snabdevanje", dodao je Birn.
Foto: Reuters
Ruska vojska
Ako Kina...
Na prvi pogled, Rusija ne bi trebalo da bude u mogućnosti da nabavi neke od najvažnijih tehnologija na svojoj listi za kupovinum, ocenjuje američki poprtal. Kremlj se poslednjih godina oslanjao na zemlje kao što su SAD, EU i Japan da bi ga snabdevali poluprovodnicima. Sada, zbog sankcija, ovi proizvodi više nisu dostupni Rusima. Problem bi mogao nastati kada bi posrednik kao što je Kina, koji bi mogao da dobije tehnologiju, preneo u Moskvu proizvode koje Putin ne može direktno da dobije.
Ukrajinski izvori tvrde da Rusima sada ponestaju zalihe preciznog naoružanja, a ukrajinski premijer Denis Šmihalj kaže da je Moskvi ostalo još pedesetak hipersoničnih projektila. Nezavisni stručnjaci koji prate upotrebu oružja obe strane u sukobu u Ukrajini kažu da je sva pametna municija koju je Rusija koristila na bojnom polju proizvedena pre sukoba – dok su vojni proizvođači i dalje imali slobodniji pristup zapadnim čipovima. Nedostatak najnovijeg oružja mogao bi da ukaže na to da je situacija sa zalihama mikročipova još gora nego što stručnjaci RUSI procenjuju, nada se američki portal.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Pobeda Demokratske stranke na izborima za američki Kongres mogla bi potpuno da uništi planove Donalda Trampa i Vladimira Putina o obnovi rusko-američke ekonomske saradnje, upozorio je ruski politikolog Dmitrij Suslov.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dva dekreta kojima je upravljanje nad sedam kompanija japanskog duvanskog giganta Japan tobako u Rusiji preneto na domaću firmu „Industrijska aktiva“, čime je japanskoj korporaciji oduzeta kontrola nad jednim od njenih najprofitabilnijih tržišta.
Slovački premijer Robert Fico zapretio je novom tužbom protiv Evropske unije ukoliko Brisel bude zahtevao potpunu obustavu uvoza ruske nafte, istovremeno optužujući pojedine evropske lidere da pokušavaju da ucene Bratislavu uskraćivanjem evropskih fondova zbog njenog odbijanja da finansira Ukrajinu.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Velika Britanija će na svojoj teritoriji proizvoditi ukrajinske borbene dronove srednjeg i dugog dometa, čime Kijev dobija mogućnost da poveća proizvodnju oružja namenjenog napadima duboko unutar Rusije, bez izlaganja fabrika svakodnevnim ruskim raketnim udarima.
Evropska unija pripremila je finansijski mehanizam kojim bi Ukrajina dobila dodatnih 45 milijardi evra, dok bi obaveza otplate bila povezana sa ratnom odštetom koju Brisel namerava da naplati od Rusije.
Kina bi mogla da zaustavi rat u Ukrajini za svega mesec dana, ali nema nameru da to učini jer joj nastavak sukoba donosi ogromnu ekonomsku korist, tvrdi proruski političar i bivši poslanik ukrajinskog parlamenta Oleg Carjov.
Ruski vojni analitičari upozoravaju da bi Ukrajina mogla da priprema veliku desantnu operaciju na jugu, čiji bi krajnji cilj bio ugrožavanje kopnenog koridora prema Krimu.
Ukrajinska vojska upotrebila je devet krstarećih raketa evropske proizvodnje tokom razornog napada na Krimski most, a sedam projektila pogodilo je cilj, potvrdila je holandska odbrambena kompanija Destinus.
Velika grupa francuskih plaćenika nalazi se u Odesi, gde se njeni pripadnici bahato ponašaju prema lokalnom stanovništvu, troše velike količine novca po restoranima i barovima, ali često odbijaju da plate račune, tvrdi ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Kina bi mogla da zaustavi rat u Ukrajini za svega mesec dana, ali nema nameru da to učini jer joj nastavak sukoba donosi ogromnu ekonomsku korist, tvrdi proruski političar i bivši poslanik ukrajinskog parlamenta Oleg Carjov.
U prilogu emitovanom u "Srpskom dnevniku" na Informer TV-u upućeno je pitanje REM-u povodom postupka koji se vodi protiv naše televizije, uz jasnu ocenu da se proces ne vodi po zakonu i da je odluka unapred doneta.
Đorđe Vukadinović izneo je ozbiljno upozorenje na posledice dolaska Studentske liste na vlast u Srbiji, priznavši da bi odnosi sa Evropskom unijom mogli da budu gori nego ikada, i to u roku od svega šest meseci!
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović i glavni urednik Dragan J. Vučićević govorili su u podkastu "Noć sa Vučkom" na Informer TV-u o načinu na koji je sproveden izbor potpredsednika Narodne skupštine, kao i o detaljima sa kraja glasanja u kom su učestvovali poslanici Usame Zukorlić, Adem Mavrić i Zoran Đajić.
Na mreži Iks pojavila se objava na kojoj se može videti neiskorišćeni materijal nakon izborne kampanje studenata, gde korisnik ironično aludira na poreklo novca kojim je kampanja Studentske liste finansirana.
Grupa dece snimljena je kako izvodi opasne vratolomije na krovu zgrade u centru Beograda, a sumnja se da se radi o "TikTok" izazovu, čije posledice mogu biti fatalne.
Potraga za dečakom (6) koji je u petak upao u reku Ribnicu u Podgorici završena je na najtragičniji mogući način kada su ronilačke ekipe Regionalnog centra Bijela pronašle njegovo telo.
Ognjen Dabetić (36), ubica tiktokerke Noe Milivojev (18), koji je juče u Višem sudu u Beogradu osuđen na skandaloznu kaznu od 14 godina zatvora, žaliće se na presudu i tražiće da izađe na slobodu, saznaje Informer.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Porodica Kulić juče je proslavila Aranđelovdan u svom domu u Nišu, a slavlje su obeležili u krugu najbližih, a nakon što je Ana Kulić snimila viralam video, isto je uradila i Miljanina druga sestra Tijana.
Starleta Maja Marinković ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta fotografijom iz lifta koju je objavila na svom Instagram profilu.
Tokom višedecenijske karijere, pevačica Verica Šerifović sakupila je 38 godina radnog staža, od čega je 27 godina uplaćivala u Srbiji, dok je 11 godina uplaćivala u Austriji.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.