Mala, ali ipak relativno bogata, Austrija sve više „stenje” pod ogromnim teretom inflacije i poskupljenja
Inflacija u septembru iznosila je 10,5 odsto, što je istorijski rekord u proteklih 70 godina i ujedno najveća vrednost od jula 1952. godine. Tada je u junu bilo 14,1 odsto, odnosno 17 odsto za celu godinu. Nakon toga, slično visoka inflacija zabeležena je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, kao posledica dve naftne krize, pokazuju podaci austrijskog državnog zavoda za statistiku „Statistika Austrije”. To je embargo koji su uvele neke arapske zemlje OPEK-a nakon Jom Kipurskog rata. Cijene nafte su eksplodirale 1974. i podigle stopu inflacije u Austriji na godišnji prosjek od 9,5 posto. Sledeće godine stopa inflacije je tek neznatno pala na 8,4 odsto, pokazuju statistički podaci.
Glavni pokretači ovogodišnje rekordne inflacije u Austriji su trenutno visoke cene energenata, kao rezultat agresije Rusije na Ukrajinu i rata koji je u toku. Naprotiv, postaje sve oštrije. Cena gasa i struje za domaćinstva i preduzeća, odnosno industriju, je naglo porasla. Drugi najvažniji pokretač poskupljenja su cene goriva. Takođe je došlo do enormnog povećanja cena hrane, posebno prehrambenih proizvoda i roba i usluga. Problem je što je de facto nemoguće bez energije i energenata, jer su svuda prisutni i svima su potrebni. I upravo to brine Austrijance i zašto se plaše šta će biti dalje.
Istraživanja pokazuju da je čak 83 odsto građana Austrije izuzetno zabrinuto zbog razvoja situacije sa poskupljenjem. Njih oko 15 odsto već sada nema dovoljno novca da plati sve pristigle račune, a 18 odsto nema dovoljno novca za rate uzetih kredita. Austrijanci, koji su do sada mogli da priušte sve što im je potrebno ili vole, odjednom su počeli sve više da štede na troškovima hrane i sve ređe izlaze u restorane, pozorišta, bioskope i noćne klubove. Dve trećine Austrijanaca, ili njih 75 odsto, sada kupuje jeftinije namirnice zbog poskupljenja, dok oko 20 odsto njih kupuje samo najneophodnije za život. 53 odsto Austrijanaca više ne ide u restorane, a 43 odsto u diskoteke i noćne klubove. 41 odsto Austrijanaca otpisalo je bioskop i pozorište zbog rasta troškova života, pokazale su ankete. Zabrinutost je velika, ali i strah da je ovo tek početak i da bi sva ova društveno-politička previranja zbog krize izazvane inflacijom, cenama energenata i ratom u Ukrajini mogla da potraje duže.
Foto: infromer
Austrija 80 odsto zavisna od ruskog gasa
Nažalost, na to ukazuju i ekonomska istraživanja. Jozef Baumgartner, stručnjak za kretanja inflacije u Austrijskom institutu za ekonomska istraživanja (Vifo), tvrdi da se kraj poskupljenja, odnosno rasta stope inflacije, "ne nazire", uprkos svim naporima zvanične politike i Evropska centralna banka (ECB). I da se inflacija stalno povećava, i da će „ostati visoka dugi niz godina“.
Moramo da se pripremimo na to da ćemo još dugo imati veću inflaciju“, rekao je austrijski stručnjak. Baumgartner je istakao da procene ukazuju da visoka stopa inflacije neće ostati visoka kao ove i sledeće godine, ali da će biti „i dalje relativno daleko od inflacionog cilja ECB, koji je oko 2 odsto”, najavljujući poskupljenja u 2024. /2025 takođe.
Ono što posebno zabrinjava austrijske stručnjake jeste da stopa inflacije iz meseca u mesec drastično raste. U odnosu na avgust ove godine, stopa inflacije u septembru povećana je za 1,6 odsto. Harmonizovani indeks potrošačkih cena je takođe u porastu i, prema preliminarnim procenama, verovatno će porasti za 11 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U septembru u odnosu na avgust za samo mesec dana povećana je za 2,5 odsto. Konačne brojke još nisu objavljene.
U svakom slučaju, rastući troškovi energije, inflacija koja gubi prihode i visoke kamatne stope na kredite trenutno opterećuju mnoge u Austriji. A računa se da će visoke cene gasa i struje ostati još mnogo godina. Smanjenje gasa iz Rusije već negativno utiče na Austriju, koja čak 80 odsto zavisi od ruskog gasa. Dakle, on je i protiv embarga EU na snabdevanje gasom, jer bi to moglo da izazove društveni preokret, pad industrijske i druge proizvodnje, povećanje broja nezaposlenih itd. I na kraju socijalni nemiri, jer Austrijanci oduvek žive relativno dobro posle konsolidacije posle Drugog svetskog rata, a Austrija je bila mala, ali jedna od najbogatijih zemalja na svetu. A sada ju je prvo bacila na kolena korona kriza, a zatim energetska kriza i rat u Ukrajini. Veliki broj Austrijanaca na to nije računao i polako ali sigurno pada ili će zapasti u teškoće, jer bez finansijskih rezervi očekuju eksploziju cena energenata i troškova proizvodnje. A cene hrane su na rekordnom nivou.
Austrijska politička elita dobro zna da država ne sme da zaboravi te ljude i da im mora ciljano pomoći, ako ne želi društvene nemire. I nagli uspon ekstremne desnice, koja je Austrijance već izvela na ulice da protestuju protiv vladinih korona mera, a sada ih mobiliše na proteste protiv povećanja cena.
Foto: Reuters
Beč...
Kako bi se zaustavila inflatorna lavina i ublažile njene trenutno alarmantne posledice. austrijska vlada je svakom odraslom austrijskom građaninu dala jednokratno 500 evra u vidu klimatskog bonusa, a deci 250 evra. Dodatnu pomoć na saveznom nivou dobijaju i oni sa niskim primanjima i socijalnim slučajevima, što je samo deo antiinflatornih mera. Austrijska vlada na čelu sa konzervativnim kancelarom (OVP) Karlom Nehamerom od 1. januara 2023. godine ukida tzv. hladnu progresiju u oporezivanju i uvodi redovnu indeksaciju plata i socijalnih davanja, tako da država ne zarađuje sve više od stalnog povećanja stope inflacije, a ljudi su sve siromašniji. Pa da radnici imaju više novca u džepu.
Vlada je odlučila da se dve trećine hladne progresije automatski vraća poreskim obveznicima. Reč je o 1,23 milijarde evra za 2023. godinu. Preostala trećina progresije će ići kao pomoć osobama sa niskim primanjima. Od ukidanja hladne progresije koristi će imati i penzioneri. Oni koji imaju prosečnu penziju od 1.582 evra sledeće godine će uštedeti 371 evro, a do 2026. taj iznos će se povećati, odnosno rasterećeni su za 1.404 evra. Uvedeni su i novi tarifni razredi poreske stope i osnovice. Osim toga, Vlada je uvela „kočnicu” ili ograničila cenu struje. Čak 7,5 miliona ljudi u Austriji će odahnuti“, tvrdi austrijska kancelarka. Da li će zaista biti tako, videće se uskoro. Međutim, svakako treba uzeti u obzir da Austrija u kontekstu ekonomskog razvoja Evrope, uprkos svemu, pokazuje natprosečnu dinamiku rasta i ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti.
Po bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku u iznosu od 45.043 (podaci za 2021-nominalno) Austrija je u samom vrhu i u Evropskoj uniji i u svetu.
Za 2023/2024. godinu predviđa se rast austrijskog BDP-a od 2,6 i 1,8 odsto, respektivno. Uprkos ovim procenama, ministar finansija Magnus Bruner je svojim državnim budžetom za 2023. predstavljen prošle nedelje u austrijskom parlamentu potvrdio da je i Austrija ozbiljno potresena aktuelnom krizom. Deficit Mastrihta će sledeće godine biti oko 2,9 odsto. Stoga je prezaduživanje ove alpske zemlje neizbežno. 24 milijarde evra ove godine, a sledeće 17 milijardi evra, kako je najavio Bruner, ističući da je to „krizni budžet”. Prelazak na „normalan režim“ očekuje se 2026. godine. Ako ministar uspe, jer će državni dug u narednim godinama galopirati ka cifri od 400 milijardi evra i neizvesnoj budućnosti, upozoravaju stručnjaci. Živi bili, pa videli!
"Vidimo da eskalacija rata predstavlja opasnost po sve nas. Slažemo se sa Austrijom da bi bilo dobro da se uspostavi što pre mir, mir koji bi bio prihvatljiv za sve“, naglasila je Katalin Novak
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
"Vidimo da eskalacija rata predstavlja opasnost po sve nas. Slažemo se sa Austrijom da bi bilo dobro da se uspostavi što pre mir, mir koji bi bio prihvatljiv za sve“, naglasila je Katalin Novak
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' danas je u Skupštini Srbije doslovno razobličio Jovu Bakića, šefa poslaničke grupe ''Studenti pobeđuju'', a zatim mu očitao lekciju.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je predlog za izbor potpredsednika Narodne skupštine nakon što je objavljeno da su za ovu funkciju predloženi isključivo narodni poslanici sa izborne liste "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Poslanici Studentske liste očigledno imaju problem sa izgovaranjem fraze "Srbija pobeđuje" i kada je upravo to zvanični naziv poslaničke grupe u Narodnoj skupštini.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da će hladni front tokom večeri zahvatiti Srbiju, donoseći pojačanje zapadnog i severozapadnog vetra. Prema upozorenju RHMZ-a, očekuju se orkanski udari vetra, brzine od 80 do čak 110 kilometara na sat.
Povodom najavljene oluje, Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) upozorava na opasnost od nepovoljnih vremenskih prilika, a građanima se savetuje da se pridržavaju važnih mera opreza kako bi zaštitili sebe i svoju imovinu.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin sazvao je hitnu sednicu Gradskog štaba za vanredne situacije zbog večerašnjeg nevremena i udara vetra do 110 na sat.
"Škoda Pik" osvojila je 94 odsto u kategoriji zaštite tokom sudara na Euro NCAP testovima, što je najviši rezultat ikad postignut prema novom protokolu iz 2026. godine.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu. Advokatica Zora Dobričanin Nikodinović, koja zastupa porodice oštećenih, izjavila je da su se obratili svim nadležnim organima i da očekuju da u svakom trenutku znaju gde se dečak nalazi.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Voditeljka Bojana Lazić otkrila je da je reper Dragomir Despić Desingerica trebalo da učestvuje u snimanju velikog hita Jelene Karleuše "Balkan boy", koji je prvobitno bio namenjen za Evroviziju.
Pevačica Mina Arizanović pojavila se na jednom prestoničkom događaju u izuzetno provokativnom modnom izdanju, a svojim izgledom privukla je veliku pažnju prisutnih.
Učesnik "Elite 10" Uroš Stanić pao je tokom žurke u rijalitiju, i to u trenutku kada je obučen kao žena pokušavao da zavede fudbalera Žarka Udovičića, koji ga je sve vreme ignorisao.
Pevač Boban Rajović progovorio je o reketiranju na estradi i otkrio da je i sam tokom karijere prolazio kroz neprijatne situacije, ali da je odlučio da o njima ćuti i probleme rešava daleko od očiju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.