ONO ŠTO JE BERLIN I PARIZ DRŽALO ZAJEDNO 70 GODINA JE MRTVO, FRANCUSKO - NEMAČKI RAT OPET JE MOGUĆ! Šta reći, Srbijo ovo nije naivno!
Podeli vest
Francusko - nemački odnosi raspadaju se u konstelaciji koja je funkcionisala čak sedam decenija, a to je činjenica koja predstavlja veliku pretnju evropskom poretku i evropskoj bezbednosti, piše u najnovijoj analizi „Forin polisi".
Situacija je toliko loša da je u oktobru otkazan tradicionalni sastanak ministara obeju država u jeku najveće krize koja potresa takozvani Stari kontinent. Francusko - nemačka trvenja bila su normalna u posleratnoj Evropi i to iz jednostavnog razloga. Pre evropskog ujedinjenja pedesetih godina 20. veka, Nemačka i Francuska su vodile tri velika rata: od 1870. do 1871, od 1914. do 1918. i od 1939. do 1945. u kojima je Evropa bila devastirana, a milioni ljudi su izgubili živote.
Komisija EU i visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj predložili su novi akcioni plan za vojnu mobilnost čiji je cilj poboljšanje sposobnosti bloka da brzo prebaci velike količine vojne tehnike i trupa na istočne granice. Istovremeno, list Le Figaro piše da francuski predsednik Emanuel Makron sprema zemlju za mogući rat
11.11.2022
17:30
Zbog toga se koncept evropskog ujedinjenja fokusirao na upravljanje ambicijama te dve moćne zemlje. Sve do danas deo misije Evropske unije je da se osigura da Francuska i Nemačka svoje probleme rešavaju mirnim putem. Već od sedamdesetih godina prošlog veka dve države sa različitim političkim i ekonomskim kulturama retko se oko čega slažu, ali uprkos tome nisu ispalile nijedan metak jedna na drugu.
Duboka bolest u odnosima Francuske i Nemačke
To je tako funkcionisalo sedam decenija, a onda su okolnosti počele radikalno da se menjaju.
Evropska unija u ovom trenutku puca pod napetostima između Pariza i Berlina u očajnom pokušaju da napravi kompromis između dve sile oko doslovno svega - od energetske politike, bezbednosti, budžetskih problema i svih ostalih teškoća koje je inicirala ukrajinska kriza.
Do medija stiže sva težina diplomatske drame, cure pojedinosti pregovora, anonimne diplomate i političari okrivljuju jedni druge, padaju teške reči, ali opet i to je normalna praksa, prenosi „Jutarnji list". Sve to ukazuje i na to da su neki kompromisi nadohvat ruke.
Ali, postoji i dublja bolest koja zahvata samu srž posleratnog odnosa između Pariza i Berlina. Francuski ekonomist Žak Atali, bivši posebni savetnik predsednika Fransoa Miterana i prvi predsednik „Evropske banke za obnovu i razvoj" (EBRD), nedavno je napisao da se moderni sukob Pariza i Berlina ogleda u „razlici dugoročnih strateških interesa" koja se, po njegovom mišljenju, može razrešiti tek značajnijim evropskim iskorakom. Atali se plaši da je direktno sećanje na francusko - nemačke ratove izbledelo, a da sadašnji lideri nisu u stanju da razumeju posledice tog fenomena.
Kao rezultat toga, piše Atali, „rat između Francuske i Nemačke ponovo postaje moguć".
Nemci kao najveći pacifisti
Trenutno razilaženje Francuske i Nemačke preti da demontira osnovnu operativnu funkciju Evropske unije: sprečiti Nemačku da ponovo postane dominantna. Mirno zauzdavanje ovakvih ambicija Berlina do sada je bilo zapanjujuće uspešno. Sedamdeset godina od evropskog ujedinjenja Nemci su postali najveći svetski pacifisti. Nemačka vojska - Bundesver, notorno je slabo finansirana. Zato se često kaže da se sami Nemci više boje nemačke moći nego svi ostali Evropljani zajedno. Ovo objašnjava i zašto strategija „Wandel durch Handel", to jest. promena kroz trgovinu - odgovara mnogim građanima Nemačke.
U takvoj konstelaciji Francuska se našla slobodnom da preuzme vođstvo u evropskoj spoljnoj, bezbednosnoj i odbrambenoj politici.
Ovakva podela je godina odgovarala obema državama, ali i EU. Francuska i Nemačka su se nadopunjavale dopuštajući jedna drugoj da se partikularno usredsrede na ono što su radile najbolje. Nemačka je mogla da zanemari geopolitiku i koncentriše se na trgovinu. Francuska, kao jedina nuklearna sila u EU sa ozbiljnom armijom i stalnim mestom u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, brinula se za spoljnu i odbrambenu politiku.
Od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini ova idealna simbioza dobila je radikalni zaokret. Zbog ukrajinske krize, Nemačka ima dva strahovita problema. Prvo, njihov model rasta je ugrožen zbog sankcija Rusiji i prekidom snabdevanja ruskim gasom koji je dugo funkcionisao kao kamen temeljac njihove ekonomije.
Drugi problem je činjenica da nije Francuska ta koja Evropu štiti od spoljnih pretnji nego NATO. Nemci sada shvataju da Evropi hitno treba bezbednosna i odbrambena politika i da se u pogledu odbrane ne mogu osloniti na Francusku. Francuski predsednik Emanuel Makron ima zanimljive ideje o evropskoj „strateškoj autonomiji", ali je nejasan u tome šta to konkretno znači i pod čijim vođstvom bi ona trebalo da se oblikuje. Zbog toga je novi prioritet nemačkog kancelara Olafa Šolca poboljšanje odnosa sa Vašingtonom. Šolc sve karte baca na atlantsku solidarnost iako je dobro svestan činjenice da nisu Ukrajina ili Evropa te koje kreatore politike u Vašingtonu drže budnim, nego - Kina.
Francuska se zbog toga oseća omalovaženo. Ukrajinska kriza je pokazala, između ostalog, njena brojna ograničenja. Kao što je napisao francuski kolumnista Luk de Baroše: „Makron jedva da je uspeo da pošalje 15 tenkova u Ukrajinu". Posledica toga je da je Berlin pod paljbom pariskih frustracija. Zašto je Berlin ove godine naručio američke borbene avione F-35, a ne francuske rafale? Zašto je Šolc putovao u Kinu? Zašto Berlin sada menja paradigmu, a godinama nisu odgovarali na Makronove inicijative?
Rešenje - evropska vojska?
Činjenica da Nemačka iznenada preduzima jednostrane inicijative bez koordinacije s Francuskom remeti osetljivu ravnotežu između Pariza i Berlina.
Oni oprezniji gledaju u istoriju. I u prošlosti su velike geopolitičke promene isprovocirale francusko-nemačke ratove.
Lideri su svojevremeno rešili ta trvenja iskorakom u evropske integracije. To se dogodilo, na primer, nakon pada Berlinskog zida 1989. godine kada su se Istočna i Zapadna nemačka ujedinile, a Francuska se iznenada suočila s prevelikim partnerom. Čelnici dve zemlje, Fransoa Miteran i Helmut Kol tada su uspeli da uvere 10 država članica EU da je potreban takozvani reset evropskog projekta . To resetovanje, između ostalog, dovelo je do stvaranja zajedničke evropske valute evra.
Neki Evropljani, svesni ovih istorijskih događaja, zagovaraju novo veliko resetovanje. Atali, na primer, predlaže rešavanje francusko - nemačkih briga evropeizacijom odbrane kontinenta. EU je, međutim, sada puno veća nego 1989. godine. Da li će Makron i Šolc moći da se slože u vezi sa potrebom za jednim velikim evropskim projektom i pritom uvere 25 država članica u nužnost zajedničke odbrambene politike?
Ni Francuska ni Nemačka nisu više toliko premoćne u odnosu na ostatak evropske zajednice i to bi moglo da se pokaže kao veliki, nerešivi problem, preneo je „Jutarnji list".
Eksperti Bundestaga, nemačkog parlamenta, došli su do zaključka da mogući ruski udar na trupe jedne od zemalja NATO na teritoriji Ukrajine, na primer Francuske, neće biti osnov za primenu člana 5. Povelje zapadne vojne Alijanse o kolektivnoj odbrani.
Glavna stvar u politici sada za globalni Zapad je da ubedi sve da će se sukob u Ukrajini nastaviti i da raste pretnja većih vojnih akcija uz učešće NATO. Za zastrašivanje Rusa izabrana je Francuska sa predsednikom Emanuelom Makronom, koji se u Rusiji ni u kom smislu ne doživljava kao pretnja, kao ni francuska vojska.
Nemačka i Francuska predvode 12 drugih zemalja Evropske unije u pozivu Evropskoj investicionoj banci (EIB) da poveća finansiranje odbrane.
18.03.2024
00:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Normalac
pre 1 godinu
Jadnici putlerovski, samo se nadajte. Pozdrav iz Hersona.
Komisija EU i visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj predložili su novi akcioni plan za vojnu mobilnost čiji je cilj poboljšanje sposobnosti bloka da brzo prebaci velike količine vojne tehnike i trupa na istočne granice. Istovremeno, list Le Figaro piše da francuski predsednik Emanuel Makron sprema zemlju za mogući rat
Ruski bombarder Tu-22M3 Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije srušio se u Stavropoljskoj teritoriji nakon završenog borbenog zadatka pri povratku na matični aerodrom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.
Ukrajina neće moći odmah da primi ceo iznos zamrznutih ruskih sredstava ako ih Zapad zapleni, prenosi Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija.
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Na Privremenom poligonu "Pešter" danas će biti održana združena taktička vežba s bojevim gađanjem "Vihor 2024", na kojoj je angažovano više hiljada pripadnika Vojske Srbije i više od 500 sredstava naoružanja i vojne opreme, a vežbi će prisustvovati predsednik Srbije Aleksandar Vučić, najviši zvaničnici Vlade i Vojske Srbije.
Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji.
Zbog energetske krize, Vlada je cene struje i gasa držala pod kontrolom. Od maja cena se formira na tržištu i stekli su se uslovi za pojeftinjenje za privredu - struje za više od 20 odsto, a gasa 15 procenata. Za domaćinstva cene ostaju iste, a u EPS-u i "Srbijagasu" kažu da do kraja godine neće biti ni poskupljenja, piše RTS.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak vožnje bicikla u Zemunu na kome se vide dva dečaka koji su upravo takvom vožnjom ozbiljno ugrozili svoje živote.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković sastaće se danas sa ambasadorima i predstavnicima država Kvinte, kao i šefom Delegacije EU u Republici Srbiji.
Hipersonične rakete su razbile "gvozdenu kupolu" i pokazale da je Izrael itekako ranjiv, izjavio je novinar "Večernjih novosti" Dragan Vujičić tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
Sumnja se da je istu noć kada je Dejan Dragijević (50) uhapšen pod sumnjom da je ubio Danku Ilić (2) njegov brat Dalibor u panici i bez njegovog znanja prebacio devojčicino telo na nepoznatu lokaciju.
Pre nešto više od mesec dana, 11. marta, dečak M.Ž. (13) iz sela Markovac kod Vršca sekirom je ubio 12 jaganjaca u toru komšije Predraga Tadića i od tada se nalazi na odeljenju psihijatrije Kliničkog centra Vojvodina.
U Višem sudu u Beogradu danas u 11 sati nastavlja se suđenje Zoranu Marjanoviću optuženom da je 2. aprila 2016. na nasipu u Crvenki kod Borče ubio suprugu, pevačicu Jelenu Marjanović.
Australijanac Nik Kirjos jedan je od retkih koji je može da se pohvali pobedama nad svim članovima "velike trojke", ali teniser iz Kanbere u svom stilu tvrdi da se Novak Đoković, Rodžer Federer i Rafael Nadal pitaju kako su mogli da izgube od njega.
Argentinski čuvar mreže i golman Aston Vile spasao je svoj tim u penal seriji protiv Lila u četvrtfinalu Lige konferencija, a zatim je rekao da uvek bolje brani kada su navijači protiv njega.
19. APRILA 1972. godine rođen je legendarni brazilski fudbaler Rivaldo. Afirmisao se u Palmeirasu, pa igrao za Deportivo La Korunju, Barselonu, Milan, Kruzeiro, Olimpijakos, AEK... Sa Brazilom je bio prvak sveta 2002, sa Milanom prvak Evrope 2003, a Zlatnu loptu je dobio 1999. godine.
U preostala dva revanš meča četvrtfinala Lige Konferencija, plasman dalje i šansu da se bore za finale obezbedili su Klub Briž, koji je slavio protiv PAOK-a sa 2:0, dok je Fenerbahče ispao nakon izvođenja jedanaestaraca.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Italijanski grad Viganela nema sunčevu svetlost 3 meseca - od novembra do februara. Zbog toga je iznad grada postavljeno ogromno ogledalo koje reflektuje sunčevu svetlost.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Nakon što je Koraima Tores, svetskoj publici poznata po telenoveli "Kasandra", za Informer izjavila da bi volela da glumi sa Milošem Bikovićem, producenti su rešili da joj ponude ulogu koju neće moći da odbije.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.