Mala, ali ipak relativno bogata, Austrija sve više „stenje” pod ogromnim teretom inflacije i poskupljenja
Inflacija u septembru iznosila je 10,5 odsto, što je istorijski rekord u proteklih 70 godina i ujedno najveća vrednost od jula 1952. godine. Tada je u junu bilo 14,1 odsto, odnosno 17 odsto za celu godinu. Nakon toga, slično visoka inflacija zabeležena je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, kao posledica dve naftne krize, pokazuju podaci austrijskog državnog zavoda za statistiku „Statistika Austrije”. To je embargo koji su uvele neke arapske zemlje OPEK-a nakon Jom Kipurskog rata. Cijene nafte su eksplodirale 1974. i podigle stopu inflacije u Austriji na godišnji prosjek od 9,5 posto. Sledeće godine stopa inflacije je tek neznatno pala na 8,4 odsto, pokazuju statistički podaci.
Glavni pokretači ovogodišnje rekordne inflacije u Austriji su trenutno visoke cene energenata, kao rezultat agresije Rusije na Ukrajinu i rata koji je u toku. Naprotiv, postaje sve oštrije. Cena gasa i struje za domaćinstva i preduzeća, odnosno industriju, je naglo porasla. Drugi najvažniji pokretač poskupljenja su cene goriva. Takođe je došlo do enormnog povećanja cena hrane, posebno prehrambenih proizvoda i roba i usluga. Problem je što je de facto nemoguće bez energije i energenata, jer su svuda prisutni i svima su potrebni. I upravo to brine Austrijance i zašto se plaše šta će biti dalje.
Istraživanja pokazuju da je čak 83 odsto građana Austrije izuzetno zabrinuto zbog razvoja situacije sa poskupljenjem. Njih oko 15 odsto već sada nema dovoljno novca da plati sve pristigle račune, a 18 odsto nema dovoljno novca za rate uzetih kredita. Austrijanci, koji su do sada mogli da priušte sve što im je potrebno ili vole, odjednom su počeli sve više da štede na troškovima hrane i sve ređe izlaze u restorane, pozorišta, bioskope i noćne klubove. Dve trećine Austrijanaca, ili njih 75 odsto, sada kupuje jeftinije namirnice zbog poskupljenja, dok oko 20 odsto njih kupuje samo najneophodnije za život. 53 odsto Austrijanaca više ne ide u restorane, a 43 odsto u diskoteke i noćne klubove. 41 odsto Austrijanaca otpisalo je bioskop i pozorište zbog rasta troškova života, pokazale su ankete. Zabrinutost je velika, ali i strah da je ovo tek početak i da bi sva ova društveno-politička previranja zbog krize izazvane inflacijom, cenama energenata i ratom u Ukrajini mogla da potraje duže.
Foto: infromer
Austrija 80 odsto zavisna od ruskog gasa
Nažalost, na to ukazuju i ekonomska istraživanja. Jozef Baumgartner, stručnjak za kretanja inflacije u Austrijskom institutu za ekonomska istraživanja (Vifo), tvrdi da se kraj poskupljenja, odnosno rasta stope inflacije, "ne nazire", uprkos svim naporima zvanične politike i Evropska centralna banka (ECB). I da se inflacija stalno povećava, i da će „ostati visoka dugi niz godina“.
Moramo da se pripremimo na to da ćemo još dugo imati veću inflaciju“, rekao je austrijski stručnjak. Baumgartner je istakao da procene ukazuju da visoka stopa inflacije neće ostati visoka kao ove i sledeće godine, ali da će biti „i dalje relativno daleko od inflacionog cilja ECB, koji je oko 2 odsto”, najavljujući poskupljenja u 2024. /2025 takođe.
Ono što posebno zabrinjava austrijske stručnjake jeste da stopa inflacije iz meseca u mesec drastično raste. U odnosu na avgust ove godine, stopa inflacije u septembru povećana je za 1,6 odsto. Harmonizovani indeks potrošačkih cena je takođe u porastu i, prema preliminarnim procenama, verovatno će porasti za 11 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U septembru u odnosu na avgust za samo mesec dana povećana je za 2,5 odsto. Konačne brojke još nisu objavljene.
U svakom slučaju, rastući troškovi energije, inflacija koja gubi prihode i visoke kamatne stope na kredite trenutno opterećuju mnoge u Austriji. A računa se da će visoke cene gasa i struje ostati još mnogo godina. Smanjenje gasa iz Rusije već negativno utiče na Austriju, koja čak 80 odsto zavisi od ruskog gasa. Dakle, on je i protiv embarga EU na snabdevanje gasom, jer bi to moglo da izazove društveni preokret, pad industrijske i druge proizvodnje, povećanje broja nezaposlenih itd. I na kraju socijalni nemiri, jer Austrijanci oduvek žive relativno dobro posle konsolidacije posle Drugog svetskog rata, a Austrija je bila mala, ali jedna od najbogatijih zemalja na svetu. A sada ju je prvo bacila na kolena korona kriza, a zatim energetska kriza i rat u Ukrajini. Veliki broj Austrijanaca na to nije računao i polako ali sigurno pada ili će zapasti u teškoće, jer bez finansijskih rezervi očekuju eksploziju cena energenata i troškova proizvodnje. A cene hrane su na rekordnom nivou.
Austrijska politička elita dobro zna da država ne sme da zaboravi te ljude i da im mora ciljano pomoći, ako ne želi društvene nemire. I nagli uspon ekstremne desnice, koja je Austrijance već izvela na ulice da protestuju protiv vladinih korona mera, a sada ih mobiliše na proteste protiv povećanja cena.
Foto: Reuters
Beč...
Kako bi se zaustavila inflatorna lavina i ublažile njene trenutno alarmantne posledice. austrijska vlada je svakom odraslom austrijskom građaninu dala jednokratno 500 evra u vidu klimatskog bonusa, a deci 250 evra. Dodatnu pomoć na saveznom nivou dobijaju i oni sa niskim primanjima i socijalnim slučajevima, što je samo deo antiinflatornih mera. Austrijska vlada na čelu sa konzervativnim kancelarom (OVP) Karlom Nehamerom od 1. januara 2023. godine ukida tzv. hladnu progresiju u oporezivanju i uvodi redovnu indeksaciju plata i socijalnih davanja, tako da država ne zarađuje sve više od stalnog povećanja stope inflacije, a ljudi su sve siromašniji. Pa da radnici imaju više novca u džepu.
Vlada je odlučila da se dve trećine hladne progresije automatski vraća poreskim obveznicima. Reč je o 1,23 milijarde evra za 2023. godinu. Preostala trećina progresije će ići kao pomoć osobama sa niskim primanjima. Od ukidanja hladne progresije koristi će imati i penzioneri. Oni koji imaju prosečnu penziju od 1.582 evra sledeće godine će uštedeti 371 evro, a do 2026. taj iznos će se povećati, odnosno rasterećeni su za 1.404 evra. Uvedeni su i novi tarifni razredi poreske stope i osnovice. Osim toga, Vlada je uvela „kočnicu” ili ograničila cenu struje. Čak 7,5 miliona ljudi u Austriji će odahnuti“, tvrdi austrijska kancelarka. Da li će zaista biti tako, videće se uskoro. Međutim, svakako treba uzeti u obzir da Austrija u kontekstu ekonomskog razvoja Evrope, uprkos svemu, pokazuje natprosečnu dinamiku rasta i ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti.
Po bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku u iznosu od 45.043 (podaci za 2021-nominalno) Austrija je u samom vrhu i u Evropskoj uniji i u svetu.
Za 2023/2024. godinu predviđa se rast austrijskog BDP-a od 2,6 i 1,8 odsto, respektivno. Uprkos ovim procenama, ministar finansija Magnus Bruner je svojim državnim budžetom za 2023. predstavljen prošle nedelje u austrijskom parlamentu potvrdio da je i Austrija ozbiljno potresena aktuelnom krizom. Deficit Mastrihta će sledeće godine biti oko 2,9 odsto. Stoga je prezaduživanje ove alpske zemlje neizbežno. 24 milijarde evra ove godine, a sledeće 17 milijardi evra, kako je najavio Bruner, ističući da je to „krizni budžet”. Prelazak na „normalan režim“ očekuje se 2026. godine. Ako ministar uspe, jer će državni dug u narednim godinama galopirati ka cifri od 400 milijardi evra i neizvesnoj budućnosti, upozoravaju stručnjaci. Živi bili, pa videli!
"Vidimo da eskalacija rata predstavlja opasnost po sve nas. Slažemo se sa Austrijom da bi bilo dobro da se uspostavi što pre mir, mir koji bi bio prihvatljiv za sve“, naglasila je Katalin Novak
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
"Vidimo da eskalacija rata predstavlja opasnost po sve nas. Slažemo se sa Austrijom da bi bilo dobro da se uspostavi što pre mir, mir koji bi bio prihvatljiv za sve“, naglasila je Katalin Novak
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u velikom intervju za Srpski dnevik na Informer TV-u izneo je spektakularan plan koji će potpuno transformisati političku scenu i državnu upravu u Srbiji.
Da se izbori održavaju u nedelju, Srpska napredna stranka (SNS) osvojila bi čak 47,2 odsto glasova, što znači da je na samoj ivici samostalnog osvajanja apsolutne većine, pokazalo je najnovije istraživanje agencije "Faktor plus".
Blokaderske političke ustaše u Srbiji ne kriju svoju histeriju zbog državnog dočeka tela generala Ratka Mladića i najave da će biti sahranjen uz sve vojne počasti!
Ostrašćena blokaderska novinarka Jovana Gligorijević doživela je potpuno pomračenje uma i pred kamerama sama sahranila opozicione bajke. Priznala je da je pokret pukao, da ih narod neće, a njihove naduvane laži o "prisluškivanju" i "špijuniranju" su se raspale!
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da tzv. "studenti u blokadi" svojom izjavom da su već pobedili i da im ostaje jedino da na izborni dan odbrane pobedu, pokazuje da na izbore ne izlaze da bi se demokratski borili i istakla da građani ne treba da se plaše izbornog dana zato što će zahvaljujući jakim institucijama Srbije biti sačuvana volja građana.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za "Srpski dnevnik" na Informer TV da bi aerodrom u Nišu ove godine mogao da obori rekord po broju putnika, uprkos očekivanom odlasku avio-kompanije Wizz Air.
Stravična saobraćajne nesreća dogodila se sinoć u cazinskom naselju Donja Koprivna, u kojoj je povrđeno troje dece. Mališani su u teškom stanju nakon, svakom detetu je amputirana noga.
Sarajevska policija uhapsila je 43-godišnju ženu inicijala Z. M. iz Sarajeva zbog sumnje da se bavila neovlašćenom proizvodnjom i prometom droge, kao i zbog nedozvoljenog posedovanja oružja i municije.
Jedan službenik Odeljenja bezbednosti Herceg Novi uhapšen je zbog sumnje da je dostavljao fotografije odbeglom Milošu Medenici, nezvanično saznaje Portal RTCG od izvora iz Uprave policije. U toku je akcija u kojoj se traga za više osoba.
Šestogodišnji dečak iz Gornjeg Vakufa poginuo je u naselju Dražev Dolac, na području opštine Gornji Vakuf, u prevrtanju kvada, potvrdio je za "Avaz" portparol policije MUP-a Srednjobosanskog kantona Muamer Karadža.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Trend "feromonsko-maksirajućih" (pheromone-maxxing) aktivnosti se proširio na TikToku, u kojem tinejdžeri i mlađi muškarci izbegavaju tuširanje i dezodorans pre izlaska kako bi navodno bili privlačniji.
Prerađene mesne prerađevine, ultra-prerađena hrana, alkohol i višak šećera spadaju među namirnice koje bi trebalo ograničiti jer povežava rizik od demencije.
Barene paprike spadaju među one zimnice čiji nas miris i ukus odmah vraćaju u bakinu kuhinju. Nekada su se pripremale od prvih zrelih paprika koje bi stigle krajem leta, a ovaj tradicionalni recept i danas je omiljen u mnogim domaćinstvima.
Na društvenim mrežama pokrenula se polemika nakon što su korisnici primetili neverovatnu sličnost između scena iz novog videa Arijane Grande i spektakularnog nastupa Jelene Karleuše.
Voditeljka Aleksandra Jeftanović podelila je sa pratiocima na Instagramu anegdotu da nakon što je ćerku Anu odvela na pregled pri napuštanju ordinacije nije platila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.