NASA će za 26. septembra namerno srušiti svoju letelicu DART vrednu 330 miliona dolara u asteroid. Kada udari u svoju metu, sonda će biti uništena. Kako navode naučnici žele da vide mogu li da skrenu putanju nekog potencijalno opasnog asteroida koji bi mogao da se sruši na Zemlju i izazove katastrofu
Međutim, postavlja se pitanje koliko je takav poduhvat bezbedan i može li pritom da se dogodi nešto nepredviđeno što bi moglo da ima nezgodne posledice za nas, prenosi portal Indeks.
"Veći asteroidi udarali su u našu planetu u prošlosti. To je prirodan proces i događaće se u budućnosti. Želimo da možemo da zaustavimo najopasnije od njih", rekao je astronom Alan Fitzsimons sa Univerziteta Queen's Belfast pa dodao "Problem je što nikada do sada nismo testirali tehnologiju koja će biti potrebna za takav poduhvat. To je svrha projekta DART".
Letelica DART lansirana je prošlog novembra, a trebalo bi da pogodi svoju metu u ranim jutarnjim satima 26. septembra. Nakon detaljne analize putanje asteroida nakon sudara naučnici smatraju da će dobiti bolji uvid u metodu odvraćanja asteroida, odnosno zaštitu Zemlje u slučaju takve "svemirske nepogode", piše Gardijan.
Objekti koji prolaze blizu Zemlje , poput asteroida ili kometa, koji često projure relativno blizu našeg planeta svrstani su u kategorije PHO i NEO.
NEO je svaki objekt koji u blizini Sunca prođe na udaljenosti manjoj od 1.3 AJ. AJ označava okvirnu udaljenost Zemlje od naše zvezde i iznosi 150 miliona kilometara.
Foto: Printscreen/NASA
To znači da se radi o telima koja će proći blizu naše planete u relativnom smislu. Na primer neki asteroid kategorije NEO može proći unutar udaljenosti od 6.3 miliona kilometara od naše planete, što je zapravo dosta daleko. Poređenja radi, Mesec je od nas u proseku udaljen 384.400 kilometara.
Potencijalno opasan objekt (PHO) je ono svemirsko telo čiji je obim veći od 140 metara i koje od Zemlje prolazi na udaljenosti 0.05 AJ (7.500.000 km) ili manjoj.
Naučnici su pre dve decenije otkrili da oko asteroida kategorije NEO kruži mali satelit koji je na početku imao naziv Didimos b.
Udarci većih asteroida i kometa su u prošlosti veoma uticali na život našeg planeta. Najpoznatija takva katastrofa dogodila se prije 66 miliona godina kada je 10 km širok asteroid udario na područje današnjeg poluostrva Jutakan u Meksiku. Udar je izazvao eksploziju koja je imala energiju nekoliko milijardi atomskih bombi i uništio 75% svih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući sve kopnene dinosauruse.
"Znamo gde se nalaze veliki asteroidi jer ih možemo videti pomoću trenutne generacije teleskopa i znamo da se ni jedan od otkrivenih asteroida neće približiti našoj planeti sledećih nekoliko stotina godina. Tako da za sada možemo mirno spavati", kazao je Fitzsimons.
"Međutim, još uvek nismo otkrili sve one manje asteroide koji su dovoljno veliki da unište cele gradove i opustoše ogromna područja. Mapiramo te manje objekte sa sve većom preciznošću, ali moramo biti u mogućnosti da preduzmemo neke korake ako pronađemo da je neki od njih na direktnom putu prema Zemlji. DART je prvi korak u stvaranju takve tehnologije", dodao je.
Koliko je misija NASA opasna?
Foto: Pixabay
Verojatno su mnogima sada pali na pamet razni naučno-fantastični filmovi sa sličnom tematikom, u kojima su naučnici pokušali da raznesu asteroid i tako spasu svet. U nekim scenarijima to im je pošlo za rukom, a u nekima ne. Međutim, sada se više ne radi o fiktivnoj fabuli, već o stvarnom događaju i postavlja se pitanje - trebalo bi da nas bude strah?
Naučnici smatraju da je binarni sistem Didimos savršeno mesto za testiranje preusmeravanja putanje asteroida. Radi se o objektu koji prolazi blizu Zemlje (NEO), ali čija putanja nije usmerena prema našoj planeti, što znači da testiranje ne bi trebalo da pođe po zlu.
"Didimos je idealan kandidat za prvi eksperiment planetarne odbrane čovečanstva", izjavila je naučnica Nensi Čabot iz Laboratorija za primenjenu fiziku Univerziteta Džons Hopkins.
Detalji ove misije objavljeni su na sajtu NASA.
Šef ruske svemirske korporacije Roskosmos Jurij Borisov da će Roskosmos, čim izađe iz projekta sa NASA, početi da pravi rusku orbitalnu stanicu. Istovremeno, bivši direktor NASA Džim Brajdenstajn ošto je kritikovao svemirsku politiku SAD prema Rusiji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šef ruske svemirske korporacije Roskosmos Jurij Borisov da će Roskosmos, čim izađe iz projekta sa NASA, početi da pravi rusku orbitalnu stanicu. Istovremeno, bivši direktor NASA Džim Brajdenstajn ošto je kritikovao svemirsku politiku SAD prema Rusiji
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Dok se u Crnoj Gori sve češće govori o pritiscima na srpski narod i pokušajima da se potisne njegovo istorijsko nasleđe, identitet i prava, istovremeno se, pred očima javnosti promovišu ideje koje zagovaraju stvaranje takozvane Velike Albanije.
Cirkus i apsurd u režiji opozicionih blokadera dostigli su tačku potpunog ludila. Dok se stotine obučenih profesionalaca, vatrogasaca i spasilaca lavovski bore sa ogromnom vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, grupe takozvanih "zboraša" i uličnih aktivista rešile su podvale narodu još jednu jeftinu predstavu.
Na takozvanom protestu "Ekobuna" na Ušću, javnosti se obratio glumac Bojan Dimitrijević, ponudivši još jedan u nizu bizarnih i teatralnih nastupa opozicione elite.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da svoju funkciju ne doživljava kao privilegiju, već kao služenje državi i građanima, ističući da je svoj politički angažman u potpunosti posvetio Srbiji.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Evropska unija od novembra 2026. uvodi obavezni digitalni pasoš za svaki novi automobil, koji će jednim skeniranjem telefona otkriti sve podatke o vozilu.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Nesvakidašnja i dobro planirana pljačka dogodila se u jednom beogradskom naselju, kada je za sada nepoznati provalnik upao u jednu kuću i iz nje odneo sef sa ogromnom količinom novca i dragocenostima.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Devojka A.S. (22) iz okoline Inđije uhapšena je jer je svom četrdesettrogodišnjem momku koji u niškom Kazneno popravnom zavodu u Nišu izdržava zatvosku kaznu zbog teške krađe, donela veliku količinu narkotika.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Ako na kraju dana osećate da su vam noge teške "kao olovo", a pritom primećujete oticanje zglobova, umor ili trnjenje, moguće je da je uzrok slabija venska cirkulacija. Evo koje jednostavne mere mogu pomoći da se oni spreče ili ublaže.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da njena ćerka Lea sutra, 24. avgusta, slavi rođendan, a tom prilikom progovorila je i o planovima za naredni porođaj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.