Mikročipovi su ono što bi moglo da okonča ambicije Vladimira Putina u Ukrajini, piše Politiko
Šest meseci nakon invazije koju je pokrenula, Rusija se suočava sa ozbiljnim tehnološkim deficitom izazvanim zapadnim sankcijama Moskvi. Pošto su lansirali (ili izgubili u borbi) daleko više svog raketnog arsenala nego što su prvobitno očekivali, ruski vojnici se sada sve više oslanjaju na zalihe "primitivne" municije iz sovjetskog doba, dok se ukrajinske snage snabdevene Zapadom modernim oružjem bore da preokrenu tok rata, posebno na jugu zemlje, navodi Politiko.
Ukrajinska kontraofanziva uključuje precizne udare na ruska skladišta municije i kritičnu infrastrukturu, kao što su mostovi koje ruske snage koriste za snabdevanje svojih trupa na frontu. Kijev je svestan da će ishod rata verovatno zavisiti od sposobnosti Rusije da pronađe način da povrati pristup visokotehnološkim čipovima i sada pokušava da obezbedi da Rusi više ne mogu da se dočepaju ovog veoma važnog resursa.
Da bi istakla opasnost, Ukrajina je upozorila međunarodnu zajednicu na pokušaje Kremlja da nabavi poluprovodnike, transformatore, konektore, kućišta, tranzistore, izolatore i druge komponente, koje uglavnom proizvode kompanije u SAD, Nemačkoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Tajvanu i Japanu, a što je Rusiji potrebno da nastavi svoj napad na Ukrajinu.
Poruka je jasna: ne dozvolite da se Rusi dočepaju ovih komponenti, navodi američki portal, uz tvrdnju da je došao u posed ruske „šoping liste“, za koju nekoliko stručnjaka tvrdi da se čini verodostojnom, iz koje se jasno vidi šta je tačno Moskvi preko potrebno, a šta više ne može da proizvodi niti legalno nabavlja.
Mikročipovi američkih firmi
Na spisku od navodno 25 vrsta komponenti koje Rusija najviše želi, skoro sve su mikročipovi američkih firmi Marvell, Intel, Holt, ISSI, Microchip, Micron, Broadcom i Texas Instruments. Zatim dolaze čipovi proizvedeni u Japanu od strane Renesas-a iu Nemačkoj od strane Infineon-a. Rusi takođe traže mikro kola i konektore brenda Vicor kompanije AirBorn, a oba su iz SAD. Neki od proizvoda se lako mogu kupiti na onlajn platformama prodavnica elektronike, dok su drugi mesecima van zaliha zbog globalne krize mikročipova, navodi Politko.
Najskuplja komponenta na listi je Intelov FPGA čip, posebo elektronsko kolo koje proizvođači električnih ili elektronskih uređaja mogu prilagoditi svojim potrebama, uključujući proizvođače oružja. Iako je redovna cena pre svetske nestašice bila niža od 20 evra po čipu, danas Moskva procenjuje da će morati da plati 1.107 evra po komadu.
Kako se iz spiska može zaključiti, sankcije ne znače da Moskva uopšte neće moći da dobije željenu elektroniku – može da uči iz višegodišnjeg iskustva Severne Koreje i Irana, koji su bili prinuđeni da nauče da zaobilaze zapadne sankcije. Za svoje želje će ne samo morati da plati ne samo naduvanu cenu, već će imati i ozbiljnih problema da ih nabavi u željenim količinama, ocenjuje Politiko.
Prema Džejmsu Birnu, šefu analitike istraživačkog centra za odbranu i bezbednost RUSI, Rusija je verovatno ušla u rat sa velikim zalihama zapadnih čipova, ali njihova moguća skladišta su već pri kraju.
„Ruski program vojnih nabavki je obiman, imaju velike resurse i imaju veliku vojno-industrijsku bazu koja pravi stvari, ali su do sada potrošili toliko u Ukrajini da su im potrebne velike količine novih zaliha“, rekao je Birn za Politiko.
"Sankcije će im to mnogo otežati. Moraće da daju prioritet kritičnim stvarima i zato vidimo ove dokumente. Mislim da je očigledno da se trude da obezbede snabdevanje", dodao je Birn.
Foto: Reuters
Ruska vojska
Ako Kina...
Na prvi pogled, Rusija ne bi trebalo da bude u mogućnosti da nabavi neke od najvažnijih tehnologija na svojoj listi za kupovinum, ocenjuje američki poprtal. Kremlj se poslednjih godina oslanjao na zemlje kao što su SAD, EU i Japan da bi ga snabdevali poluprovodnicima. Sada, zbog sankcija, ovi proizvodi više nisu dostupni Rusima. Problem bi mogao nastati kada bi posrednik kao što je Kina, koji bi mogao da dobije tehnologiju, preneo u Moskvu proizvode koje Putin ne može direktno da dobije.
Ukrajinski izvori tvrde da Rusima sada ponestaju zalihe preciznog naoružanja, a ukrajinski premijer Denis Šmihalj kaže da je Moskvi ostalo još pedesetak hipersoničnih projektila. Nezavisni stručnjaci koji prate upotrebu oružja obe strane u sukobu u Ukrajini kažu da je sva pametna municija koju je Rusija koristila na bojnom polju proizvedena pre sukoba – dok su vojni proizvođači i dalje imali slobodniji pristup zapadnim čipovima. Nedostatak najnovijeg oružja mogao bi da ukaže na to da je situacija sa zalihama mikročipova još gora nego što stručnjaci RUSI procenjuju, nada se američki portal.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Svih 100 članova Senata Sjedinjenih Američkih Država pozvano je na sastanak sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim tokom njegove posete Vašingtonu, dok bi istovremeno moglo da počne glasanje o novom paketu sankcija protiv Rusije.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Rusko Ratno vazduhoplovstvo je tokom Specijalne vojne operacije dostiglo novi nivo i sada može da uništava krstareće rakete i bespilotne letelice, saopštio je komandant Ratnog vazduhoplovstva Rusije, general-pukovnik Sergej Kobilaš.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Prema podacima Kancelarije za KiM, u poslednjih pet godina zabeleženo je više od 800 incidenata na KiM, mahom premlaćivanja i ranjavanja Srba, kao posledica jezive antisrpske politike koju sprovodi režim Aljbina Kurtija.
Tri hrabre žene, supruge policajaca iz Valjeva - Ivana Jerinić, Dragana Dobrosavljević i Jagoda Milovanović, smogle su snage i izašle u javnost kako bi progovorile u ime svih koje dele istu sudbinu - njihove poridice, njihovi supružnici i deca, njihova imovina - našle su se na udaru gneva nakon što su blokaderi pokušali da izazovu krvavi građanski rat na protestu u Valjevu 14. avgusta prošle godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom današnje radne posete jugoistoku Srbije, obratio se javnosti povodom strahotnog i zverskog iživljavanja takozvane kosovske policije nad Srbinom Nenadom Raškovićem iz sela Dren u opštini Zubin Potok.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da blokaderi nikada nisu spomenuli patnju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji tokom razgovora sa svojim partnerima iz Evropske unije, za razliku od predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji se, kako je istakla, lično borio da Nenad Rašković bude prebačen na lečenje u Beograd.
Meterorska kiša Perseidi razlog je što su se građani Niša tokom minule večeri i noći u velikom broju uputili ka izletištima, a mnogi su tamo proveli čitavu noć
Svašta je moglo da se pročita tog 13. avgusta 1954. godine na naslovnoj strani Večernjih Novosti, ali malo šta što je bilo geografski blisko našim građanima.
Više javno tužilaštvo u Beogradu ustupilo je Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) na nadležnost i dalje postupanje spise predmeta protiv okrivljenih za teško ubistvo Darka Veskovića Prike i teško ranjavanje Vuka Musića, koje se dogodilo 22. juna 2026. godine u Beogradu.
Pred Pokrajinskim sudom u Darmštatu u Nemačkoj vodi se postupak protiv građevinskog radnika E. D. (32), poreklom iz Srbije, zbog sumnje da je u novembru 2025. godine u Ofenbahu izazvao stravičnu nesreću u kojoj su život izgubile tri osobe, među kojima bilo i dete (9).
Spasioci u Hrvatskoj pronašli su telo jednog od dvojice Portugalaca za kojima se intenzivno tragalo od srede, kada je grupa od četvoro mladih rekreativnim gumenim čamcem isplovila u opasni Velebitski kanal.
U Hrvatskoj je nastavljena opsežna i intenzivna potraga za još dvoje portugalskih državljana koji se vode kao nestali od srede u 4.51 sati, kada je prijavljen njihov nestanak u Velebitskom kanalu.
Muškatle su veoma lepe i jednostavne za uzgoj, ali ih često napadaju razne štetočine. Problem nastaje naročito krajem leta, kada se biljke unose u kuću, pa zajedno s njima mogu dospeti i neželjeni insekti.
Veterinar dr Aleks Krou je otkrio kojih pet rasa pasa nikada ne bi imao za ljubimce zbog načina na koji su ove rase selektivno uzgajane, što je doprinelo brojnim naslednim zdravstvenim problemima.
Novo vreme donosi promene u načinu na koji koristimo Gugl. Klasični taster "Search" za pretragu sa početne stranice uskoro bi mogao da bude uklonjen, a umesto njega pojavljuju se AI prečice. One će korisnicima omogućiti da jednostavnije generišu slike, rade sa fajlovima i dolaze do novih ideja.
Voda koja ostane nakon ispiranja sirovog pirinča nije samo mutna tečnost koju treba baciti. Može da ima značajnu ulogu u rastu i razvoju biljaka, zbog čega se ova jednostavna tečnost može koristiti kao blaga prirodna prihrana za cveće.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.