"NE DOZVOLITE RUSIJI DA SE DOČEPA OVOGA!" Politiko tvrdi da je došao u posed tajnog ruskog spiska, Ukrajinci vape - ne dajte im ni po koju cenu!
Podeli vest
Mikročipovi su ono što bi moglo da okonča ambicije Vladimira Putina u Ukrajini, piše Politiko
Šest meseci nakon invazije koju je pokrenula, Rusija se suočava sa ozbiljnim tehnološkim deficitom izazvanim zapadnim sankcijama Moskvi. Pošto su lansirali (ili izgubili u borbi) daleko više svog raketnog arsenala nego što su prvobitno očekivali, ruski vojnici se sada sve više oslanjaju na zalihe "primitivne" municije iz sovjetskog doba, dok se ukrajinske snage snabdevene Zapadom modernim oružjem bore da preokrenu tok rata, posebno na jugu zemlje, navodi Politiko.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
07.09.2022
20:14
Ukrajinska kontraofanziva uključuje precizne udare na ruska skladišta municije i kritičnu infrastrukturu, kao što su mostovi koje ruske snage koriste za snabdevanje svojih trupa na frontu. Kijev je svestan da će ishod rata verovatno zavisiti od sposobnosti Rusije da pronađe način da povrati pristup visokotehnološkim čipovima i sada pokušava da obezbedi da Rusi više ne mogu da se dočepaju ovog veoma važnog resursa.
Da bi istakla opasnost, Ukrajina je upozorila međunarodnu zajednicu na pokušaje Kremlja da nabavi poluprovodnike, transformatore, konektore, kućišta, tranzistore, izolatore i druge komponente, koje uglavnom proizvode kompanije u SAD, Nemačkoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Tajvanu i Japanu, a što je Rusiji potrebno da nastavi svoj napad na Ukrajinu.
Poruka je jasna: ne dozvolite da se Rusi dočepaju ovih komponenti, navodi američki portal, uz tvrdnju da je došao u posed ruske „šoping liste“, za koju nekoliko stručnjaka tvrdi da se čini verodostojnom, iz koje se jasno vidi šta je tačno Moskvi preko potrebno, a šta više ne može da proizvodi niti legalno nabavlja.
Mikročipovi američkih firmi
Na spisku od navodno 25 vrsta komponenti koje Rusija najviše želi, skoro sve su mikročipovi američkih firmi Marvell, Intel, Holt, ISSI, Microchip, Micron, Broadcom i Texas Instruments. Zatim dolaze čipovi proizvedeni u Japanu od strane Renesas-a iu Nemačkoj od strane Infineon-a. Rusi takođe traže mikro kola i konektore brenda Vicor kompanije AirBorn, a oba su iz SAD. Neki od proizvoda se lako mogu kupiti na onlajn platformama prodavnica elektronike, dok su drugi mesecima van zaliha zbog globalne krize mikročipova, navodi Politko.
Najskuplja komponenta na listi je Intelov FPGA čip, posebo elektronsko kolo koje proizvođači električnih ili elektronskih uređaja mogu prilagoditi svojim potrebama, uključujući proizvođače oružja. Iako je redovna cena pre svetske nestašice bila niža od 20 evra po čipu, danas Moskva procenjuje da će morati da plati 1.107 evra po komadu.
Kako se iz spiska može zaključiti, sankcije ne znače da Moskva uopšte neće moći da dobije željenu elektroniku – može da uči iz višegodišnjeg iskustva Severne Koreje i Irana, koji su bili prinuđeni da nauče da zaobilaze zapadne sankcije. Za svoje želje će ne samo morati da plati ne samo naduvanu cenu, već će imati i ozbiljnih problema da ih nabavi u željenim količinama, ocenjuje Politiko.
Prema Džejmsu Birnu, šefu analitike istraživačkog centra za odbranu i bezbednost RUSI, Rusija je verovatno ušla u rat sa velikim zalihama zapadnih čipova, ali njihova moguća skladišta su već pri kraju.
„Ruski program vojnih nabavki je obiman, imaju velike resurse i imaju veliku vojno-industrijsku bazu koja pravi stvari, ali su do sada potrošili toliko u Ukrajini da su im potrebne velike količine novih zaliha“, rekao je Birn za Politiko.
"Sankcije će im to mnogo otežati. Moraće da daju prioritet kritičnim stvarima i zato vidimo ove dokumente. Mislim da je očigledno da se trude da obezbede snabdevanje", dodao je Birn.
Ako Kina...
Na prvi pogled, Rusija ne bi trebalo da bude u mogućnosti da nabavi neke od najvažnijih tehnologija na svojoj listi za kupovinum, ocenjuje američki poprtal. Kremlj se poslednjih godina oslanjao na zemlje kao što su SAD, EU i Japan da bi ga snabdevali poluprovodnicima. Sada, zbog sankcija, ovi proizvodi više nisu dostupni Rusima. Problem bi mogao nastati kada bi posrednik kao što je Kina, koji bi mogao da dobije tehnologiju, preneo u Moskvu proizvode koje Putin ne može direktno da dobije.
Ukrajinski izvori tvrde da Rusima sada ponestaju zalihe preciznog naoružanja, a ukrajinski premijer Denis Šmihalj kaže da je Moskvi ostalo još pedesetak hipersoničnih projektila. Nezavisni stručnjaci koji prate upotrebu oružja obe strane u sukobu u Ukrajini kažu da je sva pametna municija koju je Rusija koristila na bojnom polju proizvedena pre sukoba – dok su vojni proizvođači i dalje imali slobodniji pristup zapadnim čipovima. Nedostatak najnovijeg oružja mogao bi da ukaže na to da je situacija sa zalihama mikročipova još gora nego što stručnjaci RUSI procenjuju, nada se američki portal.
Pokrenuli su ekonomsku agresiju na Rusiju, hteli su da povećaju nezaposlenost i ugase preduzeća, ali im je to propalo, poručio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin na sastanku sa vladom.
Rusija je konačno povukla potez i odgovorila Zapadu na zamrzavanje svojih sredstava, tako da će se SAD naći u bezizlaznoj situaciji i ostaće bez puta za povlačenje, objavio je kineski onlajn list „Sohu“.
Mađarska će morati da poveća potrošnju na odbranu i sledeće godine ako se rat u Ukrajina produži i 2025. godine, smanjujući na taj način iznos raspoloživih sredstava za ostale troškove, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.
03.05.2024
09:47
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
milan lala
pre 1 godinu
Sto se tice mikrocipova Rusi ih sami prizvode , a sa druge strane zapad je do koske korumpiran tako da se sve sto pozelis moze kupiti na zapadu.
Kada je u pitanju USA, da se ne zaboravi, a Jevreji im to nikada neće zaboraviti, USA je do septembra 1943. snabdevala Hitlerovsku Nemačku sa gasom "Ciklon B" kojim su gušeni ljudi i deca u nacističko-fašističkim konclogorima! Kao morali su da ispoštuju ranije podpisane ugovore! :-(
Kako da ne, Rusija će valjda da moli da joj prodaju čipove i elektroniku - zaboravljaju anglosaaksonci samo jednu "sitnicu", ne kontrolišu i nikad neće moći da ucenjuju Kinu a dobro se zna ko je najveći proizvođač te tehnologije. Kao da Rusija već nije po celom svetu rasporedila svoje ljude koji na veliko kupuju sve što im treba, ne samo elektroniku. Amerika i NATO nikako da shvate da protiv sebe defakto imaju 2/3 planete i da ne mogu da ostvare kontrolu sankcija.
Generalni sekretar ruske vladajuće partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak izjavio je danas da bi ljudi u ukrajinskim regionima koji su pod kontrolom Rusije trebalo da glasaju 4. novembra o tome da li žele da postanu deo Rusije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nije uspeo da ostvari nijedan od svojih ciljeva u sukobu sa Rusijom i vodi svoju zemlju u poraz, piše The Jerusalem Post .
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
LekariI Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije postigli su izuzetan uspeh. Sa kolegama iz Francuske i Holandije obavili su kliničko istraživanje neinvazivnog ultrazvučnog tretmana stenoze aortnog zaliska, a njihovi rezultati objavljeni su u Lancet, najznačajnijem medicinskom časopisu u svetu koji postoji 200 godina.
Fabrika Palfinger, čija je gradnja u industrijskog zoni ka Niškoj Banji počela septembra 2023. godine, počeće sa proizvodnjom u junu ove godine, a montaža mašina je u toku, kažu iz ove austrijske kompanije koja se bavi proizvodnjom kranova.
Kako se navodi na portalu sistema za uzbunjivanje o nebezbednim proizvodima Ministarstva trgovine (NEPRO), sa tržišta se povlači dečije sedište robne marke Thule RideAlong.
U Srbiji će danas, prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, biti promenljivo oblačno i nestabilno, mestimično sa kišom i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom. Vetar slab i umeren, severni i severoistočni.
Gost "Info jutra" Informer TV bio je Mihajlo Rabrenović, stručnjak za strategijski menadžment. On je komentarisao posetu kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji, kao i odlaganje prijema takozvane države Kosovo u Savet Evrope.
Aleksandar Mitić, naučni savetnik u institutu za međunarodnu politiku i privredu, bio je gost emisije "Prve info" Informer TV. Govorio je o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga, ali i o istoriji odnosa Srbije i Kine.
Član predsedništva Srpske napredne stranke Miloš Terzić bio je gost "Prvih info" na Informer TV. On je govorio o brojnim temama, među kojima su i poseta kineskog predsednika Si Đinpinga, opozicija, naoružavanje Vojske Srbije...
"Toliko toga o mojoj Dejani ima da se kaže, kada bih počela trebalo bi mi 17 godina da sve ispričam. Ona je moj anđeo, u svakom smislu. Moj ponos, dete puno vrlina i dobrote. Toliko je bila zrela za svoje godine, toliko toga je želela da nauči. Bože koliko je samo planova za budućnost imala"
Pariz Sen Žermen ni ove sezone nije uspeo da se domogne trofeja u Ligi šampiona, a posle eliminacije u polufinalu od Borusije Dortmund svi pričaju o reakciji Kilijana Mbapea.
Legendarni NBA as Čarls Barkli (61) smatra da košarkaši Denvera neće moći da preokrenu rezultat u svoju korist u seriji protiv Minesote koja posle dva meča vodi 2:0, a njegovo mišljenje deli i Stiven Ej Smit, novinar ESPN-a.
Košarkaši Partizana poraženi su od ekipe Budućnosti 74:73 u drugom meču polufinala plej-ofa regionalne ABA lige, što razbesnelo navijače, aposebno su ljuti na Aleksu Avramovića i Kevina Pantera
Mnoge žene u slobodno vreme praktikuju opsesivno listanje modnih časopisa i maštaju o tome da jednog dana, s dobrim režimom ishrane i dobro isplaniranim treningom, i one izgledaju poput supermodela koji se smeškaju s naslovnica.
Većina roditelja strahuje da li su pravilno postupili prema detetu u nekim situacijama. Sigurno se događalo da neke reči izgovorite u stresu zbog premorenosti ili drugih obaveza.
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Užičanin Boško Karaić, advokat u penziji, svoj umetnički deo sebe je posvetio pravljenju finih i veoma komplikovanih predmeta. I sada, kada je u penziji i sa uničićima provodi dobar deo vremena, svoje slobodno vreme koristi za pravljanje brodića, ali i drugih stvari, u malim bocama.
Članovi Moto kluba "MC Road Guardian" iz Niša treću godinu zaredom organizovali su akciju "Deca protiv bajkera" da bi prikupili humanitarnu pomoć, ali i družili se sa najmlađim Nišlijama.
Rođeni Švajcarac, forenzičar, hemičar, kriminolog i profesor na Univerzitetu u Lozani, dr Arčibald Rajs, najveći je prijatelj srpskog naroda u 20. veku.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.